|
|
|
|
HIZ Info br. 6/2025
Vijesti
Šušnjar s predstavnicima američkog poslovnog udruženja o mogućnostima suradnje
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar u srijedu je na plenarnom sastanku s predstavnicima Američko-srednjoeuropskog poslovnog udruženja (ACEBA) i američkog veleposlanstva u Zagrebu razgovarao o unaprjeđenju gospodarskih odnosa s SAD-om i mogućnostima suradnje, posebno u sektorima farmaceutske industrije, sigurnosti i obrane te financijama, priopćeno je iz Ministarstva gospodarstva.
"Hrvatska i SAD njeguju snažne gospodarske odnose koji kontinuirano jačaju. Današnji sastanak potvrđuje interes američkih tvrtki za ulaganja u Hrvatsku te otvara nove mogućnosti suradnje. Posebno smo istaknuli važnost ratifikacije Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (DTT), koji bi značajno unaprijedio naše trgovinske i investicijske odnose", izjavio je Šušnjar.
Podsjetimo, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a potpisan je još krajem 2022. godine, no treba ga još ratificirati i američki Senat. Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nije ratificirala taj ugovor sa SAD-om.
U priopćenju se navodi da hrvatski izvoz u SAD bilježi snažan rast, dok sve veća američka ulaganja u Hrvatsku dodatno potvrđuju atraktivnost domaćeg poslovnog okruženja. Uz trgovinsku razmjenu i investicije, ključno područje suradnje prepoznato je i u energetskom sektoru. Proširenje LNG terminala na Krku te razvoj vodikovih tehnologija pozicioniraju Hrvatsku kao ključnog energetskog igrača u regiji, čime se otvaraju dodatne prilike za partnerstvo s američkim tvrtkama, navode iz Ministarstva.
Također, Hrvatska aktivno radi na pristupanju OECD-u, s ciljem dovršetka tehničkog dijela procesa do kraja 2025. godine. U tom kontekstu, ministar Šušnjar istaknuo je važnost snažne podrške SAD-a, koja dodatno učvršćuje strateško partnerstvo dviju zemalja.
Podsjetimo, ambicija je Hrvatske da postane članica OECD-a u prvoj polovini 2026. godine, a to članstvo bi joj trebalo donijeti više koristi, ponajviše u pogledu privlačenja više stranih ulaganja,
Otpravnik poslova američkog veleposlanstva Trey Lyons zahvalio je na prijemu i mogućnosti za razgovor o daljnjem produbljivanju suradnje između SAD-a i Hrvatske. "Među američkim kompanijama vlada veliki interes za daljnjim ulaganjem i širenjem poslovanja u Hrvatskoj. Mnoge od njih prepoznaju Hrvatsku kao atraktivno tržište s velikim potencijalom za rast i inovacije. Tijekom posjeta američke delegacije gospodarstvenika očekujemo dodatne razgovore i konkretne korake koji će omogućiti jaču gospodarsku suradnju između naših dviju zemalja. Vjerujemo da će ova suradnja donijeti obostranu korist i doprinijeti daljnjem jačanju naših gospodarskih veza", izjavio je Lyons.
Ministar Šušnjar naglasio je važnost daljnje suradnje i ulaganja američkih tvrtki u Hrvatsku, posebno u inovativne i visokotehnološke sektore. Tijekom službenog boravka predstavnika Američko-srednjoeuropskog poslovnog udruženja u Hrvatskoj, Šušnjar će sa suradnicima održati i pojedinačne sastanke, zaključuje se u priopćenju.
(Hina) pročitajte više
|
U 2024. robni izvoz dosegnuo 23,8 mlrd eura
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2024. iznosila je 23,9 milijardi eura, što je 4,6 posto više nego u 2023., dok je uvoz porastao za 5,4 posto, na 41,8 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.
Vanjskotrgovinski deficit je tako lani iznosio 17,8 milijardi eura, prema lanjskih 16,6 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. smanjena je na 57,3 posto, s u 2023. godini zabilježenih 57,8 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u 2024. izvezeno je robe u vrijednosti 15,6 milijardi eura ili 0,4 posto više nego u 2023. godini. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za sedam posto, na 32,6 milijardi eura.
Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 13,4 posto, na 8,3 milijarde eura, uz rast robnog uvoza za 0,2 posto, na 9,2 milijarde eura.
DZS je u danas objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih 11 mjeseci 2024. godine, koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,9 posto, na 21,9 milijardi eura, a uvoz za 5,4 posto, na 38,6 milijardu eura.
Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih 11 mjeseci prošle godine je iznosio 16,7 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,8 posto.
(Hina) pročitajte više
|
U Egipat idući tjedan putuje 16 direktora kompanija u potrazi za biznis prilikama
Nakon Katara, hrvatski gospodarstvenici drugi put ove godine organizirano, u sklopu službenog posjeta vladinih predstavnika, odlaze u posjet i na poslovne razgovore na novom tržištu. Početak idućeg tjedna uz premijera Andreja Plenkovića i predstavnike nadležnih ministarstava u Egipat u organizaciji HGK putuju i predstavnici 16 hrvatskih tvrtki. Kako doznajemo iz HGK, koja osigurava održavanje gospodarskog foruma i B2B razgovore s potencijalnim poslovnim partnerima u Egiptu te posjete tamošnjim državnim institucijama, za posjet i potencijalne nove poslove na tom tržištu koje broji 110 milijuna stanovnika su zainteresirane tvrtke iz područja energetike, elektro-energetike, IT-a, drvne industrije, transporta, te obrambene industrije. Mogućnosti suradnje
“Cilj ove posjete je uspostaviti poslovne kontakte s egipatskim partnerima, dobiti uvid u potencijal egipatskog tržišta te upoznati se s poslovnim okruženjem Egipta. Sudjelovanje u ovom izaslanstvu bit će prilika za predstavnike hrvatskih tvrtki da bolje razumiju dinamiku i potencijale egipatskog tržišta, prošire poslovne kontakte te istraže mogućnosti zajedničkih ulaganja i suradnje”, kažu u HGK. Robna razmjena Hrvatske i Egipta, uz izuzetak 2021. i 2022. obilježena je većim izvozom od uvoza. Iznimka su bile te dvije godine kada je uvoz iz Egipta eksplodirao, dosegnuvši 142 milijuna eura u 2021. i 409 milijuna eura u 2022., dok je u isto vrijeme, uz trend rasta, izvoz bio na razini 83, odnosno 109 milijuna eura. U 2023. izvoz je narastao na 91 milijun eura, a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine bio je na razini od 88 milijuna eura. Uvoz iz Egipta je s druge strane na razini od 43 milijuna u 2023. i 47 milijuna u jedanaest lanjskih mjeseci. Odlazak predstavnika drvne industrije u Egipat ne čudi jer je drvo i glavni izvozni proizvod koji hrvatske tvrtke plasiraju na egipatsko tržište. Čak 85 do 90 posto hrvatskog izvoza u Egipat ranijih godina činilo je drvo, a među tvrtkama koje su prisutne na tom tržištu tako su Šerif export-import, Exportdrvo, Pilana Krasno, Mundus Viridis i Hamer drvo. U prošloj godini primat drva pada, jer se, prema dostupnim podacima za prvih šest mjeseci, vrijednost drva u ukupnom izvozu smanjila na 58 posto, a probio se kao novi proizvod dron, čija je vrijednost bila čak više od trećine ukupnog izvoza u Egipat. I Ina u delegaciji
I najveća hrvatska kompanija Ina posluje u Egiptu, gdje ima i plinske koncesije, a od 2023. je i pustila u proizvodnju prvu plinsku bušotinu, nakon komercijalnog otkrića plina krajem 2022. Prema dostupnim informacijama, predstavnici Ine bit će u gospodarskoj delegaciji, a neslužbeno doznajemo da će putovati i predstavnici karlovačkog proizvođača vatrenog oružja HS Produkt, koji se potvrdio na američkom tržištu. Među tvrtkama koje su već prisutne u Egiptu još su i zagrebački DOK-ING, Šestan-Busch, CROSCO, Končar-energetski transformatori, Podravka, Cemex, Genera, te među ostalim i SCAM Marine, proizvođač brodskih motora. Pripreme za ovaj bilateralni susret najavljen je još prošle godine, kada su se susreli potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Marijana Čagalj s veleposlanikom Arapske Republike Egipat u Hrvatskoj Aymanom Tharwatom Aminom Abdelom Azizom, a tom prigodom najavljene su mogućnosti unapređenja suradnje u građevinskom, logističkom i energetskom sektoru. Posljednji sličan organizirani susret gospodarstvenika održan je, inače, 2021. (Izvor:Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Infobip obilježio početak sudjelovanja u velikom europskom tehnološkom projektu
Infobip je u četvrtak u nazočnosti premijera Andreja Plenkovića i brojnih gostiju označio službeni početak velikog europskog projekta IPCEI-CIS za stvaranje globalne komunikacijske platforme iduće generacije, u kojemu preko te IT kompanije Hrvatska sudjeluje s još 12 zemalja EU-a s ciljem povećanja tehnološke konkurentnosti Europe.
Projekt se dogovarao oko 2,5 godine, a nakon današnjeg predstavljanja u kampusu Infobipa u Zagrebu potpisan je i ugovor kojim se Infobipu za taj projekt dodjeljuje bespovratnih 35 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U tome su posredovali i podršku dali hrvatska Vlada, Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova, HAMAG i mnogi partneri iz akademske zajednice i gospodarstva.
Projekt je, po riječima njegovog voditelja u Infobipu Damira Prusca, ukupno vrijedan nešto više od 83,5 milijuna eura, a razliku od dobivenih sredstava pokrit će Infobip. Plan je da projekt završi 2028., kada će se, nadaju se u Infobipu, vidjeti i dobri rezultati, jer kako je kazao Prusac, “mi to znamo raditi i smislili smo načine i pakete, dakle inovacije kakve nisu ni puno veće kompanije od nas”.
On i Emanuel Lacic iz Infobipa objasnili su da se time stvara platforma na temelju cloud infrastrukture tj. cloud-edge continuuma (“računalstvo na rubu”), u kojoj je važna transparentnost i osiguranje dostupnosti mnogih usluga u skladu s europskim standardima i tehnološkom budućnosti. To znači i bolje korisničko iskustvo i bolju interakciju poslodavaca i davatelja usluga s klijentima, povezivanje digitalnih i fizičkih kmunikacijskih platformi, milijuna uređaja i stvari, borba protiv spamova, interakcija umjetne inteligencije (AI) s ljudskom perspektivom, obrada i zaštita podataka i drugo.
Infobip će u tom projektu od europskog značaja surađivati s više od stotinu domaćih i europskih partnera, a iz Hrvatske su to primjerice zagrebački Filozofski fakultet, sveučilišta Algebra Zagreb i Juraj Dobrila iz Pule, a očekuje se da će ta nova komunikacijska platforma redefinirati i unaprijediti ekosustav tehnologije komunikacije unutar EU-a kroz integraciju AI-ja, optimizaciju energetske potrošnje i demokratizaciju digitalne transformacije za sve korisnike platforme.
Izvršni direktor i suosnivač Infobipa Silvio Kutić kazao je da su sretni što na tome rade jer to jača i njihovu, ali i hrvatsku i europsku tehnološku konkurentnost u odnosu na SAD i Kinu koje su tehnološki posebice u razvoju AI-ja daleko odmakle. To će otvoriti i nova radna mjesta, pa bi ih za tri godine Infobip mogao imati i puno više od sadašnjih oko 3.500 zaposlenika u 78 ureda u 62 zemlje, od kojih je najviše, 1.500 u Hrvatskoj, od čega 800 inženjera.
Važnim smatra i što se to njihovo globalno poslovanje vodi iz Hrvatske, posebice u Vodnjanu odakle su i krenuli, kao i to što ih najveće svjetske analitičke kuće u njihovom području označavaju liderima i stalno su među top tri u svijetu.
(Hina) pročitajte više
|
Povratak na 2022.: Prošla godina za hrvatski je robni izvoz završila bolje od očekivanja
Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku robne razmjene Hrvatske s inozemstvom govore da je hrvatski izvoz u prošloj godini iznosio 23,94 milijarde eura, što je rast od 4,6 posto u odnosu na 2023. Konačan rezultat bit će objavljen potkraj svibnja, pa postoji mogućnost da će ažurirani podaci biti sasvim blizu iznosu od 24,11 milijardi eura koliko je vrijednost izvoza iznosila u rekordnoj 2022. Razlika između prvih rezultata i rekorda ostvarenog na divljanju cijena energenata svega je 114 milijuna eura. No i bez toga može se slobodno reći da je prošla godina za hrvatski izvoz završila bolje od
očekivanja, s obzirom na to da su ekonomski analitičari na početku prošle godine za 2024. prognozirali rast izvoza od dva do tri posto.
Skromne prognoze s početka prošle godine ponajprije su proizlazile iz strahova od dramatičnog pada narudžbi s njemačkog tržišta te, posljedično, lančane reakcije i na drugim najvažnijim tržištima Europske unije za hrvatski izvoz. Da strahovi nisu bili potpuno bez osnove, vidi se po tome što je lani hrvatski izvoz na tržišta EU-a porastao za jedva 0,4 posto, ali onaj na treća tržišta porastao je za neočekivano visokih 13,4 posto. Najveći rast izvoza ostvaren je u SAD (u prvih jedanaest mjeseci za 39,5 posto, odnosno za 210 milijuna eura) te u BiH, gdje je u prvih jedanaest mjeseci ostvarena vrijednost izvoza od blizu 2,5 milijardi eura, što je rast od 17 posto.
Iako su nekim izvoznicima narudžbe s njemačkog tržišta prošle godine pale, u prvih jedanaest mjeseci izvoz u Njemačku ipak je malo porastao (1,3 posto), na 2,65 milijardi eura, po čemu se ta zemlja zadržala na prvome mjestu među najvećim hrvatskim izvoznim tržištima. Najveći doprinos tomu dao je Končar, koji na tržištima Europske unije, napose u Njemačkoj, ostvaruje više od 70 posto svojih ukupnih prihoda.
Uvoz je u prošloj godini porastao za 5,4 posto te je njegova vrijednost iznosila 41,76 milijardi eura. Kao i kod vrijednosti izvoza, moglo bi se dogoditi da revidirani podaci u svibnju pokažu da će i uvoz doći do rekordnog iznosa ostvarenog 2022. I tu je, naime, između privremenih podataka za 2024. i rekorda iz 2022. razlika samo stotinu milijuna eura.
Napokon, da bi vanjskotrgovinski povratak na razine iz 2022. bio potpun, navedimo još i to da je i deficit robne razmjene u te dvije godine bio na otprilike istoj razini: lani 17,82 milijarde eura, a dvije godine prije 17,76 milijardi.
(Lider) pročitajte više
|
Poslovni summit EU-Ukrajina
Obavijest o „Poslovnom summitu EU-Ukrajina“ koji će se održati 10. i 11. travnja 2025. u Bruxellesu. Cilj Summita je predstaviti informacije o ključnim financijskim instrumentima EU-a i mehanizmima suradnje kako bi se potaknula ulaganja privatnog sektora u Ukrajinu. Ovogodišnji Summit ujedno će poslužiti i kao uvod u Konferenciju o obnovi Ukrajine (URC2025) koja će se održati 10. i 11. srpnja 2025. u Rimu. Informacije o panelima, radionicama i govornicima te obrazac za registraciju bit će dostupni u drugoj polovici veljače na poveznici: https://ebsummits.eu/our-summits/future-of-ukraine/. [dokument1] pročitajte više
|
Hrvatska i Egipat mogu jačati suradnju u energetici, građevinskoj i drvnoj industriji
Energetika, elektroenergetika, građevinska, drvna i obrambena industrija neka su od područja za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Egipta, istaknuto je na Gospodarskom forumu u Kairu. U 2023. izvoz je dosegao 98 milijuna eura, a u prvih deset mjeseci prošle godine 90 milijuna, što je osam posto rasta u odnosu na isto razdoblje godine prije.(Izvor: HGK)
Energetika, elektroenergetika, građevinska, drvna i obrambena industrija neka su od područja za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Egipta, istaknuto je u utorak na gospodarskom forumu u Kairu, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je organizator foruma i odlaska predstavnika 20-tak tvrtki u Egipat.
"Za Hrvatsku je Egipat značajno tržište s više od 110 milijuna stanovnika, koje našim tvrtkama nudi brojne mogućnosti poslovne suradnje", kazao je predsjednik HGK Luka Burilović. Vjeruje da će predstavnici tvrtki iz energetike, elektroenergetike, građevine, drvne i obrambene industrije te drugih sektora, ostvariti kvalitetne kontakte i povećati robnu razmjenu dviju zemalja.
Uz intenziviranje robne razmjene, kako je rekao, zadnjih godina bilježi se i veći priljev egipatske radne snage i to ponajviše u građevinskom sektoru. Tako se Egipat prošle godine našao u top deset zemalja iz kojih u Hrvatsku dolaze strani radnici. Primjerice, u 2020. u Hrvatskoj su izdane 22 radne dozvole za radnike iz Egipta, a u 2024. broj dozvola popeo se na više od 6,5 tisuća. Poduzetnici u građevini za egipatske radnike kažu da su iskusni zidari, keramičari i krovopokrivači.
"Na današnjem poslovnom forumu jačamo suradnju poduzetnika iz naših zemalja. Ponosni smo na trajnu suradnju egipatskih i hrvatskih tvrtki u području energetike. Naša tvrtka gradi platformu s hrvatskim i grčkim tvrtkama u Jadranu, a hrvatska INA sudjeluje u koncesijama za naftu i plin u Egiptu", istaknuo je predsjednik vlade Egipta Mostafa Madbouly.
Premijer Andrej Plenković kazao je da su u utorak potpisali tri sporazuma o suradnji na poljima kulture i investicija te o suradnji luka Aleksandrija i Rijeka. "Povezivanje Sueskog kanala i strateški vrlo bitnog Egipta s lukom Rijeka, jednom od najdubljih u sjevernom Jadranu, ojačat će stratešku poziciju Hrvatske kao transportnog i energetskog središta u tom dijelu Europe", naglasio je Plenković.
Iz HGK napominju kako je EU najvažniji trgovinski partner Egipta s udjelom od 25 posto ukupne trgovinske razmjene Egipta sa svijetom. Egipat u EU uglavnom izvozi goriva i rude, kemikalije i poljoprivredne proizvode. Ulazna točka Egipta u Europu, ali i obratno, potpisivanjem sporazuma cilja postati Luka Rijeka.
Luka Rijeka već ostvaruje suradnju s klijentima egipatskog tržišta, a cilj joj je postati najvažnijom ulaznom i izlaznom točkom za Egipat u srednjoj i jugoistočnoj Europi, rekao je član Uprave Marko Mišković.
Direktor Elektroprivrede Davor Paradžik je kazao kako očekuju da će B2B sastanci otvoriti nove prilike za suradnju na energetskim i infrastrukturnim projektima u Hrvatskoj i Egiptu. Hrvatska inženjerska znanja, kako je rekao, u održivim tehnologijama i energetskoj učinkovitosti mogu pridonijeti razvoju oba tržišta. Cilj im je obnoviti poslovnu suradnju sa egipatskim kompanijama.
Pored tvrtki koje šire i obnavljaju suradnju, u delegaciji se nalaze i tvrtke koje traže prvi izlaz na ovo značajno tržište. Tesla je hrvatska tvrtka specijalizirana za digitalnu transformaciju obrazovanja koja želi uspostaviti odnose s egipatskim Ministarstvom obrazovanja.
"Rješenja koja mi razvijamo visoko su prilagodljiva potrebama korisnika i implementiraju se na razini cjelokupnog obrazovnog sustava jedne države. Cilj nam je omogućiti učinkovitije upravljanje obrazovanjem - na sustavnoj razini i na individualnom planu, tretirajući ga kao ključnu investiciju u dugoročni ekonomski razvoj zemlje", kazao je direktor tvrtke Tesla Andrej Bezjak.
Robna razmjena Hrvatske i Egipta u prvih deset mjeseci prošle godine dosegla je gotovo 140 milijuna eura. U robnoj razmjeni Hrvatska godinama ostvaruje suficit i bilježi rast izvoza. Iznimka su 2021. i 2022. kada je uvoz, prvenstveno plina, značajno nadmašio izvoz.
U 2023. izvoz je dosegao 98 milijuna eura, a u prvih deset mjeseci prošle godine 90 milijuna, što je osam posto rasta u odnosu na isto razdoblje godine prije. Uvoz je u prvih deset mjeseci prošle godine, u iznosu od 48 milijuna eura, bio gotovo 20 posto veći nego u istom periodu 2023. Ukupna robna razmjena u 2023. godini bila je 145 milijuna eura.
(Hina) pročitajte više
|
O članovima
Vanja Burul menadžer godine, životna nagrada Ivi Usmianiju
Vanja Burul, predsjednik Uprave Končar – Distributivnih i specijalnih transformatora proglašen je za menadžera godine u tradicionalnom izboru Crome – Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika. Svečanost proglašenja i dodjele nagrada u deset kategorija održana je u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, a o izboru nagrađenih odlučivao je žiri s 35 predstavnika poslovne i akademske zajednice, struke, bivših dobitnika, predstavnika medija… Nagrada Hrvatskom kišobranu
Nagrada Vanji Burulu nadovezuje se na brojne druge nagrade koje je Grupa Končar ponijela za 2024. godinu, ali i prethodne godine vrlo kvalitetnog rada i upornog rasta. Jerki Jakšiću iz Pharmasa pripala je nagrada u kategoriji srednjih poduzeća, dok je kod inozemnih tvrtki nagrada pripala Andreasu Rörigu iz E.ON Hrvatska. Milan Vrdoljak iz tvrtke Ricardo proglašen je za poduzetnika godine u kategoriji velikih poduzeća, dok je poduzetnik godine u kategoriji malih poduzeća Goran Oparnica, čelnik INsig2, tvrtke kojoj je OLAF u rujnu dodijelio posao edukacije europskih istražitelja u području digitalne forenzike. Nataša Kapov Kostovski (Lemax) osvojila je nagradu u kategoriji srednji poduzetnik, a Josipa Maras (Studijo) u kategoriji mikro poduzetnik. Dodijeljena je i nagrada “Tihomir Premužak” za pozitivan društveni utjecaj, nazvana u čast izuzetnog poduzetnika koji je od 2019. bio na čelu Crome. Pripala je doktoru medicine Stipislavu Jadrijeviću iz KB Merkur, zaslužnom za brojne transplatacije cijelog niza organa koje opsegom gotovo da nemaju premca i daleko izvan granica RH. Nagrada u kategoriji društveno odgovornih poduzeća pripala je Marinu Rogiću, čelniku tvrtke Hrvatski kišobran, koja uz odlične izvozne rezultate predano radi i na uključivanju u rad osoba s autizmom i oblicima invaliditeta. A nagrada za životno djelo, u oštroj konkurenciji izuzetnih ljudi koji su u posljednjih 30-ak godina radili na podizanju kako svojih kompanija tako i cjelokupnog tržišnog ekosustava u Hrvatskoj, pripala je Ivi Usmianiju, osnivaču riječke farmaceutske kompanije JGL koja je 2015. otvorila Pharma Valley, jedan od najsuvremenijih industrijskih pogona u RH, a 2023. realizirala je i investicijsko-razvojni projekt Integra koji obuhvaća izgradnju pogona za sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj. Od malog laboratorija…
Konstantni rast izvoznih rezultata od 1991. kad je cijela priča krenula iz malog laboratorija s 10-ak ljudi pa do današnjih dana kad ukupni prihodi na godišnjoj razini premašuju 200 milijuna eura, potvrđuju da se nagrada za životno djelo našla u pravim rukama. Izvor: Poslovni dnevnik pročitajte više
|
Končar EI kupio 75 posto tvrtke Helb iz Božjakovine
Tvrtka Končar – Elektroindustrija d.d. za proizvodnju i usluge potpisala je u ponedjeljak ugovor o kupoprodaji 75 posto vlasničkog udjela u tvrtki Helb sa sjedištem u Božjakovini, objavili su iz Končara, napomenuvši da će navedenom akvizicijom proširiti i unaprijediti vlastite resurse i kompetencije. Kupoprodajnim ugovorom definirani su uvjeti i pravne radnje koje su ugovorne strane dužne ispuniti za zaključenje transakcije i preuzimanje vlasničkih udjela od strane Končara. To uključuje, između ostalog, ishođenje odgovarajućih odobrenja koncentracije sukladno primjenjivom zakonodavstvu. U priopćenju se ne navodi vrijednost akvizicije. “Akvizicijom će Končar proširiti i unaprijediti vlastite resurse i kompetencije, povećati prilagodljivost sustava te dodatno ojačati vlastiti portfelj proizvoda i usluga u području inženjeringa za elektroenergetsku infrastrukturu”, istaknuli su iz tvrtke. HELB je inženjering poduzeće specijalizirano za usluge projektiranja, proizvodnje, gradnje, upravljanje i održavanje elektroenergetskih postrojenja. (Izvor:Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Zajedničko ulaganje Končara i Siemensa: U novoj tvornici bit će zaposleno oko 400 ljudi
Europska komisija (EK) dostavila je tvrtki Končar odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru, izvijestili su iz Končara. “Europska komisija je 3. veljače ove godine dostavila Končaru d.d. odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe, koje će se baviti proizvodnjom kotlova za energetske transformatore, kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru – navodi se u objavi. Zajednička tvrtka
Odluka je donesena primjenom uredbe o kontroli koncentracije između poduzetnika i sporazuma o europskom gospodarskom prostoru. Time je, kako se ističe, dobivena posljednja od potrebnih suglasnosti koncentracije u skladu s važećim zakonodavstvom tržišta na kojima su prisutni Končar i Siemens Energy Grupa. Iz Končara su najavili da će i dalje obavještavati investicijsku javnost o svim bitnim činjenicama vezanim uz proces provedbe zajedničkog pothvata Končar-a i Siemens Energy Grupe. Končar i Siemens Energy potpisali su sredinom srpnja prošle godine ugovor o zajedničkom pothvatu, odnosno suradnji u obliku društva pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi čija će djelatnost biti proizvodnja i prodaja transformatorskih kotlova. Cilj suradnje dvaju partnera je osnivanje tvrtke u zajedničkom vlasništvu u kojoj će Končar biti većinski vlasnik sa 60 posto, a Siemens Energy će imati 40 posto udjela. U sklopu projekta, kako je tada rečeno, Končar planira izgradnju pogona za proizvodnju transformatorskih kotlova u Sesvetskom Kraljevcu. Kako Poslovni dnevnik doznaje, pripremni radovi na lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu već su započeli. “Končar je već duboko involviran u europsku zelenu tranziciju. U našim rezultatima ćete vidjeti da smo značajno povećali svoju produktivnost i profitabilnost. Izvozimo u više od 100 zemalja, a ovo partnerstvo je još jedan iskorak u smjeru povećanja kapaciteta, ali i povećanja suradnje s velikom globalnom kompanijom s kojom već 30 godina zajednički radimo na proizvodnji energetskih transformatora”, rekao je nedavno Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara. Kolak vjeruje da će taj zajednički pothvat donijeti prihod veći od 60 milijuna eura kada bude u punom pogonu. To je u odnosu na današnje Končarove kapacitete povećanje od dva i pol puta. U novoj tvornici bit će zaposleno oko 400 ljudi, a predsjednik Uprave Končara pretpostavlja da će se u godinu dana sve biti u operativnoj uporabi i puni pogon najavljuje za rujan iduće godine. Povijesno visoka potražnja za transformatorima jedan je od najizraženijih rezultata zelene energetske tranzicije, koja je na području Europske unije u svom punom zamahu. Jedna od ključnih komponenti za njihovu proizvodnju upravo su transformatorski kotlovi pa će tako ishod suradnje biti izgradnja suvremene i vrhunski opremljene tvornice za njihovu proizvodnju na Končarovoj lokaciji u Sesvetskom Kraljevcu. Značajan tehnološki razvoj
Navedenom suradnjom se prije svega postiže opsežna razmjena znanja i iskustava, kao preduvjet za značajan tehnološki razvoj i podizanje standarda izvrsnosti, a ključnu ulogu ima i otvaranje novih radnih mjesta te stvaranje prilika za učenje, usavršavanje i zajedničko svladavanje tehnoloških i tržišnih prepreka. Suradnja Končara i Siemensa ima i povijesnu dimenziju jer seže u prošlost dugu stotinu godina. Naime, po osnutku Končara davne 1921. godine prvi vlasnik tadašnjeg poduzeća bio je upravo Siemens, koji je suradnju s Končarom nastavio 1994. osnutkom zajedničkog društva Končar – Energetski transformatori, s udjelom vlasništva Siemens (danas Siemens Energy) 51% i Končar 49%. Tvornica je smještena na lokaciji Končara na Jankomiru i danas je jedna od najboljih tvornica velikih energetskih transformatora na svijetu. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Obavijest članovima
POZIV - 29.skupština Hrvatskih izvoznika
Upravni odbor HIZ-a U Zagrebu, 13.02.2025. Članovima HIZ-a, Na temelju odluke Upravnog odbora HIZ-a, donesene na 9. sjednici Upravnog odbora HIZ-a, održanoj 13. veljače 2025.g. u sjedištu ALTPRO d.o.o., u Zagrebu, pozivamo Vas na 29. skupštinu Hrvatskih izvoznika koja će se održati u srijedu, 26. veljače 2025. godine, s početkom u 13.00 sati, u sjedištu KONČAR-Elektroindustrija d.d., Fallerovo šetalište 22, 11.kat, u Zagrebu. PRIJEDLOG DNEVNOG REDA 29. SKUPŠTINE HRVATSKIH IZVOZNIKA DNEVNI RED 29. SKUPŠTINE HIZ-a: 1) Otvaranje Skupštine 2) Upoznavanje s Poslovnikom o radu Skupštine HIZ-a 3) Usvajanje Dnevnog reda 29. skupštine HIZ-a: 1) Izbor članova Radnog predsjedništva 2) Izbor Verifikacijske komisije 3) Izvješće Verifikacijske komisije 4) Izbor zapisničara i ovjerovitelja zapisnika 5) Izvješće Predsjednika o radu Udruge za 2024.g. 6) Financijsko izvješće udruge Hrvatski izvoznici za 2024.g. 7) Razno Predsjednik UO HIZ-a Davor Baković Svim članovima HIZ-a je poslan poziv za sudjelovanje, te molimo da se prijava predstavnika koji će sudjelovati na 29. skupštini HIZ-a posredstvom ispunjenog poziva dostavi Tajništvu HIZ-a do utorka, 25. veljače 2025. godine, do 12.00 sati slanjem na e-mail: info@hrvatski-izvoznici.hr. pročitajte više
|
HIZ - Anketa
Poštovani, Današnje gospodarstvo zahtjeva od svih poslovnih subjekata da digitaliziraju svoje poslovanje, kako bi pratili konkurenciju, prilagodili se zahtjevima poslovnog svijeta, pojednostavnili, pojeftinili i olakšali poslovne procese. Udruga Hrvatski izvoznici će Vas, prateći trendove u gospodarstvu, informirati o mogućnostima dobivanja potpore od strane fondova EU i općenito pružiti Vam pomoć oko digitalizacije. Za početak Vas molimo da izdvojite 2 minute svog vremena i ispunite anketu iz priloga, kako bi mogli prikupiti podatke o stanju digitalizacije naših partnera. 'HIZ - Anketa' na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/HIZ Napominjemo da je ovo jedinstvena osobna poveznica. Molimo vas da je ne dijelite. Srdačan pozdrav, HIZ pročitajte više
|
TIKO PRO PODUZETNIČKI DORUČAK 2025 - ZAHVALA
U svijetu gdje se prilike za financiranje i razvoj poduzetničkih vizija neprestano mijenjaju, Tiko Pro d.o.o. je ponovno dokazao svoju predanost osnaživanju poduzetničke zajednice organizacijom iznimno uspješnog webinara: "TIKO PRO PODUZETNIČKI DORUČAK 2025 – Gdje se skrivaju bespovratna sredstva?". Virtualni događaj, održan 13. veljače 2025., na platformi Zoom, privukao je preko 200 aktivnih slušatelja, dok je broj registriranih sudionika bio dvostruko veći, signalizirajući izuzetan odaziv i interes iz raznih krajeva Hrvatske. Glavni fokus ovogodišnjeg događaja bio je prezentirati poduzetnicima aktualne i nadolazeće natječaje u 2025. godini. Prema svim najavama, 2025. godina bit će vrlo popularna za EU sredstva, a natječaja je najavljeno više no ikad. Događaj je započeo uvodnim govorom Sandre Golob, voditeljicom projekata u Tiko Pro Hrvatska te moderatoricom samog događaja. Osim što je Sandra u svojem izlaganju naglasila tko je „idealan“ kandidat za konkuriranje na EU natječaje, detaljno je predstavila konkretne informacije o trenutno popularnim natječajima za poduzetnike kao što su: · Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja, · Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo, · Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju, · Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u procesu industrijske tranzicije hrvatskih regija, · Pametna industrija. Nakon uvodnog izlaganja Sandre, program se nastavio predavanjem Lane Labinjan (Voditeljica projekata, Tiko pro Hrvatska). Lana je sudionicima približila mogućnosti financiranja inovativnih projekata, naglašavajući važnost strategije pametne specijalizacije (S3) te prilike koje donose razni inovativni natječaji u Hrvatskoj poput Inovacijskih vaučera, IRI natječaja, prilikama za start-upe i dr. Posebno je istaknula TRL ljestvicu kao alat za procjenu stupnja tehnološke spremnosti projekata, naglasivši kako je inovativnost ključan kriterij za povlačenje sredstava iz EU fondova. Karmen Španjol, također voditeljica projekata u Tiko Pro, fokusirala se na investicijske poticaje i HBOR kredite namijenjene poduzetnicima koji planiraju modernizaciju poslovanja ili ulaganja u održivi turizam. Kroz konkretne primjere pojasnila je kako poduzetnici mogu ostvariti porezne olakšice, bespovratne potpore te dugoročne financijske instrumente, osiguravajući stabilan rast i konkurentsku prednost. Zaključnu prezentaciju održao je Matej Tisaj, voditelj EU programa, koji je sudionicima dao uvid u međunarodne prilike kroz EU fondove poput Horizon Europe, Digital Europe i Innovation Fund. Naglasio je kako sudjelovanje u europskim projektima ne donosi samo financijske benefite, već i dugoročnu konkurentsku prednost kroz jačanje inovacijskih kapaciteta i međunarodnih partnerstava. Interakcija s publikom, iako vremenski ograničena, odrazila je izniman interes i angažman sudionika, dok je širok geografski odaziv potvrdio relevantnost i aktualnost obrađenih tema. Partnerstvo s uglednim organizacijama poput AmCham-a, SLO–CRO gospodarske komore, Hrvatskih izvoznika i Seyfor Hrvatske dodatno je osnažilo značaj i profesionalnost ovog događaja. U svjetlu izuzetnog uspjeha TIKO PRO PODUZETNIČKOG DORUČKA 2025, jasno je da Tiko Pro nastavlja igrati ključnu ulogu u osnaživanju poduzetničkog sektora, pružajući dragocjene informacije, podršku i inspiraciju za korištenje EU fondova. Ovaj događaj ne samo da je informirao i otvorio put do financijskih sredstava, već je i potaknuo poduzetnike na akciju, inovacije i suradnju, čineći ga iznimno korisnim iskustvom za sve prisutne. 📌 Snimku događaja pogledajte ovdje: https://www.tiko-pro.hr/akademija/poduzetnicki-dorucak
📌 Za dodatne informacije o aktualnim i najavljenim natječajima te upite vezane uz Vaš projektni prijedlog, obratite nam se na: info@tiko-pro.hr pročitajte više
|
Predavanja
FER i IEDC - Technical Leadership Program (TLP)
Konferencije i sajmovi
AGRITECH - konferencija i sajam
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proslijedilo je obavijest Veleposlanstva Savezne Republike Nigerije iz Budimpešte kojim se najavljuje održavanje druge Međunarodne konferencije i izložbe AGRITECH u nigerijskoj državi Osun od 8. do 10. travnja 2025. Riječ je o vodećoj međunarodnoj izložbi agrotehnologije i konferenciji o agrobiznisu u Africi, čiji je cilj okupljanje ključnih igrača u poljoprivrednom sektoru diljem svijeta radi interakcije i suradnje u istraživanju mogućnosti gospodarske suradnje između Nigerije i drugih zemalja sudionica. pročitajte više
|
Događanja u Turkmenistanu u 2025. godini
Prema informaciji iz MVEP-a, u privitku dostavljamo popis skupova, izložbi, sajmova i konferencija na raznim područjima, uključujući i gospodarstvo, koji će se tijekom 2025. godine održati u Turkmenistanu. pročitajte više
|
26. Međunarodni simpozij o kvaliteti
Obavještavamo Vas o održavanju 26. Međunarodnog simpozija o kvaliteti: "KVALITETA - JUČER, DANAS, SUTRA" koji će se održati u Šibeniku od 02. do 04. travnja 2025.g. (podaci u prilogu). Za sve dodatne informacije glede prijave na simpozij, te plaćanju pristojbe, ispred Hrvatskog društva menadžera kvalitete, stoje Vam na raspolaganju: Zvonimir Polanec: +385 1 6556-233; E-mail: zvonimir.polanec@oskar.hr
Anita ZadoBešker: +385 98 672292; E-mail: anita.besker@oskar.hr Prijava za simpozij nalazi se na linku: www.hdmk.hr pročitajte više
|
Natječaji
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*
Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
|
|
|
|
|
|
