Donosimo detaljan pregled najuspješnijih izvoznika: Na tron se vratila Ina, a prava zvijezda postaje DOK-ING
Tema ponovnog dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a i njegove najave prekida trgovinskih odnosa i nove carinske politike već je lani među izvoznicima bila neizbježan dio svakodnevnog poslovanja i kalkuliranja. Sve je otvoreno i pod znakom upitnika. Ipak, velika promjena na samom vrhu liste vodećih hrvatskih izvoznika uslijedila je zbog drugog razloga. Riječ je o povratku Ine na izvoznički tron.
Prethodne četiri godine titulu prvoga među izvoznicima nosila je tvrtka Pavla Vujnovca Prvo plinarsko društvo (PPD). I druge tvrtke koje trguju plinom uglavnom nisu uspjele zadržati plus svojih izvoznih prihoda koji su imali prethodnih godina, no svoj su slabiji rezultat iz PPD-a objasnili promjenom koja je nastupila zbog reorganizacije sustava koja je pokrenuta prošle godine, a među ostalim ona uključuje i novinu – da se prihodi iz međunarodnog poslovanja više ne konsolidiraju u Hrvatskoj.
Godinama je PPD pokušavao širu javnost podučiti zašto se u njihovim izvješćima uredno prihode od trgovine plinom koji ne ulazi u Hrvatsku knjiži kao izvoz, nego je kupljen od dobavljača u inozemstvu i prodan je dalje u inozemstvu. To, dakle, više neće biti potrebno. Ipak, i u financijskom izvješću ne izostaje zabilježba kako su na poslovanje snažan utjecaj imale i cijene sirovine na tržištu. Slika je jasnija usporede li se podaci da je na početku 2023. na svim relevantnim tržištima cijena plina bila na razini od prosječnih 75 eura po megavatsatu i do kraja te godine bila je gotovo prepolovljena, a slično se dogodilo u 2024., godina je startala s cijenom od 48 eura, a završila na 26 eura po megavatsatu. Pala je i potražnja na inozemnim tržištima, dijelom zbog toplijeg vremena, dijelom zbog smanjenja industrijske potrošnje u Europi.
Izvozni trendovi
Koliki je pad izvoznih prihoda možda najbolje pokazuje podatak da je u rekordnoj 2022. PPD ostvario 2,99 milijardi eura izvoznih prihoda, a lani 727 milijuna. U usporedbi, Inin izvozni prihod lani je iznosio 1,15 milijardi eura, s tim da je riječ o doista blagom porastu njegove vrijednosti na godišnjoj razini, oko 11 milijuna eura. No, koliku vrijednost Ina ima za hrvatski izvoz svjedoči podatak da je njezin udjel u ukupnoj realizaciji čak 6 posto.
U Ini očekuju da će taj udjel u budućnosti rasti, dodatno potaknut završetkom velikog projekta modernizacije Rafinerije nafte u Rijeci, u koji je uloženo više od 700 milijuna eura. Projekt je to koji se još iz vremena od ulaska Mola u vlasničku strukturu Ine 2003. planirao, s planiranim rokom realizacije 2008. U međuvremenu, iz više razloga rokovi su se pomicali, a prema podacima iz kompanije, stupanj dovršenosti rafinerije je 97 posto te se dovršetak gradnje i početak testiranja postrojenja očekuje do kraja 2025. Ako je suditi prema znalcima, samo je testiranje kompleksan proces pa se puni efekt na poslovne rezultate po tom osnovu može očekivati tek u 2027.
U ukupnim prihodima naše najveće kompanije izvoz, inače, sudjeluje s oko 30 posto, a većina se odnosi na prodaju naftnih derivata. Usporede li se pokazatelji iz 2015., u tih deset godina sam udjel izvoznih prihoda u Ininom slučaju nije se značajnije promijenio, ostao je na jednakoj razini. “Ključna tržišta za Inu u prošloj godini uključivala su zemlje jugoistočne Europe, ponajprije Bosnu i Hercegovinu, na kojima je kompanija kroz dugoročne ugovore i strateške partnere osigurala stabilan plasman svojih proizvoda”, ističu u hrvatskoj naftnoj kompaniji.
Naš vodeći proizvođač lijekova Pliva, koja je kao i Ina, tradicionalni veliki hrvatski izvoznik, uspjela je lani za 10 posto povećati svoje izvozne prihode, na 593 milijuna eura. Kroz mrežu svog vlasnika, izraelske grupacije Teva Pharmaceutical Industries, njezini proizvodi izvoze se u više od 60 zemalja, a tržište SAD-a je najvažnije. Na njemu Pliva realizira više od 40 posto izvoznih prihoda i zato se u toj kompaniji pomno prati moguće poteze Trumpove administracije, kojima zasad njezini proizvodi nisu obuhvaćeni kao što je slučaj s drugima. Osim Plive, i ostale su glavne farmaceutske tvrtke na listi velikih izvoznika, a naročito se uzdiže riječki JGL, čiji su izvozni prihodi lani rasli za 22 posto, kao i Belupo, dok je Hospira jedina zabilježila pad izvoza.
Pozornost, pak, i ovaj put zaslužuje tvrtka D.Trading. Ona se među velike igrače uvukla još u 2023., a sada smo je zapazili najprije zbog trocifrene stope godišnjeg rasta, a kad se još spoji s činjenicom da je gotovo 86 posto svojih prihoda ostvarila kroz izvoz, dobili smo novog člana među TOP-5 hrvatskih izvoznika. Tvrtka je specijalizirana za trgovinu različitim vrstama energenata, dio ukrajinskog energetskog diva DTEK, čiji je vlasnik milijarder Rinat Ahmetov. D.Trading u Hrvatskoj posluje sada već četiri godine i uredno svake godine bilježi strelovit rast i probija se u društvo onih s najvećim rezultatima. Lani su se njezini prihodi utrostručili i dosegnuli 504 milijuna eura, od čega 432 milijuna čine izvozni prihodi.
Ahmetov, kojeg se smatra najbogatijim Ukrajincem i čiju se imovinu, prema Forbesovoj ljestvici, procjenjuje na 7,9 milijardi dolara, u Hrvatskoj posluje s još nekoliko tvrtki, koje redom planiraju ulaganja u projekte solarnih i vjetroelektrana. Najnoviji D. Tradingov iskorak, pak, uslijedio je nakon što je 2023. tvrtka unaprijedila poslovanje na pet europskih tržišta energetskih proizvoda – Bugarska, Rumunjska, Austrija, Slovenija i Grčka, stekli su pristup i organiziranim likvidnim tržištima, a dobili su i pristup registrima jamstava podrijetla u Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj i Srbiji.
Regionalni razvoj
U 2024. D. Trading je imao i isporuku svog prvog LNG tereta, iz SAD-a u Europu, a planira daljnje širenje tog segmenta u svom portfelju. Cilj koji vodstvo tvrtke izdvaja je pomoć u povezivanju ukrajinskog energetskog tržišta s regionalnim tržištima EU-a i povezivanja ponude obnovljive energije s potražnjom, a daljnji rast namjerava osigurati i širenjem portfelja robe.
MVM CEEenergy Croatia još je jedan od trgovaca plinom koji se nerado sjeća 2024. Ta je tvrtka, u vlasništvu istoimene grupacije MVM čiji je osnivač mađarska država, jedan od najvećih zakupaca krčkog LNG terminala i nedugo nakon početka aktivnosti u 2022. zabljesnula je s ostvarenim rezultatima. No, već u 2023. prihodi su joj, kao i PPD-u, bili prepolovljeni, a sličan scenarij prošla je i u prošloj poslovnoj godini, koju je završila s 29-postotnim padom prihoda.
Perjanica grupacije Končar – Elektroindustrija, tvrtka Končar – Distributivni i specijalni transformatori (D&ST), upravo je okrunjena i nagradom Hrvatskih izvoznika za najuspješnijega među njima u prošloj godini. Točnije, tu titulu dobili su drugu godinu zaredom. Iskorak koji taj proizvođač postigao nije vidljiv samo kada se gleda nekoliko posljednjih godina jer prije deset godina nije bio među sto najvećih kompanija. Lanjskim rezultatima iza sebe je ostavio velik broj moćnih hrvatskih kompanija, a njegov udjel izvoznih prihoda (95%) najveći je u kategoriji vodećih deset izvoznika. Svoje transformatore tvrtka plasira na europskom, ali i afričkom tržištu te Arapskom zaljevu.
Lanjski izvozni prihodi D&ST-a rasli su za više od 31 posto. Još je jedna tvrtka u kojoj je Končar vlasnik (zajedno sa Siemens Energyjem), pozicionirana među Top 10 hrvatskih izvoznika (prije deset godina bila je i vodeći izvoznik s Končarevim imenom), Končar – Energetski transformatori. U 2024. zabilježila je još i veći rast od Končara D&ST-a (oko 40 posto), no njezini su i ukupni i izvozni prihodi bili osjetno manji. Končar D&ST je izvezao 383 milijuna eura, a Končar – Energetski transformatori 248 milijuna eura. Za svoje energetske transformatore ta tvrtka kupce ima u SAD-u i na tržištu EU-a, a prodaja bilježi kontinuiran rast.
HEP se uvijek nalazi među vodećima na listi izvoznika, no lanjski su prihodi skliznuli za 40 posto ispod rekordne 2023. Slovenija i BiH glavna su izvozna tržišta državne tvrtke. Iz energetskog sektora lani je veliki proboj na izvozničkoj listi imala slovenska tvrtka GEN-i. Usporede li se pokazatelji za 2022., koja je energetskom sektoru bila rekordna godina, lanjske brojke su u pravilu osjetno ispod tadašnjih rezultata, ali je u izvozu GEN-I nadmašio i tadašnji rekord. Jedna od tvrtki koje su iz energetskog sektora skliznule, ne samo u odnosu na 2022., nego i u odnosu na lanjski rezultat je MET Croatia Energy Trade. Ta je tvrtka poznata kao zakupac kapaciteta krčkog LNG terminala, a lani je njezin izvoz na godišnjoj razini potonuo za čak 90 posto. Tvrtka je dvije godine bila među prvih pet po ukupnom prihodu, a druga na listi vodećih izvoznika, no u međuvremenu je pala na 42 mjesto.
Većina standardnih velikih izvoznika zadržala je svoje izvozne pozicije pa tako i turistički kompanijski lideri. Valamar Riviera iz Poreča drži se čvrsto među vodećih deset izvoznika, a još su dva velika istarska hotelijera – Plava Laguna i Maistra, visoko rangirana. Sve tri tvrtke imale su bolji izvozni “skor”, štoviše, bila je to, gledaju li se njihovi izvozni rezultati, najbolja godina do sada. Kao novi igrač među velikim izvoznicima je, pak, hrvatska podružnica globalnog dobavljača kritične digitalne infrastrukture i kontinuiranih rješenja, američke tvrtke Vertiv. Na izvoznoj listi Vertiv Croatia već se postupno diže posljednjih godina, a u žižu domaće javnosti došao je s investicijom u proizvodni pogon u Rugvici u kojemu se već nekoliko godina izrađuju integrirana modularna rješenja, a isporučuju se kupcima iz zemalja Europe, Bliskog Istoka i Afrike. Lani su se izvozni prihodi – a oni čine gotovo 97 posto svih prihoda tvrtke – podigli na 197 milijuna eura.
Apsolutno novo ime, i to u gornjem dijelu izvozničke liste, je tvrtka GNK ASG, čiji je osnivač Nermin Softić, vlasnik Omega holdinga sa sjedištem u Beogradu. GNK ASG se predstavlja kao specijalist za softversko rješenje za praćenje sportskih performansi, za koje interes ima od SAD-a do Australije. Izvozni rezultati potvrđuju aktivnosti jer prihodi od nevjerojatnih 170 milijuna eura u cijelosti su realizirani na međunarodnom tržištu. Tvrtka je lani imala samo dva zaposlenika. Novak na listi je i malo poznata tvrtka iz Buja, Vapour International, koja se bavi prodajom elektroničkih cigareta, putem interneta, a gotovo sav prihod (u 2024. je to bilo 65 milijuna eura) ostvaren je kroz izvoz. Vlasnik tvrtke je Mattia Sparacino, a tvrtka zapošljava više od 70 radnika.
Na žalost, mnogim industrijalcima prošla godina nije išla na ruku, a od onih čije izvozne performanse kontinuirano slabe izdvaja se Boxmark Leather – izvoz mu je u pet godina prepolovljen, na 69 milijuna eura, s tim da ne treba zaboraviti da je prije desetak godina ta tvrtka bila među pet vodećih izvoznika, tik uz Inu i Plivu. Uz nju je tada, zanimljivo, bila i Petrokemija, koje posljednjih godina nije bilo na ovoj listi, ali se u 2024. ipak vratila. Nakon godine koju su obilježile vlasničke promjene, u kombinaciji s nestabilnim tržištem, lani je izvoz donio 53 milijuna eura, a sve su najave da bi se u idućoj listi Petrokemija mogla podići jer je ponovno pokrenula aktivnosti. Iz nekoć jednog od najvažnijih izvoznih sektora, velike brodogradnje, jedini predstavnik koji se uspio održati, unatoč još jednoj lošijoj izvoznoj godini i 16-postotnom padu prihoda od izvoza, je Viktor Lenac iz Kostrene, s time da je i taj škver pri samom dnu ljestvice najvećih izvoznika.
CE-ZA-R Petra Pripuza također je u četiri godine zabilježio najmanji izvoz (136 milijuna), sisački ABS nije ponovio sjajnu izvoznu 2023., dok nekadašnji Đuro Đaković Termoenergetska postrojenja, koji sada posluje pod imenom Andritz TEP i pod novim vlasnikom iz Austrije, bilježi pozitivan trend. Nestabilnosti koje su obilježile poslovanje proteklih godina rezultirale su i odgađanjima velikih investicijskih projekata, no tvrtka je lani ipak uspjela finalizirati dugogodišnje pregovore i ugovoriti po riječima uprave najveći projekt u povijesti poslovanja tvrtke, vrijedan više od 70 milijuna eura. Na listi vodećih sto izvoznika ta se tvrtka pojavila i prethodne godine, no u donjem dijelu ljestvice. Tu se sada smjestio Bugatti Rimac, čiji su se izvozni prihodi u godinu dana smanjili za 60 posto. Za razliku od te tvrtke, u kojoj Mate Rimac ima 55-postotni udjel, u njegovoj tvrtki Rimac Technology izvoz je lani porastao za 97 posto i tvrtku ubacio u prvu polovicu ljestvice vodećih izvoznika.
Obrambeni sektor
Još se brže uspinje na listi hrvatski jednorog Infobip, a prava zvijezda tek postaje zagrebački DOK-ING. Lani je odjeknula vijest da je osnivač tvrtke Vjekoslav Majetić s njemačkim koncernom Rheinmetallom zaključio sporazum o razumijevanju o joint-ventureu, s planom razvoja besposadnih sustava za razne namjene u borbenim zadaćama. Time je DOK-ING iskoračio u zonu obrambenog sektora, od kojega se uporno odmicao, inzistirajući na tome da se njegova robotizirana vozila koriste isključivo u civilne svrhe, od razminiranja, do poslova u gašenju požara ili u rudnicima. Već lani izvozni su prihodi porasli za trećinu i sasvim realno je očekivati da će na novoj listi izvoznika DOK-ING, koji se, dakle, prvi put našao na listi vodećih izvoznika, biti rangiran na puno višoj poziciji. U Majetićevoj tvrtki ističu kako je kao inovacijski hub DOK-ING okrenut izvozu i ponosni su na lanjske rezultate.
Većina izvoza odnosi se na njihove besposadne sustave za razminiranje, s kojima su prisutni na više od 70 tržišta i globalni su lider u tom segmentu, a najviše proizvoda i u prošloj i u ovoj godini isporučeno je, kažu u DOK-ING-u, u Ukrajinu, Saudijsku Arabiju, Azerbajdžan, Južnu Koreju, Njemačku te Bosnu i Hercegovinu. Prošlu, kao i ovu godinu u DOK-ING-u je sve koncentrirano na razvoj novih sustava i tehnologija te na formiranje snažnih strateških partnerstava. Tako su predstavili svoju višenamjensku besposadnu platformu Komodo, koja je snažan iskorak i već sada je pobudila snažan interes na globalnoj sceni.
“Tijekom 2025. komercijalizirali smo i protuteroristički sustav MV-3 Hystrix, koji smo premijerno pokazali u 2023. godini. Ugovorili smo i isporučit ćemo ih ove godine – što je važan plasman za DOK-ING jer smo uz pomoć fondova za istraživanje i razvoj na tržište donijeli sustav koji ima i komercijalnu budućnost”, ističu u DOK-ING-u, u kojemu se spremaju iduće godine za snažnu komercijalizaciju njihovih sustava i jačanje strateških partnerstava koje su sklopili pa, poručuju, s optimizmom gledaju na godinu pred nama.
U obrambeni sektor koji je trenutačno industrija koja se najviše razvija, više će se usmjeriti i Đuro Đaković Specijalna vozila, tvrtka koja je ključna u sustavu slavonskobrodske grupacije Đuro Đaković, kojoj je većinski vlasnik češki D.D. Acquisition. Taj važan izvoznik, u 2024. prvi je put u prihodima prešao 100 milijuna eura, a trend rasta nastavlja i u ovoj godini. Poslovi gradnje željezničkih vagona i dalje dominiraju u strukturi, no tvrtka je već lani započela intenzivnije širenje svog obrambenog portfelja. Uz remontne poslove koje već radi na borbenim vozilima Bradley, ugovorila je nedavno i posao održavanja tenkova Leopard s njemačkim proizvođačem KNDS Deutschland, a na tržište je tvrtka odlučila izaći i sa strojevima za razminiranje, u čijoj proizvodnji ima iskustvo.
Novaci na listi
Karlovački proizvođač oružja HS Produkt jedan je od poduzetnika koji je s velikom neizvjesnošću dočekao Trumpov dolazak i objavu novog carinskog režima, no već lani je pripremio “teren” i na tržištu – a njegovo tržište je primarno SAD – plasirao proizvode vrijednosti većoj za 39 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Među novacima na ovogodišnjoj je listi i tvrtka iz Jakovlja FACC Solutions Croatia, u vlasništvu austrijskog velikog proizvođača dijelova za avioindustriju, u kojoj su velike investicije u povećanje kapaciteta počele davati vidljivost i u rezultatima. Lanjski izvoz FACC-a porastao je za 88 posto i tvrtku odmah postavio na sredinu druge polovice liste. I tvrtka Ukrajinke Olene Ragulina Grain Trade & Shipping, koja je zabljesnula kao jedna od najbrže rastućih u prošloj godini, ujedno je i na listi velikih izvoznika, s obzirom na to da sve prihode ostvaruje prodajom izvan Hrvatske (57 milijuna eura). Posve nova na listi je i tvrtka Petro & Bulk Solutions, koja je osnovana 2018. u Opatiji, no tek u 2023. ulazi u vrjednije poslove, a s lanjskim povećanjem za trećinu prihodi su se, a u cijelosti su ostvareni u međunarodnoj trgovini, podigli na 53 milijuna eura. Tvrtka je inače u vlasništvu Željka Galjanića i Marka Cvetanovića, a bavi se trgovinom naftom i biogorivima.
Među najvećima izvoznika ima i iz redova tvrtki iz državnog portfelja. Osim onih sa samog vrha ljestvice, HEP-a i Ine, u kojoj je suvlasnik s Molom, izdvajaju se još i Croatia Airlines, Hrvatski operator prijenosnog sustava, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Janaf, no na listi tvrtki s najvećim iskazanim stopama rasta izvoznih prihoda pojavila se i jedna državna tvrtka, koja do sada i nije imala značajnije prihode iz izvoza. Riječ je o Odašiljačima i vezama, koji su lani ostvarili rekordan uspjeh, s izvozom od čak 11 milijuna eura. Najviše je tome, kažu u toj kompaniji, pridonio projekt digitalizacije javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini, koji tamošnjim gledateljima omogućuje prijam programa u visokoj HD rezoluciji. U OiV-u napominju da se provedba projekta nastavila i u ovoj godini s predviđenim krajem u prosincu 2025. pa će prihod s te osnove biti vidljiv i u rezultatima. U OiV-u ističu kako žele jačati prisutnost na međunarodnim tržištima, kroz razvoj novih usluga i diversifikaciju poslovanja, a posebice ostaju usmjereni na jačanje tržišne pozicije u Baltičkim zemljama.
Zanimljivo je i da su izvoznici često i veliki uvoznici pa su tako četiri od deset vodećih u 2024. ujedno i na listi deset najvećih uvoznika. Konkretno, to su Ina, HEP, Pliva i D. Trading.
(Poslovni dnevnik)