|
|
|
|
HIZ newsletter izvoznik br. 235
Vijesti
Dozvola prometovanja preko graničnog prijelaza Svilaj
Poštovani članovi, obavještavamo Vas da smo od Carinske uprave zaprimili obavijest da na temelju dogovora Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (koji je naknadno potvrđen), preko graničnog prijelaza Svilaj mogu prometovati sve robe (i trošarinske robe), osim onih koje su predmet inspekcijskih kontrola. pročitajte više
|
U jedanaest mjeseci izvoz porastao 3,3 posto
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih jedanaest mjeseci 2024. godine iznosila je 21,8 milijardi eura što je 3,3 posto više nego u istom razdoblju 2023., dok je uvoz porastao za 5,1 posto, na 38,5 milijardi eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u četvrtak.
Vanjskotrgovinski deficit je iznosio 16,7 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom 56,6 posto. U jedanaest mjeseci 2023. pokrivenost je iznosila 57,6 posto.
Prema prvim podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih jedanaest mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 14,3 milijardi eura ili 0,2 posto manje nego u istom razdoblju 2023. godine. Vrijednost uvezene robe iz članica EU-a porasla je za 7,4 posto, na 30,2 milijarde eura.
Statistika kod izvoza u zemlje nečlanice EU-a registrira rast od 10,8 posto, na 7,4 milijarde eura, uz istodobni pad robnog uvoza za 2,5 posto, na 8,3 milijarde eura.
DZS je u četvrtak objavio i druge, korigirane podatke o robnoj razmjeni za prvih deset mjeseci 2024. godine koji pokazuju da je izvoz u odnosu na isto razdoblje 2023. porastao za četiri posto, na 19,7 milijardi eura, a uvoz za 5,2 posto, na 35,1 milijardu eura.
Prema revidiranim podacima vanjskotrgovinski deficit u prvih deset mjeseci prošle godine je iznosio 15,4 milijardi eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,2 posto.
(Hina) pročitajte više
|
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: – ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) – ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. pročitajte više
|
Uz SAD, u prvom planu izbili Azerbajdžan, Kazahstan i Nigerija
Hrvatski su gospodarstvenici u prvih deset mjeseci 2024. izveli na stranu tržišta 19,7 milijardi eura robe i za 4 posto popravili rezultat iz prethodne godine. Prerađivačka industrija kao glavni stup izvoza, koja nosi oko 90 posto izvoza, pridonijela je stopom rasta od 3,5 posto, no važan 'poguranac' dali su rudarstvo i vađenje, koje uglavnom čini izvoz sirove nafte, ali i poljoprivrede, koja je nakon već duže vremena konačno prestala rušiti izvozni skor.
Poljoprivrednici su izvezli 1,06 milijardi eura vrijednih proizvoda, no uvoz tih roba istodobno je porastao dvostruko brže od našeg izvoza, pa poljoprivredi još nije uspjelo postići vrijednost robe koju u Hrvatskoj stižu iz drugih zemalja. Važan 'poguranac' izvozu dali su rudarstvo i vađenje, ali i poljoprivreda, koja je nakon dužeg vremena prestala rušiti izvozni skor. Vrijednost izvoza neprerađene nafte i ostalih roba iz te skupine, na godišnjoj je razini rasla za 41 posto (962 milijuna eura).
Ipak, vrijednost robe iz uvoza, i uz osjetan pad (21%), bila je dvostruko veća. Robna razmjena iz djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda rasla je u oba smjera, nešto brži naš izvoz (20%), no odnos vrijednosti izvezene i uvezene robe podjednak je kao u slučaju neprerađene nafte.
Na robnu razmjenu znatno utječe geopolitička situacija u svijetu i nestabilnost vezana uz kretanje cijena energije. To se najbolje vidi iz podataka o razmjeni s grupom država iz kojih nabavljamo naftu i plin.
Na listu uvoznih tržišta uplovile su tako i neke daleke zemlje s kojima nismo imali tradicionalne gospodarske odnose, a sada su postale daleko važnije. Tako je azerbajdžanska zemlja čija vrijednost uvoza prelazi 771 milijun eura u lanjskih deset mjeseci, a velik skok vrijednosti imao je i uvoz iz Kazahstana, čak od 739 posto (uvezeno 248 milijuna eura), a ulazi sve više i u Alžir, te Nigeriju. Iz Alžira je tako uvezeno 165 milijuna eura robe, a iz Nigerije 118 milijuna. Iz zbirnih statističkih podataka nije moguće dobiti punu sliku aktivnosti i strukture u prekograničnoj trgovini, no stručnjaci iz sektora energetike kažu kako iz Azerbajdžana i Kazahstana većim dijelom dolazi nafta, a iz Nigerije i Alžira ukapljeni plin. Inače se 2023. kao novo 'lice' na karti uvoznih tržišta pojavio i Mozambik, no taj se posao nije nastavio u 2024.
U deset mjeseci vrijednost uvoza u te dvije godine smanjila se sa 191 milijun na 2,5 milijuna eura. I uvoz iz SAD-a pokrenuo se posljednje tri godine na krilima LNG-a, au lanjskih deset mjeseci vrijednost mu je oslabila za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje u 2023. Uvezeno je ukupno 637 milijuna eura, a posebno je velik pad gledaju li se rezultati iz 2022., kada mu je u deset mjeseci vrijednost premašila 2,67 milijardi eura. Ne, valja imati na umu da je to bilo i vrijeme rekordnih cijena energenata, po kojima je američki plin stizao u hrvatski LNG terminal na Krku.
Ne, američki plin i dalje je glavni na krčkom LNG terminalu. Prema podacima koje smo dobili od direktora LNG Hrvatska Ivana Fugaša, više od polovice plina dopremljenog iz SAD-a u prošloj godini (57%), stiglo je iz SAD-a, dok je porastao udjel drugih zemalja iz kojih stiže LNG, posebno Trinidad i Tobago, te Alžir, koji svaki ima udjel od po 18 posto, a preostale količine stigle su iz Španjolske, Nigerije i drugih zemalja. Udjel američkog plina još je veći kada se gleda brojka za svih 109 do sada pristalih brodova na Krku, čak 62 posto. Takav veliki uvoz američkog plina odvijao se u vrijeme dok u Bijeloj kući nije stolovao Donald Trump.
Za pretpostaviti je da će sada ta suradnja biti i plodonosnija, pogotovo što SAD i Hrvatska imaju zajednički interes, jer Hrvatska planira postati energetski hub za jugoistok Europe. Inače, vrijednost ukupnog uvoza Hrvatske u prvih deset mjeseci prošle godine dosegnula je 35,1 milijardu eura, te je na godišnjoj razini bila veća za oko pet posto, a za razliku od izvoza koji je najvećim dijelom rastao zahvaljujući izvozu na tzv. treća tržišta, ponajviše se izdvaja BiH, porast uvoza bilježi se upravo iz zemalja EU, čak 8 posto.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Stiže nova era borbe protiv hakerskih napada
Zbog rupa u sustavu u 2023. prijavljeno je 10,5 milijuna eura šteta, a broj napada se povećava. Informatička sigurnost postala je strateški važna: koliko i mali propusti mogu biti kobni potvrđuje više sigurnosnih incidenata u digitalnoj sferi kojima smo lani svjedočili. Od napada na KBC Zagreb, Hanfu, splitsku Zračnu luku Sv. Jeronim. Država se stoga, dijelom i zbog obveza koje nalaže NIS2 direktiva o povećanju kibernetičke sigurnosti na europskoj razini, bacila na uređivanje ovog kompleksnog sustava. Nakon što je lani donesen Zakon o kibernetičkoj sigurnosti, sada je usvojen i Nacionalni program upravljanja kibernetičkim krizama. Uspostava sustava, zbog čijih je manjkavosti u 2023. prijavljeno 10,5 milijuna eura štete, ne pretpostavlja i njegovu efikasnost, upozoravaju naši sugovornici. Ona će, naravno, ovisiti o provedbi. Nacionalnim programom upravljanja kibernetičkim krizama, koji je donesen jučer na Vladi na prijedlog Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), uspostavlja se nova operativna razina u njihovom upravljanju. Novost je uspostava Koordinacije za upravljanje kibernetičkim krizama, međuresornog tijela koje bi zajedničkim djelovanjem trebalo dati adekvatan i pravovremeni odgovor na svaku takvu prijetnju. Središnje državno tijelo odgovorno za upravljanje postaje SOA, a njezin Centar za kibernetičku sigurnost bit će transformiran u Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR). Uz SOA-u, koja će biti nadležna za provedbu zahtjeva sigurnosti za 14 sektora (energetika, voda, zdravstvo, voda, digitalna infrastruktura, proizvodnja, prerada i distribucija hrane…) važnu ulogu u upravljanju kibernetičkim krizama imat će i brojna druga tijela, od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, HNB-a, Hanfe, CARNET-a… Proaktivan pristup
pravo koordinacija između različitih tijela i usklađenost s europskim standardima doprinose boljoj pripremljenosti i otpornosti na nacionalnoj razini i šire, ocjenjuje Neven Zitek, voditelj odjela za odgovor na kibernetičke incidente u Spanu, koji upravo ova dva elementa navodi kao ključna u Nacionalnom programu. “Iskreno vjerujem kako implementacija ovog programa može značajno poboljšati sposobnost organizacija da spriječe kibernetičke napade i adekvatno odgovore na njih. Ako se program pravilno provede, može pomoći u smanjenju rizika od kibernetičkih napada i osigurati brži oporavak u slučaju incidenta”, ističe Zitek. Biljana Cerin, direktorica tvrtke Ostendo Consulting, koja je tri godine bila članica Upravnog odbora (ISC)2, najveće svjetske udruge stručnjaka za sigurnost informacijskih sustava, doneseni program smatra vrlo važnim korakom u jačanju nacionalne sigurnosti u digitalnom prostoru. Ocjenjuje ga sveobuhvatnim te kaže da obuhvaća ključne aspekte kriznog upravljanja. Međutim, upozorava da postoje izazovi koje treba adresirati. “Prvo, kvaliteta i rana identifikacija prijetnji te objektivna procjena sigurnosnih rizika su presudni. Prevencija je najučinkovitija kada se prijetnje prepoznaju i adresiraju pravovremeno, a procjene rizika provode s namjerom stvarne identifikacije i mitigacije sigurnosnih rizika, ne samo zadovoljenja regulatornih zahtjeva ili izvješćivanja uprave. Proaktivni pristup može značajno smanjiti vjerojatnost da kibernetički incident eskalira u krizu”, ističe. Naglašava i da će suradnja s privatnim sektorom biti ključna, no i zahtjevna. “Privatne tvrtke, posebno one koje upravljaju kritičnom infrastrukturom, imaju vlastite sigurnosne protokole koji se ponekad teško usklađuju s nacionalnim standardima. Potrebno je graditi povjerenje i osigurati da privatni sektor prepozna važnost suradnje s državnim tijelima”, navodi Cerin. Najvažnije u provedbi programa bit će praktične i provedive operativne procedure koje će biti donesena na temelju programa, kaže. “U stvarnim kriznim situacijama, složene procedure koje nitko neće čitati, unapređivati ili slijediti kad je to stvarno potrebno, nisu korisne. Nužno je osigurati da su protokoli jasni i jednostavni za implementaciju. Brzina i stručnost reakcije ključni su faktori. Kako bi se to postiglo, potrebno je osigurati stručne timove, a ne samo formalno imenovane uloge, odgovornosti i procedure donesene “reda radi”, navodi Cerin. Ulaganje u kapacitete
Zitek iz Spana upozorava da velika odgovornost za provedbu i ulaganje u otpornost ne leži samo na ključnim i važnim subjektima, već svima. “Svaka organizacija mora uložiti u vlastite kapacitete za odgovor i otpornost kako bi bila spremna suočiti se s kibernetičkim prijetnjama. Program nije čarobni štapić koji će magično riješiti sve probleme, već okvir koji zahtijeva aktivno sudjelovanje i predanost svih uključenih strana”, navodi. Uspješnost programa leži u provedbi. Osim javnog sektora kibernetičkoj se sigurnosti mora prilagoditi i privatni. Stručnjaci već godinama upozoravaju da je razina svijesti o važnosti ulaganja u kibernetičku sigurnost među domaćim kompanijama niska. Ne čudi da takav napad, prema nekim podacima, više od 60 posto malih i srednjih tvrtki doživi u prvoj godini poslovanja. Sve su učestaliji i napredni državno-sponzorirani napadi. Samo u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježeno je njih više od 10 u Hrvatskoj. Podaci SOA-e govore da ih je u 2022. bilo 19 da bi u 2023. brojka skočila na 31. Svaki takav napad ne nosi samo sigurnosne, već i društvene rizike, pa i one koji su prijetnja životima. Sjetimo se samo napada na KBC Zagreb ili splitsku Zračnu luku. Provedba Nacionalnog programa stoga će u godinama koje dolaze biti od životne važnosti. (Poslovni dnevnik)
|
Končar planira prihode od 1,1 milijardu eura, dionice mu snažno rastu
Končar je u ovu godinu ušao s iznimno ambicioznim planovima zacrtanim na prosinačkoj sjednici Nadzornog odbora kompanije. Plan za ovu godinu temelji se na odličnom stanju ugovorenih poslova, backlogu, koji će prema procjenama do kraja godine dosegnuti iznos veći od 2,1 milijarde eura. Ukupni prihodi Grupe Končar u 2025. godini planirani su u iznosu većem od 1,1 milijarde eura. Izvoz će i dalje dominirati u prihodima od prodaje proizvoda i usluga. Nastavak transformacije
Udio izvoza u ukupnim prihodima od prodaje planira se na razini većoj od 70 posto. Najznačajnije tržište i dalje će biti Europska unija, ali je rast planiran i na svim ostalim tržištima. Pojedinačno po zemljama najznačajniji izvoz planira se u Njemačku, Švedsku, Norvešku i Nizozemsku. “Daljnja provedba Europskog zelenog plana i investicije u projekte dekarbonizacije, obnovljive izvore energije, električnu mobilnost te digitalnu transformaciju generirale su visoku potražnju za elektroenergetskom opremom, tračničkim vozilima i ulaganjima u željezničku infrastrukturu i digitalna rješenja. Sve su to područja u kojima se Končar dokazao kao pouzdan partner. Na temelju toga za 2025. godinu postavljeni su ambiciozni ciljevi – daljnje povećanje prihoda i profitabilnosti, ulaganja u tehnologiju i razvoj novih proizvoda. Kapitalna ulaganja planirana su u iznosu većem od 80 milijuna eura”, istaknuo je nedavno Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara. Končar u novoj poslovnoj godini očekuje nastavak odličnih poslovnih rezultata, a ciljevi ostaju isti – nastavak transformacije koja će omogućiti kompaniji da postane još značajnije globalno prisutna tvrtka, ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta, opremu i razvoj novih proizvoda te ulaganja u ljude, u cilju pozicioniranja kompanije kao najpoželjnijeg poslodavca u industriji. To se na neki način već i događa jer kako je Kolak nedavno otkrio, na natječaje za posao u Končaru počeli su se javljati i stručnjaci iz zemalja poput Austrije i Njemačke, što je dosad bilo nezamislivo. Sve su to, naravno, anticipirali i investitori. Dionice Končara već su prošle godine bile najveće zvijezde Zagrebačke burze ostvarivši rast od čak 137 posto pa ne čudi što su dobili nagradu “zlatna dionica” Zagrebačke burze. Tržišna kapitalizacija kompanije prešla je milijardu eura. Pozitivan sentiment nastavljen je i na početku nove godine pa je samo u prva dva tjedna tržišna kapitalizacija uzletjela dodatnih 23,9 posto i galopira prema razini od 600 eura. InterCapital, jedna od najvećih domaćih brokerskih kuća, podigao je protekloga tjedna svoju preporuku za dionicu Končar Elektroindustrije, pa preporučuju njenu kupnju, a kao ciljanu cijenu navode 570 eura. Investitori su, čini se, to itekako prihvatili jer jučer se Končarovim dionicama trgovalo oko te razine. Dionice na meti optimista
Končarove dionice u posljednje su dvije godine u fokusu optimista. Ovakvo kretanje posljedica je uvjerenja da će Končar profitirati od tzv. zelene tranzicije odnosno smanjivanja udjela fosilnih goriva u energetskim izvorima i orijentacije na obnovljive izvore energije. Dionicu Končar Elektroindustrije na burzi u stopu prate i dionice Končar Distributivnih i specijalnih transformatora, tvrtke unutar grupe. Njihova je vrijednost također u posljednjih godinu dana porasla za značajnih 110 posto. Prethodna InterCapitalova preporuka je kao ciljanu cijenu Končareve dionice navodila 274 eura. Novu procjenu daje analitičar Domagoj Grčević koji drži da će zeleni trend i dalje biti zaslužan za Končareve rezultate, a njihov rast očekuje i u ovoj godini. Uz državu koja kontrolira oko 30 posto dionica, najveći pojedinačni vlasnici Končara su domaći mirovinski fondovi. PBZ CO drži 18 posto vlasništva, Erste Plavi fond blizu 15 posto, a barem 14,5 posto drže i AZ fondovi. Grčević smatra kako će očekivani prinos na dionicu ubuduće dolaziti primarno iz rasta njene cijene te da Končar neće bitnije mijenjati svoju politiku dividende. Kompanija je je lani isplatila dividendu od 2,5 eura po dionici. (Poslovni dnevnik)
|
Hrvatski brend Boogie Bakery brzo i sigurno osvaja svjetska tržišta
Boogie Bakery, brend iza kojeg stoji vrlo popularna pekarnica i bistro Boogie Lab te proizvodnja sourdough kruha i peciva, najavljuje osnivanje tvrtke Boogie Technology. Nova bi tvrtka trebala donijeti nova poboljšanja u proizvodnji domaćeg pekarskog proizvoda koji brzo i sigurno osvaja svjetska tržišta, širi prodaju i proizvodnju. Nedavno su tako postale dio ponude letovima američke zrakoplovne kompanije Delta Airlinesa koje su krenule s izvozom u Dubai.
Poznato je da ovaj pekarsko-prehrambeni brend sam razvija tehnologije koje su ključne u proizvodnji kruha i peciva koji se dobiva fermentacijom tijesta uz pomoć prirodnih laktobacila i kvasca. Ta tehnologija im je, u konačnici, omogućila proizvodnju na industrijskoj skali koja još uvijek, čini se, nema velike konkurencije.
Karlo Vulin, suosnivač Boogie Bakeryja (nedavno Kroštule), kaže da će zadatak nove tvrtke biti razvoj naprednijih rješenja za upravljanje proizvodnjom i primjenu umjetne inteligencije u prehrambenoj industriji.
Razvoj i proizvodnja nove tehnologije, kaže Vulin, odvijat će se u centru Zagreba, no planiraju otvoriti i ured u New Yorku gdje će biti smješten ured za implementaciju rješenja i razvoj na ciljanim tržištima.
U razvoju novih rješenja Boogie Bakery, koji će sada preuzeti Boogie Technology, već surađuje s timom vrhunskih stručnjaka iz raznih industrija među kojima su i znanstvenici s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta te Instituta Ruđer Bošković. Ne, potrebni su im i inženjeri, pa je tvrtka trenutno u potrazi za novim zaposlenicima. U planu je zaposliti ukupno pet ljudi.
Prodor Boogie Bakeryja u SAD krenuo je prije otprilike godinu i pol i to nakon što su ih kontaktirali vlasnici restorana Delmonicos, ugledni američki ugostitelji hrvatskih korijena. Ubrzo nakon prvog kontakta Boogie Bakery je na američko tržište počeo izvoziti četiri kontejnera sourdough kruha mjesečno za više od 150 kupaca, najviše njih u New Yorku, no i šire.
Novi su pogoni nužni jer se domaći proizvođač sourdougha ubrzano širi. Od nedavno su tako njihovi proizvodi postali dio ponude na letovima američkog Delta Airlinesa, jednog od najvećih svjetskih avioprijevoznika. Iz Boogie Bakeryja kažu da će proizvodi biti dostupni na svim letovima iz SAD-a u Europi i povratno u prvoj i posljednjoj klasi.
Naime, u prosincu su isporučili prvi kontejner proizvoda u Dubaiju što označava početak izvoza u zaljevske zemlje. Boogie Bakery je, naime, primjer kako inovativnost u tradicionalnoj industriji, potpomognuta tehnologijom, mogla i malim proizvođačima iz Hrvatske postići svjetski uspjeh kakav se rijetko događa.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Alternativa za Njemačku: Tri izvozna hit-tržišta u 2024. bila su BiH, SAD i Slovačka
Od početka prošle godine pa do kraja studenoga vrijednost hrvatskoga robnog izvoza, prema prvim rezultatima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 21,79 milijardi eura, odnosno sedamstotinjak milijuna eura više nego u prvih jedanaest mjeseci godinu prije. I sva ta pozitivna razlika ostvarena je na tržištima zemalja izvan Europske unije. Izvoz na tržišta EU-a za to je vrijeme ostao na približno istoj razini. Sav rast uvoza (1,9 milijardi eura), naprotiv, realiziran je isključivo iz tržišta zemalja Unije.
Prema razrađenim podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih deset prošlogodišnjih mjeseci, najveći dio rasta vrijednosti hrvatskog izvoza ostvaren je na tržištu BiH. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine izvoz u BiH porastao je za oko 360 milijuna eura, na 2,26 milijardi eura. Drugo tržište izvan EU-a na kojem je ostvaren veliki rast jest SAD, kamo je izvoz u deset mjeseci povećan za oko 200 milijuna eura, na 658 milijuna.
Izvoz iz Hrvatske na tržišta najvećih partnera unutar EU-a u najboljem je slučaju rastao po skromnim stopama između jedan i dva posto (u Njemačku, odnosno Sloveniju) ili padao (2,4 posto u Italiju, 3,7 posto u Austriju i 4,3 posto u Mađarsku), a na nekoliko je unutarnjih tržišta čak i ozbiljno porastao.
Vrijednost hrvatskog izvoza u prvih deset lanjskih mjeseci među članicama EU-a najviše je povećana, štoviše - udvostručena je (na 444 milijuna eura), na tržištu Slovačke.
Do početka prosinca prošle godine u Hrvatsku je uvezeno robe u vrijednosti od 38,5 milijardi eura, od čega je nešto više od 30 milijardi eura (7,4 posto više nego u prvih jedanaest mjeseci godinu prije) ušlo s unutarnjeg tržišta. Čak 10 posto ukupnog uvoza čine prehrambeni proizvodi, koji su uvjerljivo na prvome mjestu prema vrijednosti. Po 2,5 milijarde eura u prvih deset mjeseci iznosila je vrijednost uvoza naftnih derivata, zatim strojeva i uređaja te kemikalija i kemijskih proizvoda.
Dok su spomenute kategorije više-manje rasle stopama oko prosjeka rasta uvoza, iznenađuje skok od 57 posto rasta vrijednosti uvoza u kategoriji ‘ostala prijevozna sredstva‘, koja uglavnom podrazumijeva plovila i šinska vozila, kojih je uvezeno u vrijednosti od 1,13 milijardi eura. Istodobno je izvoz te kategorije smanjen za tridesetak posto i iznosio je 554 milijuna eura.
(Lider) pročitajte više
|
Osnovan UAE - Hrvatska Poslovni klub
Osnovan je UAE - Hrvatska Poslovni klub (UAE - Croatia Business Club), neprofitna organizacija koja ima za cilj poticanje gospodarske, kulturne i profesionalne suradnje između Republike Hrvatske i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), izvijestili su u ponedjeljak iz te organizacije.
Klub je, kako se navodi u priopćenju, zamišljen kao platforma koja okuplja poduzeća, poduzetnike i pojedince zainteresirane za unaprjeđenje bilateralnih odnosa, otvaranje novih tržišta i razvoj zajedničkih projekata. S fokusom na jačanje odnosa između Hrvatske i UAE-a, aktivnosti kluba obuhvatit će organizaciju poslovnih foruma, umrežavanje ključnih dionika, sudjelovanje na sajmovima i izložbama te iniciranje zajedničkih gospodarskih i kulturnih projekata.
Posebna pažnja, kako su istaknuli, bit će posvećena promoviranju Hrvatske kao atraktivne destinacije za investicije i poslovanje, dok će UAE biti predstavljen kao ključan gospodarski partner s brojnim mogućnostima za suradnju u sektorima poput tehnologije, turizma, energetike i građevinarstva.
Predsjednik kluba Neven Roginić je kazao kako je UAE - Hrvatska Poslovni klub osmišljen kako bi služio kao most između dviju zemalja te omogućio stvaranje prilika za dugoročnu i održivu suradnju. "Naša misija je pružiti platformu za razmjenu ideja i znanja, umrežavanje poduzetnika i stvaranje novih poslovnih mogućnosti" istaknuo je napominjući kako je klub otvoren svima koji žele sudjelovati u jačanju gospodarskih i kulturnih veza između Hrvatske i UAE-a.
Klub planira uspostaviti čvrstu suradnju s diplomatskim tijelima, kao i s ključnim ministarstvima u UAE. Te aktivnosti, kako su naveli, obuhvatit će inicijative za poticanje izravnih investicija, razmjenu stručnog znanja i pokretanje projekata u područjima od obostranog interesa. Također, cilj je uključiti i hrvatske institucije te privatni sektor kako bi se stvorila sinergija koja će doprinijeti razvoju bilateralnih odnosa.
UAE - Hrvatska Poslovni klub otvoren je za sve zainteresirane tvrtke, poduzetnike i pojedince koji dijele viziju o jačanju gospodarskih i kulturnih veza između dviju zemalja, navodi se u priopćenju.
Inače, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je izvoz u prvih deset mjeseci prošle godine u UAE iznosio 83,7 milijuna eura, što je rast od 79,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023., dok je uvoz iz UAE porastao za 403,2 posto, na 20,2 milijuna eura.
(Hina) pročitajte više
|
Hrvatska i Lihtenštajn potpisali sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Hrvatska i Lihtenštajn u srijedu su potpisali sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, objavio je hrvatski premijer Andrej Plenković na društvenoj platformi X.
Sporazum je potpisan na bilateralnom susretu Plenkovića i njegovog lihtenštajnskog kolege Daniela Rischa te nasljednog kneza Alojza od Lihtenštajna na marginama Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
"S nasljednim knezom potvrdio sam prijateljske odnose Hrvatske i Lihtenštajna. Produbljenju našeg partnerstva pridonijet će bilateralni sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, koji sam danas potpisao s premijerom Rischom", napisao je Plenković na X-u nakon sastanka.
"Ustrajat ćemo na jačanju gospodarske suradnje i trgovinske razmjene te poticati još više tvrtki iz Lihtenštajna da prepoznaju potencijal poslovanja u Hrvatskoj", dodao je premijer.
Srednjoeuropska kneževina s oko 40.000 stanovnika nije članica Europske unije, ali je dio Europskog gospodarskog prostora (EEA) i šengenske zone.
Prema podacima Svjetske banke iz 2022., lihtenštajnski BDP po stanovniku iznosi 186.400 dolara, odnosno drugi je najviši u svijetu.
Hrvatski BDP po glavi stanovnika je prema Svjetskoj banci 2023. iznosio 21.865 dolara.
(Hina) pročitajte više
|
AI već ‘kuha’ u Podravkinoj kuharici, uči u strojevima Iverpana, sortira u neuronskim mrežama Hrvatske pošte
“Umjetna inteligencija neće ostavljati ljude bez posla, nego će oni koji koriste inovativna AI rješenja uzimati poslove drugima koji to ne rade. Tko u svom poslu neće primjenjivati ta rješenja vrlo brzo će zaostajati i gubiti konkurentnost”, upozorava Tomislav Dominković, predsjednik Uprave Algebre. Umjetna inteligencija sposobna je obaviti različite zadatke poput automatizacije procesa, analizu podataka i optimizacije lanca opskrbe. U Hrvatskoj je sve više sektora u kojima se koristi umjetna inteligencija. Primjerice, Končar u svom sastavu ima društvo Končar – Digital koje se fokusira na razvoj složenih ICT proizvoda, rješenja i usluga u energetici te kritičnoj i urbanoj infrastrukturi. AI je koristan i u prehrambenoj industriji. Podravka je u studenom 2024. predstavila Coolie, novu kulinarsku AI asistenticu koja korisnike Coolinarike inspirira u kuhanju. Osim inspiracije gurmanima, pomaže i tehnički: Iverpan, specijaliziran za proizvodnju i distribuciju materijala za izradu namještaja, AI koristi kroz sustav strojnog učenja u prepoznavanju grešaka u proizvodnji. “Sa sustavom strojnog učenja krenuli smo prije tri do četiri mjeseca. Moramo se oslanjati na korištenje modernih i inovativnih tehnologija ukoliko želimo biti konkurentni. S partnerima smo krenuli u razvoj sustava primjerenih našem poslovnom modelu i potrebama. Zaposlenici se još uvijek privikavaju na njihove zadatke nužne da bi strojno učenje funkcioniralo kako je i zamišljeno”, rekao nam je direktor Iverpana Mladen Jambrović. Cilj im je, kao i brojnim drugim tvrtkama, s pomoću umjetne inteligencije smanjiti operativne troškove kroz redukciju reklamacija, odnosno proizvoda s greškom koji bi stigli do kupaca. U Podravci uočavaju kako već sada umjetna inteligencija čini veliku razliku u korisničkom iskustvu. “Projekt je rezultat kontinuiranog ulaganja u digitalizaciju uz pomoć agencije 01 Content&Technology – C3 Croatia i Infobipa. Coolie je razvijana osluškujući želje i potrebe potrošača, čime postaje personalizirani kulinarski asistent”, napominju iz koprivničke kompanije na čijem je čelu Martina Dalić. Osim privatnih tvrtki, i državne su krenule modernizirati svoje sustave zahvaljujući najnovijim digitalnim alatima. Hrvatska pošta, koju vodi Ivan Čulo, AI je počela koristiti nakon izgradnje Nacionalnog skladišno-sortirnog centra u Velikoj Gorici i instalacije stroja za automatsko sortiranje paketa. “Tada su naši kolege razvili vlastitu neuronsku mrežu koju koristimo u sortiranju pošiljaka i implementirali rješenje u radni proces stroja. Naša tvrtka kćer Locodels, koja se bavi istodnevnom dostavom, koristi algoritam umjetne inteligencije za optimizaciju dostavnih ruta”, poručili su. Oprez – nedovoljno pouzdani
U Pošti, u kojoj su često na valu kritika korisnika, tvrde da su implementacijom umjetne inteligencije značajno povećali efikasnost, proširili kapacitete, ubrzali i pojednostavili procese te smanjili troškove. “Nastavljamo s višegodišnjim ulaganjem u nove tehnologije, a ove godine ćemo prvi na domaćem tržištu ponuditi uslugu u potpunosti automatiziranog skladišnog sustava’’, najavili su iz te kompanije. Sve te tvrtke najbolji su dokaz koliko je umjetna inteligencija već prihvaćena, a jedno LinkedIn istraživanje pokazalo je kako ga koriste i brojni radnici, naime čak 75 posto korisnika LinkedIna kazalo je kako koristi AI u poslu. Dominković vjeruje da će ta brojka još rasti. “Globalna konkurentnost i tržišno natjecanje tjeraju nas na sve veću produktivnost, potiču poslodavce i zaposlenika na optimizaciju rada. To su idealni preduvjeti za usvajanje AI alata”, naglašava. Algebrin predsjednik Uprave naglašava kako je prednost umjetne inteligencije u tome što otvara prostor za dodatnu produktivnost u kreativnijim i smislenijim poslovima, na jednak način na koji je to nekad ranije činio MS Word za pisane izvještaje ili MS Excel za naprednu izradu kalkulacija i analize. Treba upozoriti da, osim pozitivne strane, AI ima i onu negativnu, zbog koje se i dalje preporučuje oprez. Stjepan Sučić, direktor Končar – Digitala, kaže da je jedna od uočljivijih prepreka činjenica da AI alati, iako su napredovali, još uvijek nisu na potrebnoj razini pouzdanosti. “Stoga kod stručnjaka u pojedinim područjima poput, primjerice, energetike i dalje postoji određena zadrška za široko prihvaćanje tih metoda. Također, u poslovnom je svijetu primjetan fokus na generativnim AI alatima, dok je i u ostalim područjima postignut značajan napredak, no o tome još uvijek nema dovoljno znanja. To ujedno dovodi i do jednog od najprisutnijih izazova umjetne inteligencije, a riječ je o nedostatku AI stručnjaka na tržištu koji bi mogli ubrzati primjenu ovih alata’’, izjavio je Sučić. Problematično je što iz korištenja AI alata mogu proizaći razne zloupotrebe, kao i neuko i pogrešno korištenje. “AI može izbacivati bedastoće i to na vrlo uvjerljiv način, toliko da samo ljudi koji imaju kontekstualno znanje o temi to mogu prepoznati. Nepravilnim korištenjem AI-ja nad podacima koji su od velike vrijednosti za pojedinu organizaciju je već i do sada dolazilo do njihovog curenja van strogih i čuvanih okruženja. Time tvrtke mogu izgubiti svoju konkurentsku prednost, ako se radi o nekim novim proizvodima ili saznanjima na temelju kojih ostvaruje značajne prednosti na otvorenom tržištu’’, komentirao je Dominković. Jedan od čelnih ljudi Sveučilišta Algebra kao najveću opasnost vidi mogućnost stvaranja realističnih sadržaja u kratkom vremenu, čijom se zloupotrebom može prevariti široke mase. “Jedino ispravno rješenje za sve ove izazove je u dodatnom obrazovanju zaposlenika i dodatnom ulaganju u alate, što je, posebno za male poduzetnike, zasigurno veliki zalogaj”, vjeruje naš sugovornik. Osim u tehničkim, umjetna inteligencija našla je svoje mjesto i u kreativnim sektorima poput odnosa s javnošću. Starija savjetnica u agenciji IMC Lucija Škrtić opisala je kako im AI omogućuje unapređenje i optimizaciju postojećih procesa. No jednako tako, kad su u pitanju kreativni poslovi, ljudi su neizostavni. “Ništa ne može zamijeniti ljude. Umjetna inteligencija je alat koji nam pomaže u optimizaciji procesa i pruža svojevrsnu podršku, ali autentična komunikacija uvijek dolazi od ljudi – njihovih ideja, emocija i sposobnosti da razumiju kontekst i povežu se s publikom na dubljoj razini. Naš pristup je da tehnologija bude podrška, dok kreativnost i strateški doprinos ostaju u rukama naših stručnjaka jer PR stručnjaci donose odluke što, kako i kada komunicirati”, naglašava Škrtić. Ulaganje u obrazovanje o umjetnoj inteligenciji sigurno će se u budućnosti poslovno isplatiti. Končar na tom pitanju aktivno radi i nekoliko njihovih stručnjaka pohađaju doktorske studije usmjerene na AI tehnologije. “Končar je u suradnji s zagrebačkim Fakultetom elektronike i računarstva (FER) proveo i formalnu edukaciju za veći broj zaposlenika o korištenju različitih AI metoda i provedbi AI projekata u energetici, a u planu su i daljnje aktivnosti u ovoj domeni informacijskih tehnologija”, kazao je Sučić. Važno je reći, kad pogledamo AI ukupno, prema zadnjim statistikama Eurostata, Hrvatska po korištenju umjetne inteligencije u poduzećima ima ocjenu devet, dok je prosjek Europske unije osam, što znači da je naša zemlja u tom pogledu iznad prosjeka EU. Između Austrije i Irske
“Nalazimo se između Austrije i Irske što i nije tako loše. No, kad gledamo pokrivenost AI vještinama na razini čitave zemlje, dakle ne samo poduzeća, nego i državne službe, tu kaskamo prema statistici Izvješća Hrvatske za digitalno desetljeće (DESI) i zaostajemo za EU čak 89 posto”, rekao je Dominković. Hrvatska mora pojačati primjenu AI-ja u javnom sektoru i podignuti produktivnost, jer i tu često podbacujemo s obzirom na prosjek Europe. Još jedan zanimljiv podatak je da ljudi u velikom broju skrivaju da koriste AI alate poput ChatGPT-a na poslu. Istraživanje Microsofta i LinkedIna pokazalo je kako više od 50 posto onih koji na poslu koriste umjetnu inteligenciju, to čine potajno. Dominiković vjeruje kako se zaposlenici skrivaju jer nisu sigurni u reakciju svojih nadređenih i kolega. “Posebice je tako ako ne postoji dovoljno kvalitetna i transparentna politika o AI alatima. Neki od njih strahuju od toga da ih se percipira kao lako zamjenjive u tom slučaju, iako je zapravo skroz suprotno, jer umijeće korištenja umjetne inteligencije i raznih alata koji ju koriste, postaje jedna od ključnih vještina zaposlenika danas”, kaže Dominiković. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Poslovni forum Slovenija-Hrvatska: Ključ uspjeha je suradnja
Ključ uspjeha i jačanja hrvatsko-slovenskih gospodarskih odnosa leži u suradnji unutar Europske unije (EU) i u zajedničkom iskoraku na treća tržišta, istaknuto je u srijedu na poslovnom forumu Slovenija-Hrvatska u organizaciji Slovensko-hrvatske gospodarske komore.
Oba gospodarstva zadnjih se godina suočavaju s nizom izazova poput starenja populacije, iseljavanja, nedostatka radne snage. No, upravo su izazovi, kako je rečeno, prilika za suradnju, inovacije i razvoj.
"U ovim izazovnim i dinamičnim vremenima ključno je da se susrećemo, razmjenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih i otvaramo nova poglavlja suradnje na razini država i gospodarstava", istaknula je dopredsjednica Slovensko-hrvatske gospodarske komore Ivana Kolar.
U proteklom razdoblju, kako je navela, obje zemlje uložile su napore da se pozicioniraju na europskom tržištu i u tome su uspješne, kako u proizvodnji tako i u turizmu. Sada je vrijeme da se napravi korak dalje, neke ambicioznije inicijative, hrabriji iskoraci i zajednički nastup na nekim udaljenijim svjetskim tržištima, istaknula je. Globalne promjene koje se događaju, sa sobom donose nove izazove ali i prilike koje se ne smiju propustiti, kazala je Kolar napominjući kako pritom treba imati na umu da snažna partnerstva povećavaju izglede za uspjeh.
Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Gašper Dovžan rekao je da su Slovenija i Hrvatska možda dvije male ekonomije, no na godišnjoj razini robna razmjena im je milijardu eura, što nije mala brojka. "I trebamo biti ponosni na to", ustvrdio je. I on je izdvojio demografiju kao veliki izazov s kojim se suočavaju obje zemlje, kao i cijela Europe.
Da su pitanja demografije i nedostatka radne snage važna složili su se i državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva Frane Tokić i ravnatelj Uprave za internacionalizaciju Ministarstva gospodarstva Bojan Batinić.
Demografska pitanja su strateška pitanja, kazao je Tokić napominjući kako gospodarski razvoj ne postoji bez ljudskog kapitala i ljudskih potencijala. Izrazio je uvjerenje da će suradnja i partnerstvo biti temelj za uspjeh Slovenije i Hrvatske.
Batinić je ocijenio da univerzalna rješenja ne postoje te da se u izazovnim vremenima treba reagirati brzo i biti spreman na sve. Naveo je kako je ministarstvo udvostručilo potpore za istraživačko razvojne projekte te podigli grantove za otvaranje novih radnih mjesta.
Na skupu je rečeno i kako tehnologija, posebno umjetna inteligencija, postaje ključni alat gospodarstva i omogućuje prilagodbu demografskim izazovima i iskorištavanje potencijala digitalnih inovacija. Također je najavljen Svjetski kongres poduzetnika koji će se održati u Ljubljani od 15. do 18. listopada ove godine.
(Hina) pročitajte više
|
Potpisana izjava o strateškom i sveobuhvatnom partnerstvu između EU-a i Jordana
Europska komisija potpisala je u srijedu zajedničku izjavu o strateškom i sveobuhvatnom partnerstvu s Jordanom, a takve sporazume EU namjerava zaključiti sa svim zemljama južnog Sredozemlja.
Sporazum je u ime Komisije potpisala povjerenica za Sredozemlje Dubravka Šuica, a s jordanske strane ministrica za planiranje i međunarodnu suradnju Zeina Toukan. Svečanosti potpisivanja prisustvovali su predsjednica Komisije Ursula von der Leyen i jordanski kralj Abdulah II ibn Al Hussein.
“S ovim strateškim i sveobuhvatnim partnerstvom naše odnose s Jordanom podižemo na višu razinu”, rekla je von der Leyen, ističući otpornost i predanost Jordana stabilnosti na Bliskom istoku.
“Ovo strateško i sveobuhvatno partnerstvo povećat će sigurnost, stabilnost i gospodarske prilike za Jordan i EU, što će izravno koristiti našim građanima. Spremna sam mobilizirati svaki alat koji mi je na raspolaganju kako bi se danas preuzete obveze pretvorile u stvarnost”, rekla je Šuica.
Šuica je prije preuzimanja dužnosti povjerenice za Sredozemlje najavila da će njezin prvi prioritet biti novi pakt za Mediteran, koji će se temeljiti na sporazumu o strateškim partnerstvima sa zemljama toga područja te na gospodarskoj suradnji i ulaganju europskih poduzeća u te zemlje.
EU već ima slične sporazuma s Tunisom i Egiptom.
Komisija navodi da je Jordan “pouzdan i vjerodostojan partner” te ključni akter za mir i stabilnost na Bliskom istoku.
EU predviđa i pomoć Jordanu za suočavanje s društveno-ekonomskim učincima sirijske krize te za potporu u zbrinjavanju izbjeglica. Riječ je o tri milijarde eura, od kojih će dio biti bespovratna sredstva, te javna i privatna ulaganja i makrofinancijsku pomoć.
(Hina) pročitajte više
|
Plenković i Šmihal s gospodarstvenicima: Nastavljamo još jaču suradnju
Hrvatska i Ukrajina nastavljaju još intenzivnije dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju, koja ima velikog potencijala, posebice pri obnovi Ukrajine, poručili su u srijedu hrvatski i ukrajinski premijer Andrej Plenković i Denis Šmihal na sastanku s hrvatskim gospodarstvenicima.
Sastanak u sklopu službenog posjeta Šmihala Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u srijedu poslijepodne okupio je više od 30 predstavnika hrvatskih tvrtki koje rade s Ukrajinom. Među njima su bili iz DOK-ING-a, Podravke, JANAF-a, Spana, Orqe, Končara i drugih, te iz HGK, a pozvani su da iz prve ruke, od ukrajinskog premijera Šmihala čuju kakvo je stanje u Ukrajini i što planiraju sada i kada rat završi.
Premijer Plenković istaknuo je da je Šmihalov posjet Hrvatskoj još jedna prilika za produbljivanje i gospodarske suradnje dvije zemlje. "Sada se robna razmjena Hrvatske i Ukrajine kreće oko 140 milijuna eura, a s potencijalom je da bude i veća", kazao je Plenković.
Premijer Šmihal istaknuo je da se dosadašnje ratne štete u Ukrajini procjenjuju na oko 600 milijardi eura, a to će se, kako je rekao, sigurno i udvostručiti zbog obnove stambenih i mnogih drugih objekata razorenih u ratu. To znači, kaže, da će Ukrajini trebati sveobuhvatna obnova i sva moguća suradnja i potpora EU-a i njezinih članica, a iako je još rat, pozvao je hrvatske tvrtke na suradnju, da u Ukrajini otvaraju radna mjesta i zajedničke tvrtke. Šmihal je poručio da Ukrajina treba i njihove tehnologije, kao i iskustva u i nakon rata, u obnovi nakon rata i nakon potresa.
Među područjima koja bi po njemu mogla biti zanimljiva za poslovnu suradnju naveo je humanitarno razminiranje. Oko toga već surađuju s DOK-ING-om, kojem se zahvalio na strojevima i drugoj pomoći, a važnim je izdvojio i energetiku i obnovu energetskih postrojenja, pri čemu, unatoč zelenim koncepcijama koje se uvode, još uvijek i u Ukrajini i Europi plin ostaje glavni energent. S te strane smatra važnom i suradnju s LNG-jem u Hrvatskoj, za ulazak plina i mogućnosti skladištenja u plinskim skladištima u Ukrajini, što može pridonijeti i sigurnosti u Europi.
Moguću suradnju s hrvatskim tvrtkama vidi i u području dronova, dodajući da su početkom rata, prije tri godine u Ukrajini imali pet dronova, a sada ih imaju 1,5 milijuna, za koje sve sami proizvode.
I poljoprivreda i prehrambena industrija pružaju velike mogućnosti suradnje, a Šmihal je naglasio da su im velika tržišta u Africi i na Bliskom istoku, ali i da ne žele prodavati samo sirovinu nego i proizvode dodane vrijednosti. Suradnja je moguća i u području morskih puteva, u farmaciji, civilnoj zaštiti u ratu, a istaknuo je i da ih zanimaju hrvatska iskustva i da žele učiti od Hrvatske o brzoj obnovi te pridruživanju NATO-u.
(Hina) pročitajte više
|
O članovima
DOK-ING i Orqa razvijaju sustave koji štite u najvećim opasnostima
Hrvatske tvrtke DOK-ING, koja se bavi tehnologijom besposadnih kopnenih sustava, i Orqa, pionir u području besposadnih zračnih sustava, sklopile su sporazum o suradnji kako bi zajedno razvijale sposobnosti manned-unmanned teaming (MUM-T) tehnologija za dvojne namjene. Naglasak će biti na razvoju operativnih scenarija koji koriste jedinstvene prednosti integracije manned-unmanned teaming tehnologija. Ova kolaboracija imat će širok spektar primjena, uključujući izviđanje, nadzor, logističku podršku i taktičke operacije. Redefinicija sposobnosti
“Suradnja DOK-ING-a i Orqe na manned-unmanned teaming tehnologijama osigurat će rješenja koja redefiniraju operativne sposobnosti. Naša vizija je jasna: stvoriti integrirane sustave koji povećavaju situacijsku svjesnost, ubrzavaju donošenje odluka i štite ljudske živote u najsloženijim okruženjima. To partnerstvo je temelj za budućnost operacija koje se oslanjaju na nepobjediv spoj ljudi i tehnologije”, kazao je Ivan Jelušić, član uprave i suosnivač Orqe. Kombiniranjem snaga besposadnih kopnenih i zračnih sustava tvrtke će nastojati stvoriti kohezivno, više-domensko operativno okruženje koje povećava sigurnost i učinkovitost za krajnje korisnike, poglavito u područjima koja su opasna za ljude. "Jelušić: Suradnja DOK-ING-a i Orqe na manned-unmanned teaming tehnologijama osigurat će rješenja koja redefiniraju operativne sposobnosti." U sklopu projekta financiranog iz Integriranog teritorijalnog programa RH, fokus će biti na razvoju naprednih komunikacijskih i interoperabilnih protokola za suradnju između kopnenih i zračnih besposadnih sustava. Projekt obuhvaća razmjenu podataka u stvarnom vremenu te koordinirano planiranje operacija koje maksimalno koriste mogućnosti svih tehnologija ugrađenih u besposadne sustave. Razvoj protokola
“Razvijamo integraciju tehnologija komunikacije, autonomije i imerzivnih sučelja na kopnenim i zračnim besposadnim sustavima dvojne namjene prilagođene nestrukturiranim terenima i promjenjivim uvjetima. Fokusirani smo na ulaganje u istraživanje i razvoj kako bismo inovirali i unaprijedili tehnološka dostignuća, pouzdanost i sigurnost naših besposadnih sustava. Ovo uključuje zajedničko testiranje i eksperimentiranje kako bismo usavršili tehnologije i operativne koncepte operacija”, rekao je Gordan Pešić, član Uprave DOK-ING-a. Tvrtke će zajednički dizajnirati module obuke, koji pripremaju rukovatelje za uspješnu integraciju manned-unmanned timova, osiguravajući da mogu u potpunosti iskoristiti napredne sposobnosti koje njihovi sustavi nude. Obje tvrtke nagalašavaju kako dijele duboku predanost sigurnosti, etičkim normama i usklađenosti sa svim relevantnim regulativama. (Poslovni dnevnik)
pročitajte više
|
HIZ - Anketa
HIZ - Anketa
Poštovani, Današnje gospodarstvo zahtjeva od svih poslovnih subjekata da digitaliziraju svoje poslovanje, kako bi pratili konkurenciju, prilagodili se zahtjevima poslovnog svijeta, pojednostavnili, pojeftinili i olakšali poslovne procese. Udruga Hrvatski izvoznici će Vas, prateći trendove u gospodarstvu, informirati o mogućnostima dobivanja potpore od strane fondova EU i općenito pružiti Vam pomoć oko digitalizacije. Za početak Vas molimo da izdvojite 2 minute svog vremena i ispunite anketu iz priloga, kako bi mogli prikupiti podatke o stanju digitalizacije naših partnera. 'HIZ - Anketa' na poveznici: https://ec.europa.eu/eusurvey/runner/HIZ Napominjemo da je ovo jedinstvena osobna poveznica. Molimo vas da je ne dijelite. Srdačan pozdrav, HIZ pročitajte više
|
Predavanja
Predavanje: Stjecanja bespovratnih i povratnih sredstava
Dragi poduzetnici, Jeste li se prijavili na Tiko Pro Poduzetnički doručak Gdje se skrivaju bespovratna sredstva u 2025. godini? Dana 13.2. s početkom u 9:30 će se održati besplatan tradicionalni online događaj na temu stjecanja bespovratnih i povratnih sredstava. PROGRAM: 9:30 – 9:35 Uvod i pozdravni govor 9:35 – 9:55 Bespovratna sredstva u 2025. – osnovni uvjeti i prihvatljivost Sandra Golob, voditeljica projekata Tiko Pro d.o.o. 9:55 – 10:15 Inovativna ideja – kako do sredstva? Lana Labinjan, voditeljica projekata Tiko Pro d.o.o. 10:15 – 10:35 Povratna sredstva i Zakon o poticanju ulaganja Karmen Španjol, voditeljica projekata Tiko Pro d.o.o. 10:35 – 10:50 Prilike za poduzetnike na EU programima (na engleskom) Matej Tisaj, voditelj prodaje EU, Tiko Pro d.o.o. BESPLATNA PRIJAVA Obratite im se na info@tiko-pro.hr, nazovite na +385 99 33 47 004 ili ih pronađite na Facebook-u i na LinkedIn-u. pročitajte više
|
Konferencije
AGRITECH - konferencija i sajam
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proslijedilo je obavijest Veleposlanstva Savezne Republike Nigerije iz Budimpešte kojim se najavljuje održavanje druge Međunarodne konferencije i izložbe AGRITECH u nigerijskoj državi Osun od 8. do 10. travnja 2025. Riječ je o vodećoj međunarodnoj izložbi agrotehnologije i konferenciji o agrobiznisu u Africi, čiji je cilj okupljanje ključnih igrača u poljoprivrednom sektoru diljem svijeta radi interakcije i suradnje u istraživanju mogućnosti gospodarske suradnje između Nigerije i drugih zemalja sudionica. pročitajte više
|
Natječaji
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine)
● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života)
● ženama poduzetnicama
● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske
● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu:
• Financijska analiza poslovanja poduzeća
• Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima
• Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta
• Analiza osjetljivosti
• Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom
• Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link*
Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 12.07.2024. - 28.01.2025. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|
|
