HIZ Info br. 29/2024

Vijesti

Hrvatska i Saudijska Arabija potpisale ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja

Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije potpisan je u srijedu u Rijadu, izvijestilo je Ministarstvo financija.

Ugovor o "izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza" potpisali su potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Marko Primorac i ministar financija Kraljevine Saudijske Arabije Mohammed Al Jadaan.

Potpisivanjem ugovora, dvije zemlje su ostvarile značajan korak prema jačanju gospodarskih i financijskih odnosa. Ugovor će pružiti pravni okvir za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, čime će se olakšati poslovanje hrvatskih i saudijskih poduzeća te omogućiti povoljniji uvjeti za razmjenu dobara, usluga i investicija, istaknuto je u priopćenju.

Primorac je izjavio da će primjena ugovora donijeti niz prednosti, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje bilateralne suradnje u području poreznih politika. Vjeruje i da će ugovor značajno doprinijeti poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih poslovnih prilika za poduzetnike iz obje zemlje. Pored suradnje u području poreznih politika, Primorac je sa saudijskim kolegom razgovarao o produbljivanju suradnje u području financija i ulaganja.

Također, hrvatski ministar, zajedno s delegacijom Porezne uprave, sudjeluje na Zakāt konferenciji "Oblikovanje sutrašnjice za održivi ekosustav“, koja se održava danas i sutra. Ova međunarodna konferencija okupila je ugledne stručnjake, kreatore politika i predstavnike financijskih institucija iz cijeloga svijeta kako bi raspravili o ključnim temama održivog financijskog upravljanja, poreznih reformi i zelenih financija. U središtu konferencije su inovativne strategije za oblikovanje održivog ekosustava u kontekstu globalnih izazova, priopćeno je.

(Hina)

pročitajte više

10. Poslovni susret hrvatskih i austrijskih tvrtki iz metaloprerađivačkog sektora

Metaloprerađivačka industrija važan je kotačić gospodarskog razvoja Hrvatske, a ulaganjem u inovacije, održive prakse i obrazovanje, sektor ima priliku osigurati nastavak stabilnog rasta i povećati otpornost na globalne izazove, istaknuto je u srijedu na 10. Poslovnim susretima hrvatskih i austrijskih tvrtki iz metaloprerađivačkog sektora.

Organizator tih susreta je Hrvatska gospodarska komora (HGK) u suradnji s Advantage Austria Zagreb - Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Enterprise Europe Network Hrvatska. Na skupu je sudjelovalo devet austrijskih i 32 hrvatske tvrtke, izvijestili su iz HGK.

Hrvatska metaloprerađivačka industrija, kako je rečeno, nastavila je s rastom u 2023., ali uz sporiji tempo u usporedbi s iznimnim stopama rasta iz prethodnih godina. Više od 3.600 poduzeća u ovom sektoru zapošljava više od 61 tisuće radnika, dok je prosječna bruto plaća dosegnula rekordnih 1.590 eura, što predstavlja značajan skok u odnosu na prethodne godine.

"Nakon deset godina možemo sa sigurnošću reći da susreti hrvatskih i austrijskih metaloprerađivačkih tvrtki imaju veliko značenje u jačanju izvozno orijentiranih tvrtki", istaknula je direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK Silva Stipić Kobali, napominjući kako je nearshoring, tj. trend u europskim zemljama za premještanjem proizvodnje i nabave u geografski bliže regije značajno pridonio rastu i otpornosti hrvatske metaloprerađivačke industrije.

Smanjio se rizik od poremećaja u opskrbnim lancima, osobito u kontekstu globalnih geopolitičkih i inih izazova, a blizina europskih tržišta omogućila je učinkovitiju logistiku i bolje usklađivanje s ekološkim standardima EU-a, čime hrvatski proizvođači osiguravaju veću pouzdanost i konkurentnost, kazala je Stipić Kobali.

Na skupu je rečeno kako se ukupan prihod industrije zadržao se na razini srednjoročnog prosjeka, dok je izvoz rastao za 10 posto, ali je udio izvoza u ukupnim prihodima blago pao. Ta dinamika naglašava potrebu za daljnjim ulaganjima u inovacije i povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda na globalnim tržištima.

Direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu Gerhard Schlattl kazao je da je proizvodni program metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj vrlo raznolik i usmjeren na izvoz, uvođenje novih tehnologija, edukaciju stručnih kadrova, certifikaciju sustava kvalitete, ekološki prihvatljivu proizvodnju te povezivanje s domaćim i inozemnim proizvođačima. Cilj je ovih susreta, po njegovim riječima, omogućavanje izravnog kontakta između austrijskih tvrtki koje traže suradnju s hrvatskim tvrtkama.

Na skupu je istaknuto kako su projekti smanjenja ekološkog otiska i implementacije novih tehnologija ključni za daljnji napredak metaloprerađivača.

Industrija se suočava s rastućim pritiscima da se prilagodi ciljevima EU strategija za zelenu i digitalnu tranziciju, a ovisnost o uvozu kritičnih sirovina i nedostatak kvalificirane radne snage ostaju glavne prepreke za rast.

(Hina)

pročitajte više

Export Excellence Certificate (EEC)

Certifikat izvozne izvrsnosti/Export Excellence Certificate nije brand, ni proizvod, ni usluga društva. Certifikat izvozne izvrsnosti je žig kojim se prepoznaje trgovačko društvo kao dokazani hrvatski izvoznik, koji se unaprijed svrstava među najbolje i koji je svoje uspjehe ostvario na stranom tržištu, u svjetskoj konkurenciji.

HIZ d.o.o. je registrirao žig Certifikat izvozne izvrsnosti/Export Excellence Certificate kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i upisan je u Registar žigova na hrvatskom i engleskom jeziku.

Certifikat izvozne izvrsnosti mogu posjedovati svi hrvatski izvoznici ukoliko su zadovoljiti kriterije iz Pravilnika o dodjeli žiga, a najznačajniji kriteriji su da se u poslovnoj godini ostvaruje izvoz veći od 15.000,00 eur-a, veći izvoz od uvoza, te dobit poslovanja.

Pravo na korištenje Certifikata izvozne izvrsnosti je vremenski ograničeno na godinu dana, a može se obnoviti ukoliko su i dalje zadovoljeni kriteriji iz Pravilnika o dodjeli žiga.

Velikim, srednjim i malim poduzetnicima je isti interes posjedovati Certifikat izvozne izvrsnosti jer im omogućuje dodatnu promociju i marketing. Certifikat izvozne izvrsnosti je poruka svima da ga je trgovačko društvo steklo na temelju prvenstveno izvoznih uspjeha i rezultata.

Certifikat izvozne izvrsnosti se zaslužuje i posjeduje temeljem upornog dugogodišnjeg rada na izvoznom poslovanju društva.

Danas Certifikat izvozne izvrsnosti ima sve veći broj hrvatskih izvoznika, jer su prepoznali značenje certifikata u promociji kvalitete i inovativnosti hrvatskih izvoznih proizvoda i usluga.

VIDLJIVOST MEĐU IZVOZNOM KONKURENCIJOM I PREPOZNATLJIVOST KVALITETNOG HRVATSKOG PROIZVODA ILI USLUGE DONOSI VAM

CERTIFIKAT IZVOZNE IZVRSNOSTI/EXPORT EXCELLENCE CERTIFICATE

[dokument1]

[dokument2]

pročitajte više

Postignut politički dogovor o trgovinskom sporazumu EU-Mercosur

Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur postigli su u petak u Montevideu politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, kojem se pregovori vode već 25 godina.

“Ovo je sporazum u kojem su obje strane na dobitku i koji će donijeti značajne koristi potrošačima i poduzećima na obje strane”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Sporazum je postignut u glavnom urugvajskom gradu Montevideu u kojem je održan samita toga trgovinskog bloka koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini dvije su strane započele još prije 25 godina i to su najdulji i najkontroverzniji pregovori koje je Komisija vodila.

Dogovoru se najviše protivi Francuska koja želi zaštiti svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u južnoj Americi. S druge strane Njemačka je veliki zagovornik sporazuma, kao i Španjolska. Francuskoj se u protivljenju sporazumu nedavno pridružila Poljska, pa se činilo da je potpisivanje sve manje vjerojatno.

No, potpisivanje sporazuma nije kraj priče. Sada u šest sljedećih mjeseci treba napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu potrebna je natpolovična većina.

Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim, pogotovo ako pridobije Italiju.

Von der Leyen je u rekla da se u pregovorima vodilo računa o zabrinutosti europskih farmera i da sporazum sadrži snažne odredbe za zaštitu njihovih interesa.

“Sporazum EU-Mercosur najveći je sporazum koji je dosad zaključen kada je u pitanju zaštita hrane i pića u EU-u”, rekla je von der Leyen dodajući da je više od 350 europskih poljoprivrednih proizvoda zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla te da su europski standardi za hranu i zdravlje ostali netaknuti.

“Izvoznici iz zemalja Mercosura morat će se striktno pridržavati tih standarda da bi imali pristup tržištu EU-a”, rekla je predsjednica Komisije ističući da će sporazum donijeti europskim tvrtkama 4 milijarde eura godišnje ušteda na carinama.

(Hina)

pročitajte više

U deset mjeseci izvoz porastao 3,6 posto

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 19,7 milijardi eura što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 4,9 posto, na 35 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.

Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 15,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,1 posto. U prvih deset mjeseci lani pokrivenost je iznosila 56,8 posto.

Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 12,98 milijardi eura ili 0,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 7,7 posto, na 27,4 milijarde eura.

Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 11 posto, na 6,7 milijardi eura, uz istodobni pad robnog uvoza za 4,2 posto, na 7,6 milijardi eura.

DZS je u ponedjeljak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura, a uvoz za 4,9 posto, na 31,4 milijarde eura.

Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci ove godine je iznosio 13,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,6 posto.

(Hina)

pročitajte više

BiH na putu da postane hrvatsko izvozno odredište broj 1, ispred Njemačke i Italije

Ako je suditi prema ostvarenjima u prva tri kvartala, ove bi godine vrijednošću robnog izvoza hrvatskih kompanija na prvo mjesto moglo zasjesti tržište Bosne i Hercegovine.

U prvih devet mjeseci u BiH je izvezena roba za gotovo 20 posto više nego lani, čime je vrijednost izvoza dosegnula nepunih 2,02 milijarde eura. To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 mlrd. eura), ali ove godine on je u znaku stagnacije, odražavajući slabosti njemačkog gospodarstva. Istodobno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinu glavni vanjskotrgovački partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo 4 posto, pa ga je onaj na tržištu BiH premašio već u kolovozu (u devet mjeseci u Italiji je izvezeno robe). za 1,97 milijardi).

Uz pretpostavku da se u zadnjem tromjesečju ne preokrene trend, iza BiH bi prema hrvatskom robnom izvozu mogla ostati i Slovenija. Ona je našim izvoznim lanicima bila treće najveće tržište, no ove godine i izvoz na to tržište raste znatno sporije (2,6 posto).

Prema preliminarnim podacima državnih statističara zaključno s krajem listopada, ukupna vrijednost robnog izvoza Hrvatske dosegnula je 19,7 milijardi eura, što je u odnosu na prošlu godinu 3,6 posto više, dok je uvoz rastao nešto jače - 4,9 posto, na 35 posto. milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit time se proizveo na 15,4 milijarde eura (s nepunih 14 na kraju rujna), a pokrivenost uvoza izvozom nešto je veća od 56 posto.

Za više od toga očito bi trebalo i više nego svako šesto poduzeće koje je i izvoznik, iako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na skupu izvoznika u organizaciji Lidera, uz ostalo naglasio kako je od ulaska u EU hrvatski izvoz gotovo utrostručen.

Ove godine, međutim, izvoz u zemlje EU u godišnjim usporedbama jedva bilježi rast - veći je od lanjskog za samo 0,2 posto (potkraj listopada stigao je nadomak 13 milijardi eura), nasuprot onome u zemlje nečlanice Unije, kojima je ove godine plasiranih 11 posto veća vrijednost roba (6,7 milijardi). Naime, uvoz iz EU bilježi rast (za 7,7%), dok je iz ostalih država 4,2 posto manje, što znači da robna razmjena s nečlanicama ublažavajuće djeluje na vanjskotrgovinski deficit. Nešto detaljnija ukupna slika robne razmjene, djelatnostima i po zemljama, zasad je dostupna za prvih devet mjeseci.

Od dvadesetak djelatnosti Hrvatska suficit (i) ove godine ostvaruje samo u dvije, a to su prerada drva i proizvodi od drva (bez namještaja) te u kategoriji opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Pritom je kod prerade drva iznos u znaku stagnacije (i to nakon lanjskog značajnog pada).

Među djelatnostima koje se u 2024. ističu iznadprosječnim rastom izvoza su, primjerice, naftni derivati (+22,5%), farmaceutika (+16,2%) i proizvodnja vezana uz autoindustriju (22,5%). U isto vrijeme npr. vrijednost izvoza električne energije manja je za čak 34 posto, vrijednost izvezenog namještaja od lanjske manja je za četvrtinu, a tek nešto manji pad (24%) bilježi i izvoz duhanskih proizvoda.

(Poslovni dnevnik)

pročitajte više

Obavijest za članove

KAKO USMJERITI SADAŠNJOST DA SE PRIPREMIMO ZA BUDUĆNOST - ROK PRIJAVA DO 16.12.2024.

Hrvatski izvoznici i HIZ d.o.o., Europski centar za digitalne inovacije EDIH CROBOHUB++ (koji ima za cilj podizanje opće razine digitalne zrelosti i digitalne transformacije gospodarstva), te CroSI, Udruga za promociju pametnih industrija, žele članove Hrvatskih izvoznika pripremiti za budućnost kroz korištenje EU i vlastitih sredstava koja im stoje na raspolaganju. Obilježja današnjeg poslovanja na svjetskoj razini su megaprocesi: - neizvjesnost vezana na različite vrste rizika i izazova, -... pročitajte više

Natječaji

HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova:

Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva.

Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod.

Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda.

Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358).

pročitajte više

EFRR zajmovi za investicije do 100tk€

EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura.

Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike.

Financijska omotnica od 50.000.000 eura

EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%:

1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova

2. otvaranje radnih mjesta

3. poticanje proizvodnih investicija

Namjena EFRR zajma:

I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina)

II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma)

Prihvatljiva su ulaganja:

· Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje

· PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva

· Ulaganje u nabavu električnih punionica

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata.

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita.

UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE

Iznos zajma	Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR
Kamatna stopa	Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma
Rok korištenja	6 mjeseci od isplate zajma
Poček	Do 1 godine
Rok otplate	Od 1 do 10 godina uključujući poček
Dinamika otplate	Kvartalne rate
Instrumenti osiguranja	Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a
Naknada	- Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a

Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti:

● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga)

● refundiranje ranije plaćenih obveza

● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja)

● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela

● kupnju imovine od povezanih osoba

● ulaganja koja služe u osobne svrhe

● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena

● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga

● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda

● ulaganja u nekretnine stambene namjene

● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva

● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda

● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831;

● trgovačke djelatnosti;

● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama;

● djelatnosti poslovanja nekretninama;

● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti

Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR.

Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR:

● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI).

Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata.

Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme!

Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita

Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika.

Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta.

*Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*

Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org.

pročitajte više

Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“

Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare.

Ključne informacije o Pozivu

Tip natječaja: trajno otvoren
Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR
Iznos bespovratnih sredstava po projektu:

Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR

Intenzitet potpore:

75% za mikro i mala poduzeća
60% za srednja poduzeća

Rok za prijavu: do 30.12.2026.

Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma.

Tko može aplicirati?

Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici.

Prihvatljive aktivnosti

Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta

Prihvatljivi troškovi:

Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
Najam izložbenog prostora
Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
Najam opreme
Upis u katalog izlagača
Promotivni materijali
Prevoditeljske usluge
Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti

Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru.

pročitajte više

Izvozne prilike

Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 12.06.2024. - 26.11.2024. možete pronaći OVDJE