|
|
|
|
HIZ newsletter izvoznik br. 234
Vijesti
Inovativan domaći proizvod osvaja svjetska tržišta
Hrvatska tvrtka Nutris, prva europska tvornica specijalizirana za proizvodnju izolata boba, ostvarila je značajan poslovni uspjeh na nedavno održanom sajmu Food Ingredients Europe (Fi Europe) u Frankfurtu.
Tvrtka je osigurala suradnju za ulazak na kanadsko tržište i prvu narudžbu od 20.000 kg Nutrismar organskog izolata za francusku pekarsku industriju, s očekivanim nastavkom suradnje na godišnjoj razini. Dodatno, susreti s ključnim distributerima otvorili su mogućnosti širenja na tržišta poput Japana, Novog Zelanda, Bliskog Istoka, SAD-a i Kanade, čime je Nutris značajno proširio svoj globalni doseg.
“Na sajmu smo potvrdili poziciju Nutrisa ne samo kao proizvođača, već i strateškog partnera koji predvodi u postavljanju novih standarda održivosti i tehnoloških inovacija u prehrambenoj industriji. Imali smo čast biti i finalisti nagrade za inovaciju. Fokusirani na daljnji razvoj globalne prisutnosti, sljedeće godine ponovno ćemo izlagati na Fi Europe u Parizu, a po prvi puta sudjelovati i na prestižnom IFT sajmu u Chicagu, ključnom događaju za američko tržište”, istaknuo je Zvonimir Sedlić, direktor Nutrisa.
Na sajmu su predstavljeni inovativni proizvodi, uključujući NutriSmart A85, topivi protein iz boba, i NutriSmart vlakna, uz primjenu poput proteinskog kruha, namaza, shakeova i pralina, čime je Nutris potvrdio i svoju poziciju inovatora u industriji.
“Među ključnim trendovima na tržištu izdvaja se veliki interes za nove sastojke i nutritivno bogate sastojke visoke kvalitete, s manjim obradama i jasnim oznakama na pakiranjima - što i sami nudimo. Osim cijene i okusa, potrošači postaju osvješteniji pri odabiru sastojaka i traže nutritivno uravnotežene proizvode koji su cjenovno pristupačni i ukusni. Inovacije na tržištu trebaju se usmjeriti prema novim tehnologijama i proizvodnim procesima koji omogućuju razvoj novih kategorija hrane, a ne samo repliciranju postojećih zamjena za meso ili mliječne proizvode. Fokus treba biti na zdravim prehrambenim navikama i novim definicijama hrane koje donose stvarne koristi potrošačima”, dodala je Martina Gogić, voditeljica odjela inovacija u Nutrisu.
Najviše pozitivnih komentara posjetitelja Nutris je dobio neutralni okus izolata boba, što omogućuje široku primjenu u različitim prehrambenim kategorijama. Visoka kvaliteta proizvoda, obilje analitičkih podataka i održiva priča koja spaja regenerativnu poljoprivredu i tehnologiju dodatno su impresionirali sudionike sajma.
Među ostalim, kroz brojna predavanja i panele istaknuto je i da će globalni događaji i povjerenstva u institucijama imati ključnu ulogu u oblikovanju potrošačkih navika kojima će se tržište hrane u budućnosti prilagođavati. Globalni izazovi poput političke nestabilnosti i klimatskih promjena i dalje će imati snažan utjecaj na budućnost prehrambene industrije, ali ključ uspjeha industrije leži u suradnji, edukaciji i pravednoj raspodjeli resursa, osobito kad je riječ o korištenju autohtonih usjeva specifičnih za određene lokalne zajednice.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Gospodarski savjetnici pri stranim veleposlanstvima posjetili Zagrebačku županiju
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, u okviru diplomatskih aktivnosti koje provodi s ciljem promidžbe hrvatskog gospodarstva, 27. i 28. studenoga 2024. organiziralo je studijski posjet Zagrebačkoj županiji za gospodarske savjetnike akreditirane pri diplomatskim misijama i trgovinskim uredima u Republici Hrvatskoj. Cilj posjeta bio je predstavljanje investicijskih i izvoznih potencijala Zagrebačke županije.
U okviru posjeta, realiziranog u suradnji s predstavnicima Zagrebačke županije, gospodarski savjetnici sudjelovali su na Investicijskom forumu Zagrebačke županije, kojeg je otvorio ministar gospodarstva Republike Hrvatske Ante Šušnjar, koji je tom prilikom istaknuo dekarbonizaciju, održivost, zelenu tranziciju i digitalnu transformaciju kao odrednice Vladine politike poboljšanja razvoja gospodarstva. Uz predstavnike državne vlasti, na Forumu su sudjelovali predstavnici županije, gradova i općina te poduzetnici. Sudionici Foruma imali su priliku čuti više o izgradnji i opremanju poduzetničkih zona na području Zagrebačke županije ( greenring.biz ), razvoju nove tehnologije i zelene industrije, otvorenosti lokalne i regionalne uprave na zahtjeve investitora te ulaganjima u strukovno obrazovanje.
U nastavku posjeta, skupina gospodarskih savjetnika iz 30 različitih država svijeta posjetila je tvrtku FACC Solutions Croatia u Jakovlju, Regionalni centar kompetentnosti u Velikoj Gorici, Poslovni park Meridian 16, Inovacijski inkubator Mali Tehnopolis u Samoboru te kampus Rimac u Kerestincu. (MVEP RH) pročitajte više
|
Hrvatska i Saudijska Arabija potpisale ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije potpisan je u srijedu u Rijadu, izvijestilo je Ministarstvo financija.
Ugovor o "izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i na imovinu te sprječavanju porezne utaje i izbjegavanja plaćanja poreza" potpisali su potpredsjednik hrvatske vlade i ministar financija Marko Primorac i ministar financija Kraljevine Saudijske Arabije Mohammed Al Jadaan.
Potpisivanjem ugovora, dvije zemlje su ostvarile značajan korak prema jačanju gospodarskih i financijskih odnosa. Ugovor će pružiti pravni okvir za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja, čime će se olakšati poslovanje hrvatskih i saudijskih poduzeća te omogućiti povoljniji uvjeti za razmjenu dobara, usluga i investicija, istaknuto je u priopćenju.
Primorac je izjavio da će primjena ugovora donijeti niz prednosti, uključujući poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje bilateralne suradnje u području poreznih politika. Vjeruje i da će ugovor značajno doprinijeti poticanju gospodarskih aktivnosti i otvaranju novih poslovnih prilika za poduzetnike iz obje zemlje. Pored suradnje u području poreznih politika, Primorac je sa saudijskim kolegom razgovarao o produbljivanju suradnje u području financija i ulaganja.
Također, hrvatski ministar, zajedno s delegacijom Porezne uprave, sudjeluje na Zakāt konferenciji "Oblikovanje sutrašnjice za održivi ekosustav“, koja se održava danas i sutra. Ova međunarodna konferencija okupila je ugledne stručnjake, kreatore politika i predstavnike financijskih institucija iz cijeloga svijeta kako bi raspravili o ključnim temama održivog financijskog upravljanja, poreznih reformi i zelenih financija. U središtu konferencije su inovativne strategije za oblikovanje održivog ekosustava u kontekstu globalnih izazova, priopćeno je.
(Hina) pročitajte više
|
10. Poslovni susret hrvatskih i austrijskih tvrtki iz metaloprerađivačkog sektora
Metaloprerađivačka industrija važan je kotačić gospodarskog razvoja Hrvatske, a ulaganjem u inovacije, održive prakse i obrazovanje, sektor ima priliku osigurati nastavak stabilnog rasta i povećati otpornost na globalne izazove, istaknuto je u srijedu na 10. Poslovnim susretima hrvatskih i austrijskih tvrtki iz metaloprerađivačkog sektora.
Organizator tih susreta je Hrvatska gospodarska komora (HGK) u suradnji s Advantage Austria Zagreb - Austrijskim uredom za vanjsku trgovinu i Enterprise Europe Network Hrvatska. Na skupu je sudjelovalo devet austrijskih i 32 hrvatske tvrtke, izvijestili su iz HGK.
Hrvatska metaloprerađivačka industrija, kako je rečeno, nastavila je s rastom u 2023., ali uz sporiji tempo u usporedbi s iznimnim stopama rasta iz prethodnih godina. Više od 3.600 poduzeća u ovom sektoru zapošljava više od 61 tisuće radnika, dok je prosječna bruto plaća dosegnula rekordnih 1.590 eura, što predstavlja značajan skok u odnosu na prethodne godine.
"Nakon deset godina možemo sa sigurnošću reći da susreti hrvatskih i austrijskih metaloprerađivačkih tvrtki imaju veliko značenje u jačanju izvozno orijentiranih tvrtki", istaknula je direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK Silva Stipić Kobali, napominjući kako je nearshoring, tj. trend u europskim zemljama za premještanjem proizvodnje i nabave u geografski bliže regije značajno pridonio rastu i otpornosti hrvatske metaloprerađivačke industrije.
Smanjio se rizik od poremećaja u opskrbnim lancima, osobito u kontekstu globalnih geopolitičkih i inih izazova, a blizina europskih tržišta omogućila je učinkovitiju logistiku i bolje usklađivanje s ekološkim standardima EU-a, čime hrvatski proizvođači osiguravaju veću pouzdanost i konkurentnost, kazala je Stipić Kobali.
Na skupu je rečeno kako se ukupan prihod industrije zadržao se na razini srednjoročnog prosjeka, dok je izvoz rastao za 10 posto, ali je udio izvoza u ukupnim prihodima blago pao. Ta dinamika naglašava potrebu za daljnjim ulaganjima u inovacije i povećanje konkurentnosti domaćih proizvoda na globalnim tržištima.
Direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu Gerhard Schlattl kazao je da je proizvodni program metaloprerađivačke industrije u Hrvatskoj vrlo raznolik i usmjeren na izvoz, uvođenje novih tehnologija, edukaciju stručnih kadrova, certifikaciju sustava kvalitete, ekološki prihvatljivu proizvodnju te povezivanje s domaćim i inozemnim proizvođačima. Cilj je ovih susreta, po njegovim riječima, omogućavanje izravnog kontakta između austrijskih tvrtki koje traže suradnju s hrvatskim tvrtkama.
Na skupu je istaknuto kako su projekti smanjenja ekološkog otiska i implementacije novih tehnologija ključni za daljnji napredak metaloprerađivača.
Industrija se suočava s rastućim pritiscima da se prilagodi ciljevima EU strategija za zelenu i digitalnu tranziciju, a ovisnost o uvozu kritičnih sirovina i nedostatak kvalificirane radne snage ostaju glavne prepreke za rast.
(Hina) pročitajte više
|
Postignut politički dogovor o trgovinskom sporazumu EU-Mercosur
Europska unija i južnoamerički trgovinski blok Mercosur postigli su u petak u Montevideu politički dogovor o sporazumu o slobodnoj trgovini, kojem se pregovori vode već 25 godina.
“Ovo je sporazum u kojem su obje strane na dobitku i koji će donijeti značajne koristi potrošačima i poduzećima na obje strane”, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
Sporazum je postignut u glavnom urugvajskom gradu Montevideu u kojem je održan samita toga trgovinskog bloka koji čine Brazil, Argentina, Urugvaj i Paragvaj. Pregovori o sporazumu o slobodnoj trgovini dvije su strane započele još prije 25 godina i to su najdulji i najkontroverzniji pregovori koje je Komisija vodila.
Dogovoru se najviše protivi Francuska koja želi zaštiti svoje poljoprivrednike od južnoameričke konkurencije, a veliki otpor pružaju i aktivisti za zaštitu klime koji strahuju da bi sporazum mogao dovesti do daljnje deforestacije u južnoj Americi. S druge strane Njemačka je veliki zagovornik sporazuma, kao i Španjolska. Francuskoj se u protivljenju sporazumu nedavno pridružila Poljska, pa se činilo da je potpisivanje sve manje vjerojatno.
No, potpisivanje sporazuma nije kraj priče. Sada u šest sljedećih mjeseci treba napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će glasati Vijeće EU-a, to jest države članice i Europski parlament. Za potvrđivanje je potrebna kvalificirana većina u Vijeću EU-a, odnosno najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a. U Europskom parlamentu potrebna je natpolovična većina.
Za odbijanje sporazuma Francuska bi morala okupiti još barem tri članice koji čine najmanje 35 posto stanovništva EU-a, što se ne čini nemogućim, pogotovo ako pridobije Italiju.
Von der Leyen je u rekla da se u pregovorima vodilo računa o zabrinutosti europskih farmera i da sporazum sadrži snažne odredbe za zaštitu njihovih interesa.
“Sporazum EU-Mercosur najveći je sporazum koji je dosad zaključen kada je u pitanju zaštita hrane i pića u EU-u”, rekla je von der Leyen dodajući da je više od 350 europskih poljoprivrednih proizvoda zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla te da su europski standardi za hranu i zdravlje ostali netaknuti.
“Izvoznici iz zemalja Mercosura morat će se striktno pridržavati tih standarda da bi imali pristup tržištu EU-a”, rekla je predsjednica Komisije ističući da će sporazum donijeti europskim tvrtkama 4 milijarde eura godišnje ušteda na carinama.
(Hina) pročitajte više
|
U deset mjeseci izvoz porastao 3,6 posto
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 19,7 milijardi eura što je 3,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je uvoz porastao za 4,9 posto, na 35 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u ponedjeljak.
Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 15,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,1 posto. U prvih deset mjeseci lani pokrivenost je iznosila 56,8 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih deset mjeseci ove godine izvezeno je robe u vrijednosti 12,98 milijardi eura ili 0,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 7,7 posto, na 27,4 milijarde eura.
Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 11 posto, na 6,7 milijardi eura, uz istodobni pad robnog uvoza za 4,2 posto, na 7,6 milijardi eura.
DZS je u ponedjeljak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za 3,5 posto, na 17,5 milijardi eura, a uvoz za 4,9 posto, na 31,4 milijarde eura.
Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih devet mjeseci ove godine je iznosio 13,9 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 55,6 posto.
(Hina) pročitajte više
|
BiH na putu da postane hrvatsko izvozno odredište broj 1, ispred Njemačke i Italije
Ako je suditi prema ostvarenjima u prva tri kvartala, ove bi godine vrijednošću robnog izvoza hrvatskih kompanija na prvo mjesto moglo zasjesti tržište Bosne i Hercegovine.
U prvih devet mjeseci u BiH je izvezena roba za gotovo 20 posto više nego lani, čime je vrijednost izvoza dosegnula nepunih 2,02 milijarde eura. To je još uvijek nešto manje od ostvarenog izvoza u Njemačku (2,11 mlrd. eura), ali ove godine on je u znaku stagnacije, odražavajući slabosti njemačkog gospodarstva. Istodobno, u Italiju, koja je uz Njemačku godinu glavni vanjskotrgovački partner Hrvatske, izvoz u prve tri četvrtine godine bilježi pad, i to gotovo 4 posto, pa ga je onaj na tržištu BiH premašio već u kolovozu (u devet mjeseci u Italiji je izvezeno robe). za 1,97 milijardi).
Uz pretpostavku da se u zadnjem tromjesečju ne preokrene trend, iza BiH bi prema hrvatskom robnom izvozu mogla ostati i Slovenija. Ona je našim izvoznim lanicima bila treće najveće tržište, no ove godine i izvoz na to tržište raste znatno sporije (2,6 posto).
Prema preliminarnim podacima državnih statističara zaključno s krajem listopada, ukupna vrijednost robnog izvoza Hrvatske dosegnula je 19,7 milijardi eura, što je u odnosu na prošlu godinu 3,6 posto više, dok je uvoz rastao nešto jače - 4,9 posto, na 35 posto. milijardi eura. Vanjskotrgovinski deficit time se proizveo na 15,4 milijarde eura (s nepunih 14 na kraju rujna), a pokrivenost uvoza izvozom nešto je veća od 56 posto.
Za više od toga očito bi trebalo i više nego svako šesto poduzeće koje je i izvoznik, iako je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na skupu izvoznika u organizaciji Lidera, uz ostalo naglasio kako je od ulaska u EU hrvatski izvoz gotovo utrostručen.
Ove godine, međutim, izvoz u zemlje EU u godišnjim usporedbama jedva bilježi rast - veći je od lanjskog za samo 0,2 posto (potkraj listopada stigao je nadomak 13 milijardi eura), nasuprot onome u zemlje nečlanice Unije, kojima je ove godine plasiranih 11 posto veća vrijednost roba (6,7 milijardi). Naime, uvoz iz EU bilježi rast (za 7,7%), dok je iz ostalih država 4,2 posto manje, što znači da robna razmjena s nečlanicama ublažavajuće djeluje na vanjskotrgovinski deficit. Nešto detaljnija ukupna slika robne razmjene, djelatnostima i po zemljama, zasad je dostupna za prvih devet mjeseci.
Od dvadesetak djelatnosti Hrvatska suficit (i) ove godine ostvaruje samo u dvije, a to su prerada drva i proizvodi od drva (bez namještaja) te u kategoriji opskrbe vodom i gospodarenja otpadom. Pritom je kod prerade drva iznos u znaku stagnacije (i to nakon lanjskog značajnog pada).
Među djelatnostima koje se u 2024. ističu iznadprosječnim rastom izvoza su, primjerice, naftni derivati (+22,5%), farmaceutika (+16,2%) i proizvodnja vezana uz autoindustriju (22,5%). U isto vrijeme npr. vrijednost izvoza električne energije manja je za čak 34 posto, vrijednost izvezenog namještaja od lanjske manja je za četvrtinu, a tek nešto manji pad (24%) bilježi i izvoz duhanskih proizvoda.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
SIAL Canada - Sajam hrane u Torontu 29.4.-1.5.2025.
U Torontu se od 29. travnja do 1. svibnja 2005. održava SIAL sajam (Salon International de l'alimentation) – kanadsko izdanje svjetski poznatog sajma hrane i najveći događaj toga tipa u Sjevernoj Americi (SIAL Canada naizmjenično se održava u Torontu i Montrealu na godišnjoj osnovi): Home | SIAL Canada Riječ je o sajmu namijenjenom prvenstveno profesionalnoj publici, a manje širokoj javnosti. Ukoliko postoji interes hrvatskih izvoznika, informacije o modalitetima prijave dostupne su na Book a booth | SIAL Canada Novost je da ove godine EU Delegacija u Kanadi nudi mogućnost sudjelovanja na zajedničkom EU izlagačkom štandu koji će biti fokusiran na predstavljanje GI zaštićenih proizvoda iz EU i/ili organskih proizvoda. Cilj je bolje upoznati kanadsko tržište s konceptom „EU quality schemes“, kad je riječ o GI i organskim proizvodima. S obzirom na malu površinu štanda, ideja je rotirati proizvode – primjerice osigurati par sati za predstavljanje određenog proizvoda ili zemlje tijekom trajanja sajma. Ukoliko postoji dovoljno zainteresiranih sudionika, EU Delegacija namjerava organizirati popratne događaje koji će dati vidljivost proizvodima iz „EU quality shemes“ (GI ili organski)– primjerice kroz organiziranje cooking shows s uključivanjem renomiranih novinara, magazina ili influencers, sudjelovanja u natjecanjima za izbor najboljih proizvoda, popratnim sadržajima na društvenim medijima i sl. Ponuda za sudjelovanje otvorena je kako državama koje će imati nacionalne štandove, tako i drugim proizvođačima ili distributerima ciljanih prehrambenih proizvoda iz EU. Pritom EU Delegacija ne može snositi troškove njihovog puta i kotizacije na SIAL sajmu, niti pomaže oko uvoza proizvoda, već prvenstveno organizira komplementarne aktivnosti, tj. predstavljanje proizvoda u kontekstu promicanja „EU quality schemes“ na kanadskom tržištu. Proizvodi koji se namjeravaju predstaviti na sajmu trebaju biti oni koji su već odobreni za uvoz u Kanadu. Nema zapreka da proizvođača iz EU predstavi njihov distributor u Kanadi. U tom slučaju važno je da netko u ime proizvođača može predstaviti proizvod na atraktivan i informativan način. Rok za prijave na SIAL Canada otvoren je do daljnjeg, no ako postoji želja za sudjelovanjem u aktivnostima koje organizira EU Delegacija radi promicanja „EU quality scheme“ u Kanadi, to je potrebno javiti Veleposlanstvu RH u Kanadi najkasnije do sredine siječnja 2025., radi daljnje koordinacije unutar EU. pročitajte više
|
Gospodarski forum Hrvatska-Kosovo: Hrvatski proizvodi prepoznati na kosovskom tržištu
Hrvatska s Kosovom ostvaruje suficit u trgovinskoj razmjeni, što je rezultat visoke potražnje za hrvatskim proizvodima, posebno u sektorima već etabliranim na tom tržištu, poput prehrambenog, građevinskog i energetike, istaknuto je u petak na Gospodarskom forumu Hrvatska-Kosovo u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Rečeno je i kako su mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje Hrvatske i Kosova velike, posebice u područjima energetike, informacijske tehnologije, infrastrukturnim projektima, poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
Forum je održan u sklopu prvog službenog posjeta predsjednika Vlade Republike Kosova Albina Kurtia Hrvatskoj. Premijer Andrej Plenković i njegov kosovski kolega Kurti istaknuli su da je cilj Foruma unaprijediti gospodarsku suradnju dviju zemlja.
"Gospodarska suradnja Hrvatske i Kosova bilježi snažan rast, očekujem da ćemo ove godine prijeći 200 milijuna eura trgovinske razmjene, što bi podržalo trend godišnjeg rasta od oko 25 posto", kazao je Plenković, napominjući kako Hrvatska u tom odnosu ostvaruje suficit, što znači da su naše kompanije prepoznate i prisutne na tržištu Kosova.
Rekao je i kako Hrvatska podržava reformske aktivnosti Kosova i njegov put prema EU, a kao država koja je sve svoje ključne vanjskopolitičke ciljeve ostvarila, nakon pristupanja OECD-u kroz nekoliko mjeseci, "tu smo da budemo ruka pomoći".
Kurti je kao područja moguće suradnje izdvojio energetiku, posebice obnovljive izvore energije, infrastrukturne projekte, tehnološke inovacije. Naveo je da su otvoreni za nove investicije te poručio hrvatskim tvrtkama da su dobrodošle.
Predsjednik HGK Luka Burilović uvjeren je da će gospodarski forum dodatno ojačati gospodarske veze i doprinijeti daljnjem razvoju bilateralnih odnosa. "Živimo u izazovnim vremenima i jačanje gospodarskih odnosa i stabilnost regije u cjelini važnije je nego ikada prije", poručio je. Kao područja za unaprjeđenje gospodarskih odnosa izdvojio je prehrambenu industriju, energetiku, građevinu, IT, sektor logistike i turizam.
"Hrvatska je jedan od glavnih gospodarskih partnera Kosova, posebno u područjima uvoza strojeva, prehrambenih proizvoda i jačanja infrastrukture", ocjenila je ministrica industrije, poduzetništva i trgovine u Vladi Republike Kosovo Rozeta Hajdari. Rekla je i da su donijeli niz zakona kako bi se olakšalo poslovanje i potaknule investicije, a cilj im je pružiti zaštitu ulagačima, čime je Kosovo postalo peta najprivlačnija zemlja za strana ulaganja u regiji.
Prema iznesenim podacima, u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen je porast izvoza iz Hrvatske na Kosovo za 27 posto, dok je uvoz s Kosova manji za pet posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupna robna razmjena Hrvatske i Kosova u 2023. iznosila je 180 milijuna eura. Izvoz je iznosio 169 milijuna eura i veći je za 26 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz bio 11 milijuna eura uz povećanje od 1,8 posto.
Na forumu sudjeluje 30-ak predstavnika kosovskih i jednako toliko hrvatskih tvrtki iz područja energetike, građevinarstva, informacijske tehnologije, prehrambene industrije, turizma i logistike.
Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević kazala je kako su zadovoljni suradnjom sa svojim kupcima i partnerima na tržištu Kosova, na kojem su prisutni već 15 godina. Vidi mogućnosti jačanja suradnje posebice u području nacionalne i javne sigurnosti, inteligentnih transportnih mreža, informatizacije zdravstva, zemljišnih knjiga, katastra itd.
Od gospodarskog foruma puno očekuje kosovska tvrtka Bodrumi i Vjetër, čija je osnovna djelatnost proizvodnja vina i jakih alkoholnih pića, a kako je kazao njihov predstavnik Ruzhdi Haxhijaha, hrvatsko im je tržište važno jer je i turistički jako razvijeno. "Naš vinski sektor se jako dobro razvija, puno smo radili na podizanju kvalitete i naš cilj je, kad je Hrvatska u pitanju, da recimo s 30 posto izvoza dođemo do 50 posto", rekao je.
(Hina) pročitajte više
|
Za Končar 2024. uspješna, u 2025. s dvostruko većom vrijednošću ugovora
Za Končar Grupu 2024. je bila izuzetno uspješna, s rastom svih poslovnih pokazatelja, a u 2025. ulazi s 2,1 milijardom eura vrijednih ugovorenih poslova što je dvostruko više nego ove godine, istaknuo je u utorak predsjednik uprave Končara Gordan Kolak.
Kolak je rekao da Končar u idućoj godini planira ukupne prihode iznad 1,1 milijarde eura, uz zadržavanje udjela izvoza iznad 70 posto.
EU ostaje najvažnije izvozno tržište tj. Njemačka, Švedska, Austrija i Nizozemska, a plan je i jačanje prisutnosti u SAD-u, pri čemu Kolak ne vjeruje u neke dramatične poteze nove administracije u vezi energetskih postrojenja.
U planu je i otvaranje ureda u Saudijskoj Arabiji s ciljem širenja na Bliski istok, te nastavak rada na svim drugom tržištima.
Kapitalna ulaganja (capex) za 2025. se planiraju se na razini 80 milijuna eura - u pojačavanje poslovanja, odnosno u tehnologiju, gradnju novih tvornica i proizvoda i ljudske potencijale. Pritom, kako je rečeno, nije toliko bitan broj nego znanje i stručnost zaposlenih te vrijednost koju će dati, pa je potraga za njima usmjerena ne samo na Hrvatsku nego i zemlje poput Njemačke. Končar ukupno sada ima oko 5400 zaposlenih.
Kolak je istaknuo da poslovanje Končara u 2024. godini najbolje pokazuju brojke na Zagrebačkoj burzi, od koje je dobio nagradu Zlatnu dionicu.
Za ovu godinu očekuje više od jedne milijarde eura ukupnih prihoda, što je ocijenio velikim postignućem s obzirom da su prije pet godina, kada je pokrenuta transformacija poslovanja i strateške promjene, iznosili oko 370 milijuna eura. Slično je i s ugovorenim poslovima čija je vrijednost prije pet godina odnosno 2019. iznosila 415 milijuna eura, da bi primjerice iz 2023. u 2024. Končar ušao s ugovorenih milijardu eura poslova, a u 2025. s 2,1 milijardom eura.
"U razvoju poslovanja ove godine učinili smo važne iskorake bitne za Končar. Jedan od njih je potpisivanje ugovora o zajedničkoj kompaniji između Končara i Siemensa Energy, što je nakon 30 godina još jedan iskorak k partnerskoj suradnji i dodatno osiguranje u proizvodnji transformatora", kazao je Kolak.
Zadovoljan je i predstavljanjem prvoga baterijskog vlaka. Najavio je da će u prvom kvartalu 2025. godine isporučiti prve od 20 ugovorenih tramvaja za Grad Zagreb, a u području tramvajske infrastrukture tvrtka surađuje i s Gradom Osijekom.
(Hina) pročitajte više
|
EU i Švicarska zaključile višegodišnje pregovore o suradnji
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen objavila je u petak da su uspješno okončani višegodišnji pregovori o budućem sporazumu o suradnji sa Švicarskom. Von der Leyen je sporazum Europske unije i Švicarske opisala kao "povijesni" na zajedničkoj konferenciji za medije sa švicarskom predsjednicom Violom Amherd u Bernu.
"U ovom izazovnom okruženju, u kojemu se globalni odnosi moći stalno mijenjaju, snažna partnerstva poput našeg nisu samo prednost, nego su i obavezna", objavila je von der Leyen na X-u.
Švicarska vlada bila je za ulazak u Europsku uniju prije više od 30 godina, ali je stanovništvo odbilo ulazak u povezani Europski gospodarski prostor (EEA) 1992. pa su se prestali razmatrati koraci prema članstvu u EU-u. Otad je zaključeno 25 bilateralnih sporazuma.
Novi sporazum o suradnji osmišljen je za produbljivanje i proširenje odnosa EU-a i Švicarske s višestrukim ažuriranjima postojećih bilateralnih sporazuma o trgovini i putovanjima koji su zastarjeli izmjenama zakonodavstva EU-a. To uključuje sporazume o zrakoplovstvu, migraciji i trgovini poljoprivrednim proizvodima.
Novi sporazumi obuhvaćaju sigurnost hrane, suradnju u borbi protiv zdravstvenih prijetnji poput pandemija i sudjelovanje Švicarske u istraživačkim programima bloka i tržištima električne energije.
Švicarska ima obvezu godišnje doprinijeti s 375 milijuna eura za potporu ekonomski nerazvijenim regijama u Uniji. Mala alpska nacija sada mora provesti potrebne domaće političke prilagodbe vlastitih propisa prije nego što sporazum odobri parlament.
Švicarska narodna stranka (SVP), najpopularnija stranka u zemlji, protivi se daljnjem približavanju Europskoj uniji i nastoji odgoditi sporazum referendumom. Cijeli paket mogao bi stupiti na snagu tek 2027. ili 2028. godine.
(Hina) pročitajte više
|
Export Excellence Certificate (EEC)
Certifikat izvozne izvrsnosti/Export Excellence Certificate nije brand, ni proizvod, ni usluga društva. Certifikat izvozne izvrsnosti je žig kojim se prepoznaje trgovačko društvo kao dokazani hrvatski izvoznik, koji se unaprijed svrstava među najbolje i koji je svoje uspjehe ostvario na stranom tržištu, u svjetskoj konkurenciji. HIZ d.o.o. je registrirao žig Certifikat izvozne izvrsnosti/Export Excellence Certificate kod Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo i upisan je u Registar žigova na hrvatskom i engleskom jeziku. Certifikat izvozne izvrsnosti mogu posjedovati svi hrvatski izvoznici ukoliko su zadovoljiti kriterije iz Pravilnika o dodjeli žiga, a najznačajniji kriteriji su da se u poslovnoj godini ostvaruje izvoz veći od 15.000,00 eur-a, veći izvoz od uvoza, te dobit poslovanja. Pravo na korištenje Certifikata izvozne izvrsnosti je vremenski ograničeno na godinu dana, a može se obnoviti ukoliko su i dalje zadovoljeni kriteriji iz Pravilnika o dodjeli žiga. Velikim, srednjim i malim poduzetnicima je isti interes posjedovati Certifikat izvozne izvrsnosti jer im omogućuje dodatnu promociju i marketing. Certifikat izvozne izvrsnosti je poruka svima da ga je trgovačko društvo steklo na temelju prvenstveno izvoznih uspjeha i rezultata. Certifikat izvozne izvrsnosti se zaslužuje i posjeduje temeljem upornog dugogodišnjeg rada na izvoznom poslovanju društva. Danas Certifikat izvozne izvrsnosti ima sve veći broj hrvatskih izvoznika, jer su prepoznali značenje certifikata u promociji kvalitete i inovativnosti hrvatskih izvoznih proizvoda i usluga. VIDLJIVOST MEĐU IZVOZNOM KONKURENCIJOM I PREPOZNATLJIVOST KVALITETNOG HRVATSKOG PROIZVODA ILI USLUGE DONOSI VAM CERTIFIKAT IZVOZNE IZVRSNOSTI/EXPORT EXCELLENCE CERTIFICATE [dokument1] [dokument2] pročitajte više
|
Natječaji
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*
Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“
Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare. Ključne informacije o Pozivu Tip natječaja: trajno otvoren
Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR
Iznos bespovratnih sredstava po projektu: - Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
- Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR
Intenzitet potpore: - 75% za mikro i mala poduzeća
- 60% za srednja poduzeća
Rok za prijavu: do 30.12.2026. Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma. Tko može aplicirati? Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici. Prihvatljive aktivnosti - Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
- Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta
Prihvatljivi troškovi: - Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
- Najam izložbenog prostora
- Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
- Najam opreme
- Upis u katalog izlagača
- Promotivni materijali
- Prevoditeljske usluge
- Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti
Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru. pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 09.07.2024. - 27.12.2024. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|
|
