|
|
HIZ newsletter izvoznik br. 237
Vijesti
Rast hrvatskog BDP-a od 3,8% najveći u eurozoni, vukla potrošnja i investicije
Bilanca hrvatskog gospodarstva za 2024. godinu jest 3,8 posto rasta na godišnjoj i 3,7 posto rasta na kvartalnoj razini, što Hrvatsku i dalje smješta među tri najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji i vodeću po rastu u europodručju. Četvrto tromjesečje donijelo je ubrzanje u odnosu na treće od 1,4 posto, a uz potrošnju države i kućanstava, ugodno je iznenadio skok investicija te robni izvoz. Premijer Andrej Plenković odmah je kazao kako se radi o “pozitivnom gospodarskom uzletu 16 kvartala zaredom” te dodao da je kumulativni hrvatski gospodarski rast od početka 2021. godine drugi najveći u EU-u, više 25 posto, iza Malte koja je rasla 35 posto. Jesmo li na 80%? “Bit ovih podataka je da hrvatsko gospodarstvo i Hrvatska generalno jačaju i sve više hvataju korak s onima koji su u EU ušli prije nje”, pohvalio se premijer. Brzo će se otkriti je li Hrvatska već lani dostigla 80 posto prosječne razvijenosti EU, na što je utjecalo više faktora poput broja stanovnika, nižih stopa rasta vodećih europskih ekonomija te snažnog priljeva kapitala iz europskih fondova koji je pogurao građevinski sektor, dok je turizam pogurao sektor usluga. Visoke stope rasta imale su i svoju negativnu stranu koja je došla kroz natprosječno veću inflaciju, a posebno su snažno rasle cijene hrane i usluga. Zato je ova godina počela masovnim bojkotom trgovačkih lanaca, koji se s vremenom ipak ispuhao. Ipak, dio potrošača preusmjerio se u susjedne države. Prerađivačka je industrija jedina u četvrtom kvartalu zabilježila lagan pad od 0,4 posto, nasuprot građevinarstva gdje je stopa rasta bila 13,2 posto, a trgovine, prijevoza i turizma 6,7 posto. “Detaljniji uvid u statistiku nacionalnih računa potvrđuje da je rast bio uvelike naslonjen i predvođen prvenstveno domaćom potražnjom: osobnom potrošnjom (5,8%) i investicijama (isključujući zalihe, 9,9%). Državna potrošnja je također dala svoj obol s rastom od 4,5 posto na godišnjoj razini. Geopolitička nestabilnost S druge strane doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan budući da je rast uvoza roba i usluga (5,3%) nadmašio izvoz roba i usluga (0,9%)”, navode analitičari RBA. Glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković-Matijević podsjeća da je prerađivačka industrija zabilježila godišnji pad u tri od četiri tromjesečja, a na razini 2024. dodana vrijednost smanjila se drugu godinu zaredom, ovaj put za 2,2 posto. “Unatoč izazovnom globalnom okruženju, stalnim neizvjesnostima i trgovinskim napetostima, ekonomski izgledi za Hrvatsku u 2025. godini ostaju povoljni. Očekuje se da će ekonomsku aktivnost i dalje pokretati osobna potrošnja i investicije iako nešto skromnijim tempom. Osobna potrošnja oslanja se na snažno tržište rada, dok su investicije uglavnom podržane europskim fondovima. U skladu s navedenim, u 2025. očekujemo gospodarski rast od 2,9 posto, istaknula je analitičarka. Dodaje kako kratkoročni negativni rizici projekcija uglavnom proizlaze iz globalnog geopolitičkog okruženja, nestabilnosti i energetskih kriza. Hrvatska je kao mala i otvorena ekonomija izuzetno osjetljiva na prelijevanje utjecaja iz globalnog okruženja. Hrvatska narodna banka procijenila je da bi stopa rasta u ovoj godini mogla biti 3,3 posto, dok je hrvatska Vlada sastavila proračun uz projekciju rasta od 3,2 posto. Ministarstvo financija procjenjuje da će osobna potrošnja i investicije biti glavni pokretači rasta i u ovoj godini. (izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Snažan rast Podravke na stranim tržištima, Đuri Đakoviću dobit izdašnija za četvrtinu
Grupa Podravka u 2024. ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 766,5 milijuna eura, što je 52,7 milijuna eura, odnosno 7,4 posto više u odnosu na godinu prije. Prihodi u segmentu Prehrane porasli su gotovo sedam posto i dosegli 591,6 milijuna eura, dok su prihodi segmenta Farmaceutike, odnosno Belupa porasli 9,2 posto i dosegli 174,9 milijuna eura. Neto dobit Grupe Podravka iznosila je 73,9 milijuna eura. Najveći investicijski ciklus Riječ je o rastu od 7,5 milijuna eura, što iznosi 11,3 posto više u usporedbi s 2023. U Prehrani, gdje se gotovo 70 posto prihoda ostvaruje na internacionalnim tržištima, zabilježen je rast izvoznih prihoda od 7,4 posto, odnosno 28,2 milijuna eura. Istovremeno, prihodi od prodaje u Hrvatskoj porasli su za 5,6 posto ili 9,8 milijuna eura. U rastu izvoznih prihoda osobito se ističu tržište zapadne Europe, SAD-a i Australije. Unapređenje nastupa na tržištu, širenje mreže kupaca, ali i sveobuhvatno redefiniranje cjenovnih politika rezultiralo je rastom prodaje u Njemačkoj za 57,2 posto, a u SAD-u, Kanadi i Australiji za 34,6 posto. U Farmaceutici, Belupo je zabilježio rast prodaje na inozemnim tržištima za osam posto, a u Hrvatskoj za 11 posto. Ukupna prodaja Belupa u 2024. porasla je za 14,7 milijuna eura. “Rast prodaje na inozemnim tržištima ključni je faktor našeg ukupnog rasta jer nam daje dodatnu stabilnost, ali i perspektivu daljnjeg rasta izvoza, na što su maksimalno usmjereni svi naši timovi. Rast dobiti potvrđuje uspješno vođenje poslovanja, koje, osim rasta prihoda, uključuje i ulaganja u poboljšanje radnih uvjeta i materijalnih prava naših zaposlenika. Ostvareno u 2024. nastavak je svih prijašnjih napora, kao i uporište za sve ono što tek slijedi. Snažna ulaganja u tehnologiju, nove proizvode i naš tim omogućit će nam daljnji rast i uspjeh. Sve što smo postigli do sada omogućuje nam da s punim povjerenjem gledamo prema budućnosti, u kojoj ćemo nastavili širiti našu prisutnost na globalnoj razini i ostvarivati još veće poslovne uspjehe”, poručila je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Prošla je godina bila obilježena i završetkom najsnažnijeg investicijskog ciklusa u povijesti Grupe Podravka. Od njegova početka u 2021. pa do kraja 2024. uloženo je gotovo 250 milijuna eura u modernizaciju, uvođenje novih tehnologija i digitalizaciju, podizanje efikasnosti i energetske učinkovitosti te daljnje unapređenje radnih uvjeta. Podatke o poslovanju u četvrtak je objavila i Đuro Đaković grupacija. U 2024. grupacija je ostvarila dobit u visini 7,2 milijuna eura, što je za gotovo 25 posto više nego u 2023. godini. Iz kompanije navode da je ugovorenost poslova do kraja godine na 90,2 milijuna eura. Poslovni prihodi te slavonskobrodske grupe dosegnuli su u 2024. godini 133,8 milijuna eura, što je za 27 milijuna odnosno 25,6 posto više nego u godini ranije. Obnova Bradleyja Navode i da su prihodi od prodaje na domaćem tržištu u tom razdoblju bili 16,8 milijuna eura, a na inozemnom tržištu 107,16 milijun eura. Na kraju 2024. kompanija je imala ukupno 750 zaposlenika. Ističu i da se trenutačno glavni procesi u grupaciji odnose na daljnje povećanje kapaciteta proizvodnje vagona, traže se nove poslovne prilike unutar željezničkog tržišta širenjem prodajnih aktivnosti te razvijaju proizvodi i poslovanje u segmentu obrane. “Kada je riječ o segmentu Obrane, trenutni kapaciteti su u potpunosti popunjeni. Glavni pokretači su dugoročni ugovori s MORH-om za održavanje opreme, no osim toga društvo je uspješno pokrenula obnovu borbenih vozila pješaštva Bradley te pokrenulo proizvodnju redizajniranih strojeva za razminiranje”, navode iz te kompanije. (izvor: Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Održan hrvatsko-azerbajdžanski gospodarsko-investicijski forum
Hrvatsko - azerbajdžanska robna razmjena lani je iznosila gotovo 900 milijuna dolara, a napredak je ostvariv u nizu gospodarskih grana poput energetike, farmaceutike i turizma, rečeno je u petak tijekom hrvatsko-azerbajdžanskog gospodarsko-investicijskog foruma.
Na gospodarsko - investicijskom forumu održanom u sklopu posjeta ministra gospodarstva Republike Azerbajdžan Mihaila Jabarov, sudjelovalo je oko 70 tvrtki iz Azerbajdžana i Hrvatske. Predstavljene su mogućnosti ulaganja, potencijali suradnje u energetici te strateških partnerstava u području trgovine.
Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana 2023. godine iznosila je 762 milijuna dolara s tim da je hrvatski izvoz u Azerbajdžan iznosio 4,7 milijuna dolara, a uvoz više od 758 milijuna dolara. Uglavnom cijela ta svota odnosi se na uvoz nafte. Azerbajdžan je iz Hrvatske uglavnom uvozio strojeve i mehaničke uređaje, toaletni pribor, hidraulične turbine i žive životinje.
Ta država s nešto više od deset milijuna stanovnika najviše izvozi u Italiju, Tursku, Izrael i Grčku, a osim nafte glavni su joj izvozni proizvodi mineralna goriva i mineralna ulja.
Azerbajdžanski ministar gospodarstva Mihail Jabarov rekao je da hrvatskoj strani želi pokazati potencijal i mogućnosti azerbajdžanskih tvrtki. Fokus je, naveo je, u suradnji i produbljivanju poslova u nizu sektora, poput energetskog, turističkog te u farmaceutici. Spomenuo je da je lanjska međudržavna razmjena iznosila gotovo 900 milijuna dolara, kao i da vidi niz mogućnosti za produbljivanje te suradnje u budućnosti.
Hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar smatra da je suradnja ostvariva u proizvodnji strojeva i uređaja, farmaceutici, kemijskoj, drvnoj, prehrambenoj i obrambenoj industriji, a naročito u energetici. Šušnjar je istaknuo da Hrvatska s Azerbajdžanom već 30 godina ima tradicionalno dobre diplomatske i gospodarske odnose.
„Produbljujemo odnose i u političkom i u gospodarskom i u diplomatskom smislu sa Azerbajdžanom i nadamo se da će to rezultirati i dodatnom ekonomskom suradnjom", rekao je Šušnjar, dodavši da Azerbajdžan treba iskustvo hrvatskih kompanija.
Azerbajdžan također puno ulaže u obnovljive izvore energije i u infrastrukturu, kako bi se ta energija mogla transferirati do zemalja EU-a.
(Hina) pročitajte više
|
Koliko ima mjesta za hrvatsku vojnu industriju u europskih 800 milijardi eura?
Stvari se brzo mijenjaju, Europa od prije tjedan dana i Europa danas više nisu iste, istinita je tvrdnja jednog od naših poduzetnika koji sudjeluje u prezentaciji čak 25 hrvatskih tvrtki koje vide svoju šansu u renesansi europske vojne proizvodnje, koja sada postaje prioritet EU. U organizaciji HGK, Ministarstva gospodarstva i MORH-a, idući tjedan 11. ožujka, u Bruxellesu će biti upriličen Croatian Industry day (Dan hrvatske industrije), koji će okupiti NATO i razne europske sigurnosne agencije, kojima će biti pokazane mogućnosti domaće vojne industrije, uključujući i već vrlo snažnu IT industriju. Njihov dolazak dobro je tempiran s obzirom na najave brze konsolidacije EU-a oko programa vrijednog 800 milijardi eura u naredne četiri godine, koliko Unija namjerava investirati u svoju obranu i sigurnost. Hrvatskim kompanijama NATO-ove agencije (NCIA i NSPA) predstavit će mogućnosti koje im se otvaraju, a među ostalim detaljnije će biti prezentirano sudjelovanje u programu DIANA, namijenjen poticanju inovacija u proizvodnji dvojne, civilno-vojne namjene. Pored već dokazanih hrvatskih vojnih proizvođača, a lideri su HS Produkt, Dok-Ing, Šestan Busch i Orqa, u Bruxelles dolaze i ‘elektroničari’ i IT-evci poput Ericssona Nikole Tesle, RIZ PE-a, Odašiljača i veza, Končar Grupe, King ICT-a, Combisa, Tehnozavoda, stručnjaci za sigurnost poput INFIGO IS, Solvership, INsig2, te tekstilci i obućari Čateks, Galeb, Galko, Hemco, Inkop, Odjeća, Kap-Ko, Konfeks. Svoju priliku traži i Janaf, Hidraulika Kurelja i Div Grupa. Glavni organizator ove delegacije je HGK, čija voditeljica Odjela za industriju Tajana Kesić Šapić kaže kako hrvatska obrambena industrija ostvaruje značajan izvoz na globalnom tržištu, s prisutnošću u približno 50 zemalja. Raznolika tržišta, dodaje, potvrđuju konkurentnost i kvalitetu hrvatske obrambene industrije na međunarodnoj razini. “Treba istaknuti da je dosadašnja ograničena dostupnost sredstava zasigurno usporila razvoj i inovacije unutar obrambene industrije, onemogućila da ona dosegne svoj puni potencijal. Prema najavama, Plan ReArm Europe mogao bi mobilizirati gotovo 800 milijardi eura. S obzirom na to, cilj je kroz ovo događanje hrvatskim tvrtkama stvoriti temelje kako bi iskoristile puni potencijal uskoro raspoloživih sredstava”, ističe Tajana Kesić Šapić. Povratak Končara No, već i sam rat u Ukrajini je pokrenuo neke od hrvatskih proizvođača, koji već sada s mirnodopske prelaze na vojnu proizvodnju. To je prezentirao i Vjekoslav Majetić, vlasnik zagrebačkog Dok-Inga, kada je s njemačkim divom Rheinmetallom, najvećim europskim vojnim proizvođačem, krajem prošle godine potpisao sporazum o osnivanju zajedničke tvrtke i proizvodnje vojnih robotskih sustava. Brigadni general Davor Tretinjak, koji odgovara za ukupne vojne nabave u MORH-u, vodit će MORH-ovu delegaciju u Bruxellesu. Potvrđuje da je Ministarstvo jako zainteresirano za taj istup hrvatske vojne industrije. MORH već ima izgrađene odnose s NATO-om i europskim agencijama putem kojih je već organizirao javnu nabavu za neke oružane sustave i streljivo, pa će ovo biti prilika da se otvori put i hrvatskim tvrtkama za suradnju s tim agencijama. Tu će biti primarno koristi za naše proizvođače data-linkova, odašiljača, neki od naših proizvođača razvijaju i radarsku tehnologiju, tu se očekuje i konkretni posao za Odašiljače i veze, koji su u državnom vlasništvu i od kojih država očekuje doprinos za vojsku. U delegaciji su neke tvrtke koje se vraćaju u razne oblike vojne proizvodnje poput Končara. Ta je kompanija, prije 20-ak godina, naime, ugasila tvrtku Končar-SUS koja se bavila vojnom proizvodnjom, a u novim okolnostima očito vide i tu mogućnost svog daljnjeg razvoja. “MORH ima uvid u našu kompletnu vojnu industriju, međutim, sastanak u Bruxellesu dat će priliku i nekim našim civilnim industrijama koje mogu proizvoditi za vojne potrebe”, kaže Tretinjak. Cilj je da se i taj segment postupno širi i što više zaokruži i objedini, s obzirom na velike planove EU-a. Tu je MORH-u važan HGK jer ima najbolji uvid na terenu. Orqa u SAD-u Od osječke tvrtke u garaži, Orqa se u kratkom vremenu prometnula u značajnog svjetskog proizvođača, pa i, kako je doživljavaju u MORH-u, novog strateškog partnera i za potrebe Hrvatske vojske. Njihova rješenja u proizvodnji dronova svakodnevno se potvrđuju na ukrajinskim bojištima. No, suosnivač Orqe Srđan Kovačević potvrđuje da su oni u međuvremenu napravili ‘kvantni skok’ i sada se usmjeravaju na razvoj kompletnih rješenja za sve vrste civilnih i vojnih besposadnih letjelica i letećih robota. Takozvani ‘komercijalni’ dio posla, onaj s vizirima i dronovima komercijalne namjene, sada čini tek mali dio njihovog poslovanja. “Uskoro pokrećemo proizvodnju usmjerenu tvrtkama za potrebe rješenja u letećoj robotici”, kaže Kovačević. Kao ključno izdvaja i što je šefica Europske komisije Ursula von der Leyen potvrdila da su besposadni sustavi prioritet EU za osiguranje obrane i sigurnosti. Šanse za Orqu su, po njemu, tu realne i visoke, s obzirom na to da nema mnogo tvrtki u Uniji koje se uklapaju u vrh tog tehnološkog segmenta. Orqa se priprema i za proširenje proizvodnje, startat će uskoro i njihova tvrtka u SAD-u, gdje također pokreću proizvodnju. U međuvremenu su ostvarili i željeni cilj, a to je domaća proizvodnja 100 posto potrebnih komponenti za njihove proizvode i rješenja. Predsjednik Zajednice obrambene industrije pri HGK, inače direktor HS Produkta Željko Pavlin, potvrđuje da je došao trenutak da se EU mora baviti vlastitom sigurnošću i uložiti značajniji novac u naoružavanje. Kaže da je nejasno tko će to još financirati, no jasno je da za proizvođače to znači povećanje proizvodnje i prodaje. “Proizvođači će se morati organizirati kako da maksimalno iskoriste svoje kapacitete, to se odnosi i na našu obrambenu industriju, koja inače pokriva široki spektar osnovnih proizvoda potrebnih za vojsku i morat će se udruživati s jačim i većim EU proizvođačima. Naš je cilj da se Hrvatska pobrine da bude što neovisnija u svom naoružavanju”, kaže Pavlin. Procjene su, inače, da hrvatska vojna industrija u ovom trenutku proizvodi oko 220 milijuna eura, što nije mnogo, ali ima veliki potencijal s obzirom da je uglavnom riječ o proizvodima visoke tehnologije. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Grupa KONČAR predstavlja Hrvatsku u sklopu UNESCO-ve kampanje povodom Svjetskog dana inženjerstva
UNESCO je jučer u svom sjedištu u Parizu svečano predstavio kampanju povodom obilježavanja Svjetskog dana inženjerstva za održivi razvoj, a kao službeni partner i ujedno jedini hrvatski predstavnik u ovoj globalnoj inicijativi nastupio je i KONČAR. Istaknuti lider u području obnovljivih izvora energije, prijenosa i distribucije električne energije, urbane mobilnosti i digitalnih rješenja svojim znanjem, iskustvom i inovacijama neprekidno doprinosi globalnoj zelenoj tranziciji i smanjenju ugljičnog otiska, što su prepoznali i UNESCO te Svjetska federacija inženjerskih organizacija (WFEO) odabirom KONČARA kao najreprezentativnijeg predstavnika hrvatske industrije. U sklopu inicijative, KONČAR se ponovno svjetskoj javnosti predstavio svojim novim baterijskim vlakom, jedinim tehnološkim proizvodom ove vrste u cijeloj navedenoj kampanji. Svjetski dan inženjerstva (World engineering day – WED) za održivi razvoj obilježava se 4. ožujka svake godine kao UNESCO-ov međunarodni dan proslave inženjera i strojarstva. Osim što služi za isticanje inženjerskih postignuća diljem svijeta, također pruža priliku za podizanje svijesti i razumijevanja o vitalnoj ulozi inženjerstva i tehnologije u održivom razvoju i suvremenom životu kakav svijet danas poznaje. Za potrebe kampanje, UNESCO i WFEO zatražili su od UN Global Compacta popis poduzeća pionira nefinancijskog izvještavanja u svakoj od zemalja, na kojem je za Republiku Hrvatsku izdvojen i KONČAR. U suradnji s agencijom St. James’s House (SJH) iz Londona, KONČAR je u Hrvatskoj snimio promotivni video koji je jučer premijerno predstavljen na svečanom otvorenju jednogodišnje kampanje u Parizu, a koji prikazuje KONČAREV novi baterijski vlak. Razvijen kao izravan odgovor na brzorastuću potrebu za elektrifikacijom javnog prijevoza, ovaj ogledani primjerak znanja i sposobnosti domaćih stručnjaka jedini je takav proizvod u okviru UNESCO-ve kampanje povodom Svjetskog dana inženjerstva. „Velika nam je čast surađivati s UNESCO-om i Svjetskom federacijom inženjerskih organizacija u obilježavanju Svjetskog dana inženjerstva. Ovo partnerstvo odražava našu zajedničku predanost održivom razvoju te poticanju inovacija koje donose dugoročnu korist ljudima i okolišu. U KONČARU održivost nije samo strateški cilj – ona je temelj naše misije, duboko ukorijenjene u želji da stvaramo trajne vrijednosti za zajednice i prirodni ekosustav čiji smo dio. Priznanje UNESCO-a za naše napore potvrda je predanog rada i stručnosti cijelog našeg tima. Dok nastavljamo graditi održivu budućnost, pozivamo partnere, dionike i širu zajednicu da nam se pridruže na ovom putu. Zajedno možemo osmisliti, unaprijediti i provesti rješenja koja će oblikovati svijet za buduće generacije. Nastavit ćemo pomicati granice mogućega, predano razvijajući inženjerstvo i poslovne prakse koje su održive, uključive i usmjerene prema budućnosti“, rekao je mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave KONČARA. S više od 5.400 zaposlenih, KONČAR je jedan od najvećih poslodavaca u Hrvatskoj, a značajna snaga tvrtke leži u činjenici da čak dvije trećine zaposlenih čine visokoobrazovani stručnjaci, mahom inženjeri elektrotehnike i strojarstva. Također, u KONČARU se ističe i iznimno velik broj magistara i doktora znanosti, a zahvaljujući svemu navedenom neosporno stoji rame uz rame s domaćom i inozemnom konkurencijom u području inženjersko-tehnoloških kompetencija svojih zaposlenika te akumuliranog stručnog znanja. Konkurentska je to prednost na domaćoj, regionalnoj, ali i europskoj razini, kojom se tvrtka izrazito ponosi. Govoreći o značaju Svjetskog dana inženjerstva, Jacques de Mereuil, izvršni direktor Svjetske federacije inženjerskih organizacija (WFEO), istaknuo je: “Svjetski dan inženjerstva koji se obilježava 2025. godine stavlja inženjerstvo u središte globalne pozornosti, ističući njegovu presudnu ulogu u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Istodobno, želimo inspirirati mlade generacije da istraže široke mogućnosti i izazove koje nudi inženjerska profesija.” Kao službeni partner, KONČAR svojom stoljetnom tradicijom, globalnim referencama i tehnološkim inovacijama pruža iznimnu dodanu vrijednost ovoj kampanji koja okuplja ključne dionike, od vladinih institucija i UN-ovih organizacija do akademske zajednice i lidera iz javnog i privatnog sektora, u cilju promicanja inženjerstva kao temelja održivog razvoja. Ovogodišnja kampanja, s procijenjenim dosegom većim od 100 milijuna ljudi diljem svijeta, stavlja poseban naglasak na središnju temu ‘Inženjerstvo kao temelj održive budućnost’, naglašavajući ključne doprinose u provedbi 17 ciljeva održivog razvoja UN-a. Još od svog osnutka 1945. godine, UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) njeguje dugu tradiciju promicanja održivog razvoja. Organizacija je osnovana s ciljem promicanja mira i sigurnosti kroz međunarodnu suradnju u obrazovanju, znanosti i kulturi, a fokus je tijekom godina proširila na održivi razvoj kao ključno područje svog djelovanja. Dana 4. ožujka 1968. predstavnici 50 znanstvenih i tehničkih udruga iz cijeloga svijeta sastali su se pod pokroviteljstvom UNESCO-a u Parizu kako bi uspostaviti Svjetsku federaciju inženjerskih organizacija (WFEO). Njihova misija bila je ujediniti multidisciplinarna inženjerska udruženja diljem svijeta. WFEO danas okuplja nacionalne inženjerske organizacije iz stotinjak zemalja i predstavlja više od 30 milijuna inženjera iz cijelog svijeta, a glasi za jedino tijelo koje predstavlja inženjersku struku u svim svojim disciplinama na svjetskoj razini. Pokretanje WED 2025 projekta, kampanja i povezani sadržaj objavljeni su jučer na: www.worldengineeringday.net. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Infobip ušao na japansko tržište i sklopio važno partnerstvo
Hrvatska kompanija Infobip uspjela je ostvariti ulazak na japansko tržište. Iz tvrtke su na MWC sajmu u Barceloni objavili kako su sklopili važno partnerstvo s japanskom korporacijom NTT Com Online s ciljem pružanja podrške pokretanju višekanalne komunikacijske platforme u Japanu.
Zahvaljujući partnerstvu te će dvije tvrtke pružati inovativno komunikacijsko rješenje koje usluge spajaju razmjene tekstualnih poruka i glasovnih poziva s tehnologijom komunikacijske platforme kao usluge (CPaaS) koja je prilagođena potrebama japanskog tržišta.
Ova tvrtka je u vlasništvu najveće japanske tvrtke NTT Corporation. Koliko je ovo značajan projekt za Infobip svjedoči i izjava Silvija Kutića, glavnog izvršnog direktora tvrtke. “Na japanskom tržištu pokušavamo ući već godinama.
Prije dvije godine sreli smo se s Yoshie Tsukamoto, čelnikom NTT Com Onlinea i tu je sve krenulo. Njihova kompanija najveća je u Japanu, zapošljavaju 400.000 ljudi i imaju 70 milijuna mobilnih pretplatnika. Spajamo našu tehnologiju i našu globalnu ekspertizu s njihovim lokalnim ekspertizom i biznisom te od toga stvaramo uspješno partnerstvo”, istaknuo je Kutić.
Yoshie Tsukamoto dodao je kako Infobip ima visoke mogućnosti i visoku spremnost da im pomogne u razvoju. “Iznimno nam je važno što je kultura u Infobopu vrlo slična našoj. Skromni smo i puno se radi.
Mogu reći da smo za sada vrlo sretni i zadovoljni suradnjom s Infobipom. Već imamo nove klijente zahvaljujući ovoj suradnji. Posjetila sam i njihove urede u Hrvatskoj, bila sam vrlo impresionirana, uredili su ih veliki i otvoreni”, poručio je Yoshie Tsukamoto.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
DZS: Izvoz Hrvatske u siječnju porastao oko 9 posto
Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u siječnju 1,9 milijardi eura, što je 9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. U članice EU-a u siječnju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,26 milijardi eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 12,5 posto, na gotovo 629 milijuna eura. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 1,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,1 posto.Vrijednost hrvatskog robnog izvoza dosegnula je u siječnju 1,9 milijardi eura, što je 9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, dok je uvoz porastao za 9,6 posto, na 3,3 milijarde eura, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 1,4 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,1 posto.
Prema podacima DZS-a, objavljenim u utorak, u članice EU-a u siječnju je izvezeno robe u vrijednosti od 1,26 milijardi eura, što je 7,3 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 12,5 posto, na gotovo 629 milijuna eura.
Uvoz iz članica EU-a porastao je u siječnju za 0,4 posto na godišnjoj razini, na 2,45 milijardi eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 807 milijuna eura, što je 51,5 posto više nego u siječnju prošle godine.
DZS je u utorak objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni u 2024. godini. Ukupan izvoz iznosio je 24 milijarde eura, što je 4,8 posto više nego prethodne godine, dok je uvoz porastao za 5,8 posto, na 41,9 milijardi eura.
Tako je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,9 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 57,3 posto.
(Hina) pročitajte više
|
Trgovinski rat između SAD-a i EU bijesni. Evo kako će Trumpove carine zakačiti Hrvatsku
Iako je hrvatski izravni izvoz u SAD samo od 3 do 5 posto hrvatskog ukupnog izvoza, indirektne posljedice mogle bi biti veće. Izvoz Hrvatske u Njemačku, Sloveniju, Italiju i sve ostale članice EU bit će pod pritiskom i onda će to ići lančana reakcija. Oni će stvarati pritisak da mi njima prodajemo što jeftinije, da oni budu što jeftiniji i da mogu unatoč carinama konkurirati na američkom tržištu. Donald Trump najavio je i uvođenje 25%-tnih carina na proizvode iz zemalja Europske unije, s kojima SAD ima golem trgovinski deficit. Iz Bruxellesa su već najavili da će, dođe li do toga, brzo uzvratiti. Gospodarska šteta od carinskog rata bit će velika. Kolika - još je teško procijeniti.
Njemački proizvođači automobila prvi bi mogli osjetiti svu silu carinskog rata između SAD-a i Europske unije. Skok carina sa samo 2% na čak 25% zabrinuo je poslovni svijet.
“Carina od 25% znatno bi pogodila automobilsku industriju i dobavljače . Vidjet ćemo što će EU odlučiti kao protumjeru, možda ipak natjera Donalda Trumpa da popusti. Ali trenutno se ne čini tako”, izjavio je financijski analitičar Arthur Brunner .
Činjenica je da Europska unija znatno više robe izvozi u SAD nego što od tamo uvozi, no upitno je, kažu analitičari, mogu li se trgovinske neravnoteže ispraviti trgovinskim ratom. Zabrinutost raste u svim članicama Unije, pa tako i u Hrvatskoj.
“Naravno da o tome vrlo intenzivno razgovaramo, kako mi u Vladi, tako i na razini Europske unije. Sve naše kolege su zabrinute naravno i razgovaramo o tim temama, općenito zaoštravanje uvjeta i trgovinskih odnosa nije nešto što je poželjno. Mislim da to može donijeti štetu svima. Nitko iz ovoga neće izaći kao pobjednik”, istaknuo je ministar financija Marko Primorac .
Iako je hrvatski izravni izvoz u SAD samo od 3 do 5 posto našeg ukupnog izvoza, indirektne posljedice mogle bi biti veće.
“Izvoz Hrvatske u Njemačku, Sloveniju, Italiju i sve ostale članice EU bit će pod pritiskom i onda će to ići lančana reakcija. Oni će stvarati pritisak da mi njima prodajemo što jeftinije, da oni budu što jeftiniji i da mogu unatoč carinama konkurirati na američkom tržištu”, objasnio je dr. sc. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Još se ne zna hoće li biti nekih izuzeća od carine, ali situacija ne izgleda dobro - kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). “Trgovinski rat između saveznika nikada nije dobra stvar, trgovinski ratovi općenito nisu, ali što je, tu je, zato sam rekao: Nije dobro! Ali je to realnost i na to se trebamo pripremiti”, izjavio je Goran Šaravanja , glavni ekonomist HGK.
EU ima velik ukupni trgovinski suficit sa SAD-om od čak 50 milijardi dolara . Carine bi mogle ugroziti europski izvoz, pa i BDP, čak toliko da utječu i na monetarnu politiku Europske središnje banke.
“Ono što je moguće da će doći do kontrakcije izvoza u SAD iu tom kontekstu moguće je da će Europska središnja banka ići s politikom značajnijeg, jačeg snižavanja kamatnih stopa kako bi se povećala, pojačala potrošnja odnosno izvor financiranja na razini same eurozone i EU”, smatra financijski analitičar Hrvoje Japunčić.
Problem je Europa što se potencijalno smanjivanje izvoza u SAD ne može u kratkom razdoblju potpuno nadomjestiti izvozom na neka druga tržišta, piše HRT.
(Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Ivanov: Protucarine je najbolje ne uvoditi jer nastavljate trgovinski rat
Američki predsjednik Donald Trump, baš kako je i najavljivao, uveo je carine zemljama diljem svijeta. Na snagu su stupile i one na uvoz čelika i aluminija iz Europske unije. Procjenjuje se da utječu na više od 26 milijardi eura izvoza iz Unije pa Europska komisija kao odgovor uvodi protumjere u istoj vrijednosti na različite proizvode. Na snagu će stupiti u travnju. Marijana Ivanov, glavna makroekonomistica udruge Hrvatski izvoznici, Ekonomski fakultet u Zagrebu, kazala je kako je glavni problem sam trgovinski rat, odnosno ekonomsko neprijateljstvo koje vlada s jedne strane Atlantika prema drugoj i koje stvara veliku nesigurnost.
- Pored ovih carina, sutra se mogu uvesti nove carine, smanjuje se interes za investiranje, smanjuje se interes za potragom novih tržišta. Globalni indeks nesigurnosti uvjeta trgovine je danas pet do šest puta veći nego prije godinu dana, rekla je Ivanov.
Istaknula je kako direktni efekti u izvozu Hrvatske na tržište SAD-a nisu toliko veliki.
- Tim više što nama izvoz u SAD čini 3 do 5 posto ukupnog robnog izvoza, relativno je mali udio kategorija za koje danas znamo da će biti obuhvaćene carinama, rekla je Ivanov.
Hrvatska dominantno izvozi na tržište EU, tako da smo nametnutim američkim carinama puno više pogođeni u našem izvozu u Njemačku, Austriju, Italiju...
- Ovo nije kraj carina na čelik i aluminij, još nisu posve sastavljeni popisi na što će se odnositi. Ne znamo koliko široko ta speficikacija može ići, pojasnila je ekonomistica. Ivanov: Protucarine je najbolje ne uvoditi jer time nastavljate rat EU od 1. travnja uvodi protumjere na američke carine.
U prvoj etapi, od 1. travnja, uvode se carine na američke proizvode koje su vrijedne oko 8 milijardi eura, odnose se, između ostalog na proizvode kao što su traperice, motocikli i američki viski.
- To su luksuzni proizvodi, ništa što bitno utječe na potrošnju europskih građana, rekla je Ivanov.
U drugoj etapi, koja stupa na snagu 13. travnja, uvode se carine vrijedne 18 milijardi eura, a EU objavio je opsežan popis proizvoda na 99 stranica. Između ostaloga navode se razne vrste mesa, voća, povrća, odjeće, više vrsta alkohola, strojeva i alata.
- Nije to ništa bitno i snažno za europsko tržište. Problem će nastati ako počnemo cariniti usluge, gdje recimo Amerika ima veliki suficit u izvozu usluga na europsko tržište. To su mahom digitalne usluge koje su nam bitne. Isto tako, nećemo valjda uvesti carine na uvoz plina. Ne znate u trgovinskom ratu gdje je kraj tome. Svi znamo priču o uvoznim carinama. Carine mogu biti izvozne, mogu biti barijere, kvote..., kazala je.
Najbolje je ne uvoditi protucarine jer nastavljate rat, poručila je Ivanov.
Smatra da SAD uvodi uvozne carine kako bi popunio rupe u u budžetskom deficitu jer ima ogromni javni dug i velike troškove kamata.
- Gledam to kao čistu fiskalnu mjeru jer će carinama prikupiti dodatne fiskalne prihode. Međutim, Trump je političar i mora narodu reći što hoće čuti. U toj fasadi koju radi za domaće tržište carine prikazuje kao nešto dobro što će ojačati američku industriju. Međutim, dionice su pale, investitori i poslovni sektor očekuju da će učinci biti nepovoljni i da će izazvati inflaciju, rekla je Ivanov. Izvor: HRT pročitajte više
|
Obavijest o protumjerama komisije na uvoz iz SAD-a u EU
Poštovani, Nastavno na uvođenje američkih carina na uvoz čelika i aluminija iz EU-a, Europska komisija je pokrenula razmatranje protumjere na uvoz iz SAD-a u EU. Europska komisija će 1. travnja 2025.godine aktivirati postojeće protumjera protiv SAD-a donesene iz 2018. i 2020. g., a one su usmjerene na niz američkih proizvoda koji odgovaraju na gospodarsku štetu nanesenu 8 milijardi eura izvoza čelika i aluminija iz EU-a. Kao odgovor na nove američke carine koje utječu na više od 18 milijardi eura... pročitajte više
|
U ‘vlaku’ za Srednju Aziju 30-ak hrvatskih tvrtki
Rekordan interes za gospodarski posjet Kazahstanu i Turkmenistanu. Kazahstan, najveća i najrazvijenija zemlja Srednje Azije, izuzetno bogata uranom i ugljikovodicima, poznata i kao zemlja koja ima baš sve kemijske elemente iz Mendeljejevog periodnog sustava, postala je izuzetno atraktivna za zapadna gospodarstva, naravno i Kinu. O interesu i propulzivnosti tog tržišta svjedoči i podatak da je u proteklih šest godina privuklo čak 130 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja. Prošli tjedan s tamošnjim vlastima razgovore o jačanju gospodarske suradnje vodili su Amerikanci, a i EU je fokus usmjerila prema tom području. Ne zaostaje ni Hrvatska, koja upravo priprema odlazak gospodarske delegacije, planira se za drugu polovinu travnja. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te HGK, koje organiziraju posjet, ugodno je iznenadio iskazani odaziv, zaprimljene su potvrde 30-ak tvrtki zainteresiranih za Kazahstan, ali i za odlazak u Turkmenistan, što je u pripremi ove posjete bila tek opcija koju se stavilo u razmatranje. Odaziv potvrđuje da i hrvatski gospodarstvenici prepoznaju potencijal tog tržišta, s kojim je već prošle godine postignut rekordan rezultat u robnoj razmjeni. Prema službenim podacima, vanjska trgovina s Kazahstanom dosegnula je gotovo 349 milijuna eura, a naročit rast pritom bilježi uvoz, naravno nafte. Roba koja je došla iz Kazahstana vrijedila je oko 299 milijuna eura, a osim nafte uvozio se i cink, dok je izvoz premašio 50 milijuna eura, a u strukturi je bio dominantan farmaceutski sektor. O trendu najbolje govore podaci da je prije pet godina izvoz bio na razini od 18,6 milijuna eura, a uvoz 10 milijuna. Brojke za Turkmenistan zasad su još na skromnoj razini, pa ih DZS u svojim redovitim izvješćima niti ne navodi, a razmjena je posljednje dvije godine bila između 45 i 300 tisuća eura. Tko su tvrtke koje bacaju oko na poslove i potencijalne partnere u ovim srednjoazijskim državama, u HGK i MVEP-u zasad ne otkrivaju, no glavni igrač koji se dokazao na tom terenu, Jadran Galenski Laboratorij – JGL, definitivno će biti u delegaciji. Potvrdili su nam to u kompaniji kojoj je uz Rusiju Kazahstan i najveće strano tržište, a promet koji tamo ostvaruje nešto je manji od prodaje proizvoda na domaćem tržištu. “Tržište Kazahstana jedno od naših najvažnijih izvoznih tržišta. S vlastitim operacijama ondje smo prisutni od 2006., a sukladno nerevidiranim financijskim rezultatima, JGL-ovo poslovanje u Kazahstanu pridonijelo je sa sedam posto ukupnom rezultatu prodaje u 2024. Portfelj JGL-a na ovom tržištu broji ukupno 16 brendova iz kategorija lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani. Najveći prihod ostvarujemo prodajom brendova Aqua Maris, Aknekutan i Vizol S, no i ostali portfelj, poglavito iz segmenata oftalmologije i dermatologije na koje je tvrtka strateški fokusirana, ostvaruje rast”, ističe direktorica Tržišnih operacija u JGL-u Alenka Jajac-Knez. Dodaje i da su ključna područja poslovanja u Kazahstanu Almaty, Astana i ostali veći gradovi, pri čemu je predstavništvo JGL-a, u kojemu je trenutačno zaposleno 52 djelatnika, locirano u Almatyju. Oštra konkurencija Unatoč oštroj konkurenciji brojnih međunarodnih igrača, na tržištu od 20-ak milijuna ljudi JGL je postao u svom referentnom segmentu tržišni lider, što je po riječima Alenke Jajac-Knez rezultat JGL-ovoj predanosti misiji i osiguravanju dostupnosti terapija tamošnjim pacijentima. Na ukupnom maloprodajnom farmaceutskom tržištu Kazahstana, JGL je na 15. mjestu i, kažu u riječkoj kompaniji, nastavlja rasti iznad tržišnih stopa rasta. “Ostajemo predani razvoju ovog tržišta i daljnjem zauzimanju tržišnog udjela kroz postojeći portfelj, ali i nove proizvode, te razvoj poslovnih odnosa s lokalnim partnerima. Vidimo Kazahstan kao zemlju velikih mogućnosti i potencijala te nam je privilegija doprinositi njegovom rastu”, kaže direktorica tržišnih operacija u JGL-u. U delegaciji koju će predvoditi ministar Gordan Grlić-Radman bit će i predstavnici Janafa, koji je prije godinu dana s kazahstanskim nacionalnim operatorom naftne i plinske industrije KazMunayGas potpisao Memorandum o razumijevanju. Riječ je o tvrtki čiji su prihodi proteklih godina na razini od 18 milijardi eura te koja broji 47 tisuća zaposlenih. No, koliko se čuje, konkretnijih aktivnosti u smislu transporta i skladištenja nafte između dvije tvrtke zasad još nije bilo. Memorandum “Potpisivanje memoranduma s nacionalnim operatorom naftne i plinske industrije u Kazahstanu još je jedan u nizu radnji poduzetih u jačanju otpornosti JANAF-a na geopolitička zbivanja i tržišne neizvjesnosti s kojima se naftne kompanije suočavaju”, ističu u Janafu, u kojem se nadaju da će posjet značajno doprinijeti jačanju odnosa dviju zemalja te otvoriti nove mogućnosti u osnaživanju opskrbe Republike Hrvatske energentima. Svoje ljude u Kazahstan među ostalima šalje i nacionalna naftna kompanija Ina. Po podacima MVEP-a i HGK-a tvrtke koje se žele uputiti u Kazahstan i Turkmenistan su iz poljoprivrede i prehrambene industrije, te IT i digitalnih rješenja, inženjeringa, strojogradnje, logistike i distribucije, te drvne industrije i obrazovanja. Kao područje interesa moguća je i obrambena industrija. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Hrvatske tvrtke na najvećem sajmu ribarstva u Sjevernoj Americi
Na Međunarodnom sajmu Seafood Expo North America, koji se od 16. do 18. ožujka održava u Bostonu, u organizaciji HGK prvi put se predstavljaju hrvatske tvrtke za proizvodnju i preradu ribe. Na površini od 24.000 m2 izlažu tvrtke iz 50 zemalja, a među njima su i domaći proizvođači ribe Cromaris, Jadran tuna i Pelagos net farma.Na Međunarodnom sajmu Seafood Expo North America, koji se od 16. do 18. ožujka održava u Bostonu, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) prvi put se predstavljaju hrvatske tvrtke za proizvodnju i preradu ribe, izvijestili su u ponedjeljak iz HGK.
Na sajmu izlažu proizvođači ribe Cromaris, Jadran tuna i Pelagos net farma.
"Iako su Europa, u najvećoj mjeri talijansko i španjolsko tržište te Japan gdje naši proizvođači izvoze znatne količine tune, ključni za plasman proizvoda ribarstva, stalne promjene na tržištu i dinamične promjene poslovnih okruženja ukazale su na potrebu izlaska na nova tržišta na kojima će se cijeniti vrhunska kvaliteta hrvatskih ribljih proizvoda. U tom smislu, veliko tržište SAD-a i Kanade svakako zaslužuju biti u našem fokusu", kazala je direktorica Sektor za poljoprivredu HGK Jelena Đugum.
Prvi dojmovi tvrtki koji nastupaju na ovom sajmu su pozitivni, a poslovna umrežavanja uspješna, rekla je.
Hrvatski proizvođači se u Bostonu predstavljaju prvenstveno s proizvodima akvakulture i to tunom te proizvodima iz uzgoja bijele ribe, kao i proizvodima prerade sitne plave ribe, mariniranim i slanim inćunima.
Hrvatska godišnje na tržište plasira nešto više od 3.000 tona tune, oko 18.000 tona komarče i lubina te oko 3.000 tona slanih i mariniranih proizvoda od sitne plave ribe, navode iz HGK.
Cromaris prvi put sudjeluje na Seafood Expo North America, a kako je kazao direktor tržišnog poslovanja te tvrtke Tin Rukavina, to je značajan korak u njihovom širenju na tržište Sjeverne Amerike, gdje raste potražnja za vrhunskom mediteranskom ribom.
Vjeruje da će prisustvo na sajmu otvoriti nove poslovne prilike i dodatno učvrstiti poziciju Cromarisa kao jednog od vodećih proizvođača bijele mediteranske ribe na globalnom tržištu.
Direktorica prodaje i marketinga Pelagos net farme Dunja Gotovina smatra da je diversifikacija tržišta u uvjetima geopolitičkih mijena nužna za razvoj kompanije te da je pored japanskog tržišta potreban veći iskorak na europsko i američko tržište. Kazala je kako HGK godinama omogućava hrvatskim proizvođačima nastup na najvećim svjetskim sajmovima ribarstva te da bi veći angažman hrvatske gospodarske diplomacije i Hrvatske turističke zajednice, u sinergiji s hrvatskim proizvođačima pridonio boljem pozicioniranju Hrvatske na gastronomskoj karti svijeta.
Na ovogodišnjem sajmu Seafood Expo North America, kako se navodi u priopćenju HGK, na površini od 24.000 četvornih metara izlažu tvrtke iz 50 zemalja.
Iz HGK su podsjetili kako u sklopu projekta Riba Hrvatske- Jedi što vrijedi, koji se provodi od 2011. za svoje članice organiziraju sudjelovanje na svim važnim međunarodnim sajmovima ribarstva kao što su Seafood Expo Global, Barcelona, Conxemar Vigo i Fish International Bremen. Program je u potpunosti financiran sredstvima Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu temeljem Programa za ribarstvo i akvakulturu.
(Hina) pročitajte više
|
FERConnect: Geopolitika i tehnologija – Budućnost u previranju
Zanima li vas kako će Europa i Hrvatska pronaći svoj put kroz labirint sigurnosnih dilema, ekonomskih nesigurnosti i razvojnih paradoksa? U vremenu kada ono što je donedavno bilo nezamislivo, danas postaje moguće i poželjno, FER organizira panel raspravu s vrhunskim stručnjacima – ekonomistima, inženjerima te uvaženim uvodničarima – na kojoj će se otvoriti dijalog o temama s izravnim utjecanjem na 450 milijuna građana EU. Dvorana D1 Fakulteta elektrotehnike i računarstva postat će 8. travnja 2025. godine mjesto strateških razgovora o budućnosti Europe i Hrvatske u vrtlogu globalnih previranja. S početkom u 17 sati okupit ćemo generacije alumna FER-a i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kako bismo zajedno istražili kako nove geopolitičke realnosti – od trgovinskih ratova do sigurnosnih izazova – oblikuju tehnološki razvoj. Događanje će otvoriti prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a, nakon čega slijede uvodna predavanja: Zvonimira Frke-Petešića, predstojnika Ureda predsjednika Vlade RH, Borisa Vujčića, guvernera HNB-a i predsjednika Alumni EFZG-a te Davora Bakovića, predsjednika Uprave KONČAR - Mjerni transformatori i udruge Hrvatski izvoznici. Mladen Pejković (Atlantic Grupa) postavit će okvir za panel raspravu koja će okupiti dvije različite perspektive - ekonomista i inženjera. Sudionici panela bit će Luka Šikić, Valentina Vučković, Josip Ćesić, Josip Mikulić i Matija Žulj. Raspravu će moderirati Anita Čeh Časni s EFZG-a i Mladen Pejković, osiguravajući dinamičnu razmjenu ideja koja prelazi granice pojedinačnih disciplina. Osim analize aktualnih izazova, fokusirat ćemo se na konkretne mehanizme djelovanja vođeni pitanjima poput: kako prepoznati prilike u kaosu, kako balansirati ulaganja u obranu, nove tehnologije i održivi razvoj – a nakon formalnog dijela, u Velikoj galeriji FER-a nastavit ćemo razgovore u opuštenijem tonu uz osvježenje. PROGRAM DOGAĐANJA 17:00 | Uvodni govori
• Pozdrav sudionika: prof. dr. sc. Vedran Bilas, dekan FER-a
• Zvonimir Frka-Petešić, predstojnik Ureda predsjednika Vlade
• "Budućnost novca": Boris Vujčić, guverner HNB-a i predsjednik Alumni EFZG-a
• Uvodno izlaganje: Davor Baković, predsjednik Uprave KONČAR - Mjerni
transformatori i predsjednik udruge Hrvatski izvoznici | Panel rasprava Moderatori: Anita Čeh Časni i Mladen Pejković
Panelisti:
• Luka Šikić, docent, Hrvatsko katoličko sveučilište
• Valentina Vučković, izvanredna profesorica, Ekonomski fakultet Zagreb
• Josip Ćesić, izvršni direktor Gideon
• Josip Mikulić, viši inženjer za analogni dizajn ams OSRAM
• Matija Žulj, izvršni direktor Agrivi
| Afterparty & networking Velika galerija FER-a: Neformalni razgovori uz osvježenje
"Najveća opasnost u turbulentnim vremenima nije sama promjena, već uporno kretanje istim putevima." Vidimo se 8. travnja na FER-u - gdje ćemo od ideja graditi mostove prema budućnosti! pročitajte više
|
O članovima
Končar D&ST prošle godine poboljšao marže uz znatan skok neto dobiti
Končar D&ST je prema podacima iz nerevidiranog konsolidiranog financijskog izvještaja objavljenog u ponedjeljak, 2024. godine ostvario neto dobit od 118 milijuna eura, što je 118,5 posto više od dobiti za 2023. godinu. Prema tim podacima, konsolidirani poslovni prihodi u 2024. godini iznosili su 475 milijuna eura što je rast od 37,9 posto u odnosu na pretprošlu godinu. Rast profitabilnosti U 2024. godini ostvarena je konsolidirana dobit prije oporezivanja od 143,5 milijuna eura što je rast od 120 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kad je iznosila 65,2 milijuna eura. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosi 118 milijuna eura i veća je za 118,5 posto od dobiti nakon oporezivanja iz 2023. godine koja je bila 54 milijuna eura. Analitičari primjećuju značajan rast profitabilnosti. “Zbog rasta prihoda koji nadmašuje povećanje troškova, EBITDA se više nego udvostručila, dosegnuvši 146,3 milijuna eura, uz 31,3 posto EBITDA marže (+11,2 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu). Normalizirana EBITDA porasla je 84,2 posto na godišnjoj razini na 143,7 milijuna eura, dok je normalizirana EBITDA marža iznosila 30,7 posto (+ 7,9 postotnih bodova na godišnjoj razini)”, napisali su analitičari Intercapitala. Što se budućnosti kompanije tiče, nema nikakvih rezervi, jer knjiga narudžbi snažno raste. “Ukupne narudžbe su porasle 32 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši 822,4 milijuna EUR, što daje pozitivne izglede za prihod. U međuvremenu, nove narudžbe u 2024. iznosile su 647,7 milijuna eura, što je smanjenje od 4,4 posto na godišnjoj razini”, pišu analitičari Intercapitala. Na troškovnoj strani, operativni troškovi iznosili su 328,8 milijuna eura, što je povećanje od 19,3 posto na godišnjoj razini. Najznačajnije povećanje došlo je od troškova zaposlenika (+42,4% na godišnjoj razini), potaknutih ulaganjima u plaće, bonusima i novim zapošljavanjem. Nasuprot tome, troškovi materijala porasli su umjerenije za 5,6 posto na godišnjoj razini, jer se grupa prebacila na ugovore s promjenjivim cijenama umjesto na fiksne, što je strateški potez za zaštitu budućih marži. Konsolidirani pokazatelj EBITDA za 2024. godinu iznosi 146,3 milijuna eura što je rast od 112,4 posto u odnosu na 2023. kad je iznosio 68,9 milijuna eura. Konsolidirana normalizirana EBITDA marža je iznosila 30,7 posto (u 2023. godini bila je 22,8 posto). U kompaniji rast objašnjavaju intenzivnim investicijama u projekte dekarbonizacije, obnovljive izvore energije (poput vjetra i sunca) te električnu mobilnost, što generira potražnju za transformatorima. U grupi Končar D&ST na 31. prosinca 2024. bilo je 1.212 zaposlenih (na 31. prosinca 2023. bilo je 1.142). Od toga je 793 zaposlenih u Končar D&ST-u, 310 u Ferokotlu, a 109 u PET-u u Poljskoj. Končar D&ST je 20. prosinca 2023. stekao dodatnih 35 posto vlasničkog udjela u Ferokotlu i postao vlasnik 51posto udjela u temeljnom kapitalu toga društva i nad njime stekao kontrolu, pa su njegovi financijski rezultati uključeni u konsolidaciju. Ferokotao se bavi proizvodnjom kotlova za distributivne, energetske i specijalne transformatore. Izazovi zbog tržišta EU Sveukupno, Končar D&ST ostvario je još jednu izvrsnu godinu, ostvarivši snažan rast prihoda, operativne profitabilnosti i neto dobiti. Snažna prisutnost grupe na izvoznim tržištima naglašava njezinu prepoznatu kvalitetu, strateško pozicioniranje i sposobnost kapitaliziranja zelene tranzicije i rastuće potražnje za transformatorima. Međutim, priznaju da bi tekući makroekonomski izazovi u Njemačkoj i EU mogli, ako se produže, negativno utjecati na potražnju za transformatorima u narednom razdoblju. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Eva Usmiani Capobianco nastavlja životno djelo oca Ive: ‘JGL je centar s proizvodima konkurentnim za cijeli svijet’
Ona je prva među jednakima, riječi su kojima će dobar poznavatelj JGL Grupe opisati ulogu Eve Usmiani Capobianco na poziciji predsjednice Upravnog odbora kompanije koju je lani nakon Božića preuzela od svojeg oca Ive Usmianija. Prepustio joj je upravljačko kormilo farmaceutske grupacije koju je u posljednja tri desetljeća s 200 tisuća eura prihoda, koliki je bio 1991. godine, podigao na lanjskih 255 milijuna eura. Rast je to nešto veći od tisuću puta. Za godinu u kojoj se povukao s vodeće pozicije nakon što je izdajući obveznicu na burzi skupio 60 milijuna eura kapitala za daljnji razvoj, udruženje menadžera Croma Ivi Usmianiju je dalo nagradu za životno djelo, a on kada govori o JGL-u nikada ne propušta naglasiti da je za rast kompanije zaslužan cijeli njegov tim ljudi. Na pitanje što je očekivao od JGL-a kada ga je pokrenuo zajedno sa Zdravkom Saršonom, nekadašnjim ravnateljem riječke zdravstvene ustanove Ljekarne Jadran, Usmiani danas za Poslovni Vikend kaže: “Između sna i stvarnosti uvijek stoji put, koji je dug, izazovan i pun odluka koje određuju smjer i čine razliku. Vjerujem da sam na tom putu uspio prenijeti svoj san ljudima oko sebe, a mogu reći i da danas, s više od 1300 zaposlenika, živimo ono što smo sanjali na početku ovog putovanja”. Uspjeh JGL-a kako objašnjava zahvaljuje zapravo ranom shvaćanju da je za konkurentnost u farmaceutskom biznisu potrebno imati ekonomiju obujma, odnosno veliko tržište, pa je kompanija gotovo čim je osnovana dobila međunarodnu strategiju. U drugu četvrtinu 21. stoljeća JGL Grupa, danas najveća farmaceutska tvrtka u domaćem vlasništvu te prva iza Plive, iako je tri puta manja od nje, ulazi s drugom generacijom na čelu bivajući tako među hrvatskim kompanijama važan primjer osjetljivog procesa nasljeđivanja upravljanja. Eva Usmiani Capobianco o budućnosti kaže da se JGL i dalje namjerava fokusirati na tri ključna terapijska područja, a to su proizvodi za oko, nos i kožu, pri čemu posebno na akne. Razmatraju i ulazak u nove terapijske segmente. U njezinom mandatu koji je netom počeo ključna bi izgleda mogla biti prilagodba. “Poslujemo na više od 60 tržišta diljem svijeta, što znači da se svaki dan susrećemo s različitim geopolitičkim okolnostima te makro i mikroekonomskim šokovima. Upravljanje rizicima postaje ključno, i moramo stalno pratiti stanje i prilagođavati strategije kako bismo osigurali stabilnost i rast odnosno održivost kompanije”, kaže Eva Usmiani Capobianco naglašavajući da se u tome oslanja i na kompanijsko iskustvo. Gledajući unatrag, Ivo Usmiani poslovni iskorak na tržište Rusije koje i danas donosi najveći prihod te na tržišta zemalja CIS-a pozicionira kao mudru odluku s obzirom na veličinu i potencijal koja im je uz strelovit rast donijela i najteže poslovne izazove. “Jedan od najvećih udara na poslovanje doživjeli smo 2015. godine, tijekom ruske ekonomske krize, kad je vrijednost rublje drastično pala. Morali smo brzo reagirati – provesti restrukturiranje bilance, vratiti kratkoročne dugove i krenuti na put smanjivanja ovisnosti o pojedinačnom tržištu”, kaže Usmiani te nastavlja kako sukobu između Rusije i Ukrajine u JGL-u svjedoče i preko javljanja svojih ljudi na tim tržištima, pa tako i suosjećaju s ljudima koji prolaze strahotu rata. Iako je JGL sada već velika kompanija, Usmiani joj u najveće snage ubraja poduzetnički duh, sposobnost brzog prepoznavanja prilika i donošenje strateških odluka. Za razliku od svojeg oca koji je po obrazovanju farmaceut sa specijalizacijom u području proizvodnje lijekova, Eva Usmiani Capobianco je ekonomistica koja je u Madridu 2007. magistrirala u području vođenja i upravljanja poduzećima pripremajući se tako za poslovni put koji je u razgovoru za Portal Teklić prije dvije godine opisala kao za nju prirodan. Rekla je tada kako je odrastala uz oca i majku kao jake figure pa joj je najveći izazov bio izgraditi svoj put i biti autentična. “Trudit ću se biti dosljedan nasljednik Ive Usmianija”, rekla je tada otkrivajući da voli more, putovanja, knjige o psihologiji, samopomoći i alternativnim tehnikama. U upravljanje JGL-om uključena je od 2015. godine, a u kompanijski staž započela je u marketingu i prodaji, nakon čega je preuzela poziciju brend menadžerice za bezreceptni program te je vodila projekt spin-off tvrtke Adrialab kao i osnivanje i kreiranje JGL Muzeja farmacije. Priča o Jadran-galenskom laboratoriju neodvojiva je od jadranskog mora koje kompanija uspješno prodaje na 60 svjetskih tržišta brendirano u sprej za nos Aqua Maris. Aqua Maris je jedini medicinski sprej za nos sa europskim certifikatom koji dokazuje da u njegovu sastavu nema mikroplastike, zabilježeno je u kompanijskom izvješću za 2023. godinu. JGL-u Aqua Maris donosi četvrtinu prihoda, a lani je odnosu na 2023. njegova prodaja ponovno dvoznamenkasto rasla, za 12,6 posto. Asocijativno, Aqua Maris bi, prema prepoznatljivosti hrvatskoj farmaceutici novog doba mogao biti ono što je Podravkina Vegeta prehrambenom svijetu začina, a JGL Grupa već je doživljena kao više od kompanije. Međutim, lanjska 2024. godina donijela veliku promjenu za JGL, njihov proizvod protiv akni Aknekutan je, kako su objavili, zahvaljujući rastu prodaje od 60,7 posto postao vodeći kompanijski brend, dok je 2023. bio drugi s udjelom u prodaji od 17 posto. Prodaja Vizola S, vodećeg brenda iz oftalmološkog programa, lani je u odnosu na preklani rasla 31,7 posto, a ukupni prihod kompanije povećan je za 20 posto dok je dobit rasla 32 posto. “Izgrađen je cijeli jedan farmaceutski eko sustav u kvarnerskoj regiji, industrija je podignuta gotovo ni iz čega uz mudro vodstvo i alternativne načine financiranja te povezivanje sa sveučilištem i stvoren je centar iz kojeg se konkurentnim proizvodima može napadati cijeli svijet”, kaže Ognjen Bagatin predsjednik HUP – Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb, tumačeći time zašto je Ivu Usmianija nominirao za Crominu nagradu. Osvrćući se na investicije, Ivo Usmiani naglašava dva projekta. Prvi je Pharma Valley, kojim su prije deset godina uz ulaganje tadašnjih 361 milijun kuna (48 milijuna eura) podignuti proizvodni pogoni u Slivnom kraj Rijeke, u kojima je automatizirana proizvodna linija očnih kapi te izgrađeni mikrobiološki laboratorij i laboratorij sterilnosti te novi skladišni i proizvodni pogoni te energana. Drugi je Integra 2023., nedavno dovršena investicija vrijedna 50 milijuna eura kojom je JGL dobio pogon za sterilnu farmaceutsku proizvodnju, istraživanje i razvoj te robotizirani logističko–distribucijski sektor u Svilnom i Kukuljanovu. Vladimir Mozetič, ravnatelj poliklinike Primari i predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera ističe važnost JGL-a u pripremanju i donošenju Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije na osnovu koje je Klaste koji vodi i nastao. “Većina njihovih proizvoda od kojih su u jednom i globalni lider aktivno promiču misiju Klastera o zdravlju i kvaliteti života spajajući prirodne ljekovite čimbenike, znanost i istraživanje u jedinstveni zdravstveni trend”, kaže Mozetič komentirajući da u smjeni generacija na čelu JGL-a Eva Usmiani Capobianco neminovno ima prednost u tome što je imala mogućnost svjedočiti rastu i razvoju kompanije u nekoliko poslovnih, ali i privatnih uloga. “Imala je pri tome vrhunskog mentora, suradnike i edukaciju što je odlično iskoristila”, ističe Mozetič. JGL danas ima vlastite operacije na deset tržišta, u vlastitoj regiji i na istoku te na njima svoje proizvode prodaje direktno kupcima, dok ostala tržišta obrađuje preko partnera, a najiščekivanija je vijest o iskoraku na zapad, bilo Europe bilo do željenog tržišta SAD-a. Čak 87 posto prihoda ostvaruju iz inozemstva, a u prilog iskoracima na zapadna tržišta ide podatak prema kojem je među manjim, ali značajnim tržištima, za JGL najveće ono švicarsko na kojem su prisutni preko partnera. Ivo Usmiani kaže kako se oduvijek trudio da JGL ima dušu i srce, svoj sustav vrijednosti i hrabar karakter u kojem se ljudi osjećaju poštovano i zbrinuto, osjećaju pripadnost i uvažavanje jer to utječe na motivaciju. “Kada malo dublje uđete u međuljudske odnose, shvatite da u pozadini uvijek stoje zajedničke vrijednosti. Vrijednosti koje živite, način na koji radite i kako se odnosite prema drugima, privlače ljude sličnog mindseta. Kada se spoje na toj razini, onda je i donošenje odluka puno lakše, a rasprave oko njih postaju konstruktivne – jer svi idu prema istom cilju”, kaže Ivo Usmiani, a njegova kći Eva na to se nadovezuje: “Olakšava nam posao to što imamo sjajan tim menadžera i snažnu jezgru znanja i sposobnosti u našim ljudima, razvijenu tehnološku platformu i čvrste temeljne vrijednosti na kojima smo tvrtku gradili, a sve to čini glavni sastojak našeg uspjeha”. Funkcija izvršnog direktora JGL-a povjerena je prije sedam godina Mislavu Vučiću, iskusnom menadžeru iz Plive, a u američkom modelu upravljanja funkcije nadzora i operativnog upravljanja isprepletene su u tijelu Upravnog odbora. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Končar izdvaja proizvodnju kotlova za energetske transformatore
Končar je izvijestio da će se u okviru projekta zajedničkog ulaganja između Končara i Siemens Energy Grupe, započeti s pripremnim aktivnostima za provođenje statusne promjene podjele s preuzimanjem društva Končar – Metalne konstrukcije d.o.o. temeljem koje se planira provesti odvajanje gospodarske cjeline proizvodnje kotlova za energetske transformatore u društvo Končar – Transformatorski kotlovi d.o.o. Važna djelatnost kotlova Končar – Transformatorski kotlovi su tvrtka čija je djelatnost proizvodnja i prodaja transformatorskih kotlova, u sklopu strateškog partnerstva sa Siemens Energyjem. Riječ je o iznimno važnom strateškom partnerstvu koje će omogućiti značajno proširenje proizvodnih kapaciteta, prodaju dijela budućeg proizvodnog kapaciteta Siemens Energyju, međusobnu razmjenu znanja i kompetencija, podjelu rizika te znatno veći plasman transformatorskih kotlova na globalno tržište. Europska komisija je 3. veljače ove godine dostavila Končaru odluku da je buduće zajedničko ulaganje između Končara i Siemens Energy Grupe, koje će se baviti proizvodnjom kotlova za energetske transformatore, kompatibilno s unutarnjim tržištem EU i Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru’, stoji u priopćenju Končara. Riječ je o posljednjem odobrenju koje je bilo potrebno za pokretanje tvrtke pod nazivom Končar – Transformatorski kotlovi čija će djelatnost biti proizvodnja i prodaja tih uređaja. Većinski vlasnik te tvrtke bit će Končar sa 60 posto udjela, dok će Siemens Energy imati preostalih 40 posto udjela. Dakle, ovo je novi zajednički poduhvat sa Siemensom nakon KPT-a 1995. godine, ali zanimljivo, sada će Končar biti većinski vlasnik u ovom novom zajedničkom poslovnom poduhvatu. Podsjetimo, Siemens i Končar surađuju već stotinu godina (s prekidom u razdoblju socijalizma). Predsjednik Uprave Končara, Gordan Kolak uvjeren je da bi zajednički pothvat sa Siemens Energyjem donio prihod veći od 60 milijuna eura. Punu proizvodnju najavio je od rujna sljedeće godine, a tvornica bi trebala zapošljavati oko 400 ljudi. “Končar je već duboko involviran u europsku zelenu tranziciju. U našim rezultatima ćete vidjeti da smo značajno povećali svoju produktivnost i profitabilnost. Izvozimo u više od 100 zemalja, a ovo partnerstvo je još jedan iskorak u smjeru povećanja kapaciteta, ali i povećanja suradnje s velikom globalnom kompanijom s kojom već 30 godina zajednički radimo na proizvodnji energetskih transformatora’, rekao je lani Kolak. Veliki tržišni potencijal U Končaru ovdje vide velik potencijal. Naime, potražnja za transformatorima je na rekordnim razinama, što je rezultat energetske tranzicije. Jedna od ključnih komponenti su upravo transformatorski kotlovi, kakvi bi trebali biti proizvedeni u Sesvetskom Kraljevcu. Končar je u 2024. godini ostvario konsolidirane prihode od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1.055,6 milijuna eura, što je za 161,5 milijuna eura ili 18,1% više u odnosu na prethodnu godinu. Ključan pokazatelj za nastavak uspješnog trenda pritom predstavlja stanje otvorenih obveza, backlog, koje iznosi 2.034,3 milijuna eura i veće je za 43% u odnosu na stanje na početku godine. Uz to, novougovoreni poslovi iznose 1.667,4 milijuna eura, što predstavlja rast za 357,3 milijuna eura u odnosu na godinu ranije. Udio izvoza je visok i zauzima preko 70% ukupnih prihoda od prodaje, dok je izvještajna neto dobit ostvarena u iznosu od 163,3 milijuna eura, što je za čak 92,4 milijuna više od ostvarenog u 2023. godini. Rezultati Grupe Končar nadmašili su visoko postavljene ciljeve s početka godine. Pritom je važno istaknuti da knjiga ugovora za realizaciju u 2025. godini iznosi 1,1 milijardu eura te je plan za 2025. godinu gotovo u cijelosti pokriven ugovorima, a puni se i za 2026. te naredne godine za koje su već ugovoreni novi poslovi u iznosu od ukupno 925,8 milijuna eura. (Poslovni dnevnik) pročitajte više
|
Konferencije
AGRITECH - konferencija i sajam
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova proslijedilo je obavijest Veleposlanstva Savezne Republike Nigerije iz Budimpešte kojim se najavljuje održavanje druge Međunarodne konferencije i izložbe AGRITECH u nigerijskoj državi Osun od 8. do 10. travnja 2025. Riječ je o vodećoj međunarodnoj izložbi agrotehnologije i konferenciji o agrobiznisu u Africi, čiji je cilj okupljanje ključnih igrača u poljoprivrednom sektoru diljem svijeta radi interakcije i suradnje u istraživanju mogućnosti gospodarske suradnje između Nigerije i drugih zemalja sudionica. pročitajte više
|
Događanja u Turkmenistanu u 2025. godini
Prema informaciji iz MVEP-a, u privitku dostavljamo popis skupova, izložbi, sajmova i konferencija na raznim područjima, uključujući i gospodarstvo, koji će se tijekom 2025. godine održati u Turkmenistanu. [dokument1] pročitajte više
|
Poslovni summit EU-Ukrajina
Obavijest o „Poslovnom summitu EU-Ukrajina“ koji će se održati 10. i 11. travnja 2025. u Bruxellesu. Cilj Summita je predstaviti informacije o ključnim financijskim instrumentima EU-a i mehanizmima suradnje kako bi se potaknula ulaganja privatnog sektora u Ukrajinu. Ovogodišnji Summit ujedno će poslužiti i kao uvod u Konferenciju o obnovi Ukrajine (URC2025) koja će se održati 10. i 11. srpnja 2025. u Rimu. Informacije o panelima, radionicama i govornicima te obrazac za registraciju bit će dostupni u drugoj polovici veljače na poveznici: https://ebsummits.eu/our-summits/future-of-ukraine/. [dokument1] pročitajte više
|
Summiti u Litvi u 2025. godini
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova zajedno s Veleposlanstvom Litve u Zagrebu obavještava o održavanju dva najznačajnija gospodarska događanja u Litvi u 2025. godini: Baltic Miltech Summit is scheduled to take place on May 7-8, 2025, in Vilnius, Lithuania. The Baltic Miltech Summit is an international defence innovation conference. It convenes NATO and EU policymakers, stakeholders representing the defence and security industry and research bodies as well as the most important players of... pročitajte više
|
TechBBQ tehnološko-inovaciijski summit nordijskih država
Posredstvom VLP RH u Danskoj, od strane MVEP-a dobili smo informaciju o aktivnostima TechBBQ-a, najvećeg tehnološko-inovacijskog summita nordijskih država. TechBBQ djeluje s ciljem istraživanja najnovijih trendova u tehnologiji, unapređivanju inovacija, osnaživanju međunarodne suradnje u tech industriji. U prilogu se nalazi informativna prezentacija Tech BBQ-a. [dokument1] pročitajte više
|
Natječaji
Objava poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04)
Ministarstvo gospodarstva je 23. prosinca 2024. godine objavilo poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ (Referentni broj: PK.1.3.04) u okviru Programa konkurentnosti i kohezija 2021.-2027. Poziv „Potpora poduzećima za certifikaciju proizvoda i uvođenje sustava upravljanja“ provodi se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu trajnog poziva. Datum početka zaprimanja projektnih prijava je 04. veljače 2025. godine u 11:00 sati, a projektni prijedlozi će se zaprimati do iskorištenja raspoloživih sredstava za predmetni Poziv, a najkasnije do 31. prosinca 2026. u 11:00 sati. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 20.000.000,00 EUR. Cilj Poziva je pružanje potpore MSP-ovima kako bi povećali međunarodnu konkurentnost ocjenjivanjem sukladnosti i certifikacijom proizvoda, usluga ili procesa u skladu sa zahtjevima međunarodno priznatih normi ili certifikacijskih shema, odnosno olakšati pristup međunarodnom tržištu i povećati konkurentnost MSP-ova kroz dostizanje primjenjive razine međunarodno priznatih normi i standarda kao i sustava upravljanja, kojima se dokazuje razina kvalitete i sigurnosti u razmjeni roba i usluga te pridonosi povjerenju kupaca. Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti po pojedinom projektnom prijedlogu je 3.000,00 EUR, a najviši 150.000,00 EUR po pojedinom projektnom prijedlogu. Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su: 1. Certificiranje proizvoda, usluge, procesa Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju proizvoda, usluga, procesa, odnosno ocjenjivanje sukladnosti proizvoda, usluge, procesa s određenom normom ili specifikacijom (u skladu s Direktivama ili Uredbama usklađenog zakonodavstva EU i odgovarajućim normama na koje se pozivaju Direktive ili Uredbe). Prihvatljive projektne aktivnosti mogu biti sve radnje u okviru postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Aktivnosti certifikacije proizvoda, usluga, procesa mogu biti prihvatljive samo ukoliko je neovisno ocjenjivanje sukladnosti provedeno od strane akreditiranog tijela . Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. 2. Certificiranje sustava upravljanja Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva odnose se na certifikaciju sustava upravljanja i uključuju: - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima međunarodno priznatih normi za sustave upravljanja ili iz područja usluga (ISO) - ulaganja u pripremu, uvođenje i certificiranje sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama) prema zahtjevima tržišno priznatih certifikacijskih shema (poput FSC i/ili PEFC certifikacija, BRC norme, KOSHER, HALAL, EU Ecolabel certifikat (prihvatljiv trošak izrada elaborata za EU Ecolabel certifikat) i sl.). Aktivnosti certifikacije/certificiranja sustava upravljanja mogu biti prihvatljive samo ukoliko su provedene od strane tijela akreditiranog za uvođenje sustava upravljanja poslovnim procesima i kvalitetom. Gospodarski subjekt koji je izvršio uslugu izrade tehničkih mapa ne smije ocjenjivati sukladnost dokumentacije koju je sam izradio. Maksimalni intenzitet potpore je do 75 % prihvatljivih troškova za mikro i mala poduzeće, odnosno 55 % prihvatljivih troškova za srednja poduzeća. Prihvatljivi prijavitelj je pravna ili fizička osoba koja je mikro, mali ili srednji poduzetnik, sukladno definiciji veličine poduzeća utvrđenoj u Prilogu I. Definicija malih i srednjih poduzeća Uredbe o općem skupnom izuzeću. Projektni prijedlozi se podnose elektronički, putem portala informacijskog sustava eKohezija. Pitanja s jasno naznačenom referencom na Poziv moguće je poslati isključivo putem elektroničke pošte na adresu certifikacija@mingo.hr, a odgovori na pitanja bit će objavljeni na stranici https://eufondovi.gov.hr/, u okviru odgovarajućeg poziva. Upiti zaprimljeni na druge adrese neće biti uzeti u obzir, niti će odgovori na tako postavljena pitanja biti objavljeni na način propisan pravilima Poziva. Natječajnu dokumentaciju možete pronaći pod poveznicom https://eufondovi.gov.hr/poziv/?id=6d1e4468-2e06-4ab5-a122-1910f9c9734d. Izvor: Ministarstvo gospodarstva pročitajte više
|
Otvoreno e-Savjetovanje za Poziv na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“
Od 05. do 22. prosinca 2024. godine otvoreno je e-Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Uputama za prijavitelje Poziva na dodjelu bespovratnih sredstava „Potpora MSP-ovima za internacionalizaciju“, koji se financira u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. isto je dostupno je na poveznici: https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=29270, te se poziva zainteresirana javnost da dostavi svoje prijedloge i komentare. Ključne informacije o Pozivu Tip natječaja: trajno otvoren Ukupna alokacija: 25 milijuna EUR Iznos bespovratnih sredstava po projektu: - Minimalni iznos: 6.000,00 EUR
- Maksimalni iznos: 60.000,00 EUR
Intenzitet potpore: - 75% za mikro i mala poduzeća
- 60% za srednja poduzeća
Rok za prijavu: do 30.12.2026. Prijavitelj po projektnom prijedlogu može prijaviti sudjelovanje na 2 međunarodna sajma. Tko može aplicirati? Prihvatljivi prijavitelji su pravne ili fizičke osobe koje su mikro, mali ili srednji poduzetnici. Prihvatljive aktivnosti - Sudjelovanje na međunarodnom sajmu kao izlagač (najam i opremanje štanda, priprema promotivnih materijala, angažiranje prevoditelja, troškovi prijevoza i smještaja osoblja te izložaka, najam potrebne opreme, upis u katalog izlagača, i sl.)
- Aktivnosti promidžbe i vidljivosti projekta
Prihvatljivi troškovi: - Kotizacije (prihvatljivi od 5.12.2024.)
- Najam izložbenog prostora
- Postavljanje, uređenje, opremanje i priprema štanda s potrebnim priključcima
- Najam opreme
- Upis u katalog izlagača
- Promotivni materijali
- Prevoditeljske usluge
- Neizravni troškovi: 7% ukupne vrijednosti prihvatljivih izravnih troškova: putni troškovi, dnevnice, smještaj, troškovi promidžbe i vidljivosti
Prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog. Ukoliko istovremeno podnese dva ili više projektnih prijedloga, svi će biti isključeni iz postupka dodjele. Nakon eventualnog isključenja, prijavitelj može podnijeti novi prijedlog, a ako je podnesen prigovor, novi prijedlog može biti podnesen tek nakon donošenja rješenja o prigovoru. pročitajte više
|
EFRR zajmovi za investicije do 100tk€
EFRR Mali zajmovi za investicije do 100.000 eura i Zajam za obrtna sredstva do 30.000 eura. Financijski instrument HAMAG-BICRO do 100.000 EUR za mikro, male i srednje poduzetnike i subvencioniranu kamatu od 3,11% za modernizaciju poslovanja. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Financijska omotnica od 50.000.000 eura EU krediti HAMAG-BICRO su namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzećima te predstavljaju jedinstvenu priliku za dobivanje financijske pomoći u iznosima od min. 25 do 100 tisuća EUR uz subvencioniranu godišnju kamatu od 3,11%: 1. jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova 2. otvaranje radnih mjesta 3. poticanje proizvodnih investicija Namjena EFRR zajma: I. Osnovna sredstva (materijalna i nematerijalna imovina) II. Obrtna sredstva (maksimalno do 30% iznosa zajma) Prihvatljiva su ulaganja: · Rabljena oprema je prihvatljiva za financiranje · PDV je prihvatljiv za financiranje iz EFRR zajmova - za poduzetnike u sustavu PDV-a može financirati kroz obrtna sredstva · Ulaganje u nabavu električnih punionica Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme te mnogih drugih projekata. Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. UVJETI I OTPLATA EFRR ZAJMA ZA INVESTICIJE Iznos zajma | Od 25.000,01 EUR do 100.000 EUR | Kamatna stopa | Osnovna stopa za Republiku Hrvatsku (1) na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod fiksna za cijeli period otplate zajma | Rok korištenja | 6 mjeseci od isplate zajma | Poček | Do 1 godine | Rok otplate | Od 1 do 10 godina uključujući poček | Dinamika otplate | Kvartalne rate | Instrumenti osiguranja | Zadužnice korisnika zajma i vlasnika te ostali instrumenti osiguranja ovisno o procjeni rizika od strane HAMAG-BICRO-a | Naknada | - Bez naknade za odobrenje - Izmjene uvjeta nakon Odluke o odobrenju naplaćuju se sukladno Pravilniku o naknadama HAMAG-BICRO-a |
Financijski instrument nije namijenjen za financiranje slijedećih aktivnosti: ● refinanciranje postojećih obveza (uključujući plaćanje kredita/leasinga) ● refundiranje ranije plaćenih obveza ● dvostruko financiranje i pretfinanciranje bespovratnih sredstava (kombinacija s drugim izvorima financiranja dozvoljena ukoliko zbroj svih izvora potpore zajedno ne prelazi ukupan iznos pojedine stavke rashoda/ulaganja) ● kupnju vrijednosnih papira i vlasničkih udjela ● kupnju imovine od povezanih osoba ● ulaganja koja služe u osobne svrhe ● ulaganju koja su fizički dovršena ili u cijelosti provedena ● ulaganja u razvoj proizvoda i usluga ● kupnju zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ● ulaganja u nekretnine stambene namjene ● aktivnosti i imovina koje se odnose na fosilna goriva ● proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda ● poljoprivredne i ribarske djelatnosti te ostale djelatnosti i aktivnosti isključene Uredbom 2023/2831; ● trgovačke djelatnosti; ● financijske djelatnosti, djelatnosti osiguranja i trgovanje kripto valutama; ● djelatnosti poslovanja nekretninama; ● ostale aktivnosti navedene u Listi isključenih aktivnosti Financijski instrument izravnih kredita HBOR-a iznad 50.000 EUR za Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata i subvencioniranu kamatu od 2 % za modernizaciju poslovanja bez vlastitog učešća za kredite do 100 tisuća EUR. Kreditni program Poduzetništvo mladih, žena, početnika i ostalih posebnih segmenata od 50 do 400 tisuća EUR: ● poduzetnicima početnicima (posluju kraće od 3 godine) ● mladim poduzetnicima (mladom osobom smatra ona koja još nije navršila 41 godinu života) ● ženama poduzetnicama ● koji ulažu na posebna područja Republike Hrvatske ● koji ulažu u komercijalizaciju projekata temeljenih na istraživanjima, razvoju i inovacijama (RDI). Ovi krediti omogućuju poduzećima da ostvare svoje ciljeve, poput širenja poslovanja, modernizacije opreme, ulaganja u istraživanje i razvoj te mnogih drugih projekata. Stoga, pripremite Vaš projekt na vrijeme! Okupljen je mladi tim iskusnih financijskih stručnjaka koji imaju iskustva u izradi investicijskih studija i projektnih prijedloga za financiranje EU kreditima, a koji Vam mogu ponuditi sljedeće usluge uz prihvatljivu cijenu: • Financijska analiza poslovanja poduzeća • Brza i kvalitetna izrada poslovnog plana (investicijske studije) projekta za financiranje financijskim instrumentima • Izrada ekonomsko-financijske analize i ekonomsko-tržišne ocjene projekta • Analiza osjetljivosti • Podnošenje zahtjeva za kredit zajedno sa ostalom obveznom dokumentacijom • Komuniciranje s Hamag-Bicro /HBOR do trenutka realizacije kredita Tim stručnjaka za EU kredite stoji vam na raspolaganju kako bi vam pomogao u procesu prijave i dobivanja kredita. Dakle, sve aktivnosti i komunikacija se odvija on-line što znatno smanjuje troškove i štedi dragocjeno vrijeme poduzetnika. Na Internet stranici www.grantprojects.hr, dobit ćete odgovore na sve upite u svezi prihvatljivosti Vašeg potencijalnog projekta. *Kako bi Vam se što prije i precizinije razradila ponuda, ispunite obrazac projektne ideje klikom na link* Za sve upite kontakitrajte Grant Projects tim putem e-maila: info@grantprojects.org. pročitajte više
|
HAMAG ZAJMOVI ZA INVESTICIJE I OBRTNA SREDSTVA
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) u suradnji s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova (MRRFEU) te Ministarstvom poljoprivrede ponovo stavlja na raspolaganje financijske instrumente za poduzetnike. Iz Europskog fonda za regionalni razvoj financirat će se dvije vrste zajmova: Ø EFRR Mali zajmovi za investicije te EFRR Mali zajmovi za obrtna sredstva. Ø Malim zajmovima za investicije kreditirat će se subjekti malog gospodarstva uz povoljnije uvjete financiranja. Namjena ovog zajma je financiranje osnovnih sredstava (materijalna i nematerijalna imovina) te obrtna sredstva maksimalno do 30% iznosa zajma. Maksimalni iznos Malog zajma za investicije iznosi =100.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 1 postotni bod. Ø Zajmovi za obrtna sredstva namijenjeni su isključivo za financiranje troškova poput: troškovi pripreme proizvodnje, sirovina i materijala, troškovi zaposlenih, zakupa poslovnog prostora, režijski troškovi, opći troškovi i sl. Maksimalni iznos Malog zajma za obrtna sredstva je =30.000 eura, a kamatna stopa je osnovna stopa koja vrijedi za Republiku Hrvatsku na datum zaprimanja zahtjeva umanjena za 0,5 postotna boda. Za sve dodatne informacije glede izrade poslovnog plana i prijavu na javni poziv, kontakt osoba za dogovor je: mr.sc.Boris Vrtiprah, mag.oec. (e-mail: infob5.savjetovanje@gmail.com; info@b5-consulting.hr ; mob.br. 099 66 95 358). pročitajte više
|
Izvozne prilike
Aktualne izvozne prilike koje prikuplja gospodarska diplomacija Ministarstva vanjskih i europskih poslova od 21.08.2024. - 20.03.2025. možete pronaći OVDJE
|
|
|
|
|