Ericsson Nikola Tesla najveći je hrvatski izvoznik u 2025.
21 konvencija hrvatskih izvoznika
Prethodnih godina Hrvatski izvoznici u prvi plan stavljali su probleme geopolitike, energetske i sigurnosne ranjivosti Europe i tehnološke transformacije u koju se trebamo uključiti ne kao pratitelji, nego predvodnici, a ove godine u fokusu im je i – demografija.
Na jučer održanoj 21. Konvenciji Hrvatskih izvoznika u Westinu, predsjednik Udruženja Davor Baković istaknuo je kako to nije pitanje statistike, nego jedno od ključnih pitanja konkurentnosti.
Budućnost onima koji stvaraju
To je problem koji muči i cijelu Europu, koja, kaže Baković, istovremeno želi dekarbonizirati gospodarstvo, digitalizirati industriju, postati obrambeno neovisna i to u trenutku kada se smanjuje radna snaga, kada stanovništvo stari, kada je energija skupa.
“Natalitet pada, ulazimo u desetljeće kada će najveća nestašica biti nestašica ljudi. Drugi problem je starenje populacije, a ako društvo stari, a radnog društva imamo sve manje, mijenja se ekonomija cijelog društva, to znači pritisak na mirovinski, zdravstveni sustav, na financije i sve manje ostaje prostora za razvoj, obrazovanje. Treći problem su migracije, bez njih Europa više nema rast, a one nisu zamjena za demografske politike”, ističe Baković.
Skreće pozornost i kako je s druge strane, Afrika gotovo zrcalna slika Europe, bilježi posve suprotan trend, najveći porast radno aktivnog stanovništva, te se procjenjuje kako će 2050. će imati 2,5 milijarde ljudi i gotovo četvrtina svjetske radnosposobne populacije bit će afričkog kontinenta. Iz tog kuta, dodaje, valja gledati budućnost. A ona, upozorava, neće pripasti onima koji više konzumiraju, nego onima koji više stvaraju.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Tomislav Ćorić naglasio je kako u javnosti hrvatski izvozni sektor ne dobiva onu važnost koju zaslužuje. Ilustrirao je to i usporedbom podataka za prošlu godinu s onima iz vremena prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju – hrvatski robni izvoz za to vrijeme povećan dva i pol puta, te je dosegnuo 25,7 milijardi eura.
Dugo razdoblje rasta
“Izvoz je jedan od ključnih stupova hrvatskog gospodarskog razvoja proteklih godina”, naglasio je Ćorić. Istaknuo je i kako raste i prihod hrvatskih izvoznika usluga na inozemnim tržištima te je učetverostručen u posljednjih 13 godina i dosegnuo je šest milijardi eura, a radi se o djelatnostima visoke dodane vrijednosti, od IT-a i poslovnih usluga do inženjeringa. Ćorić je istaknuo da se Hrvatska danas može pohvaliti neuobičajeno dugim razdobljem gospodarskog rasta, koji s kratkim prekidima, naročito početkom pandemije, traje cijelo desetljeće.
Naglasio je i kako je na tržištu na kojem posluju hrvatski izvoznici konkurencija sve snažnija, svi izvoze, natječu se za ista tržišta i iste kupce. Naveo je i kako se izvozni sektor suočava s ogromnim izazovima, od geopolitičke nesigurnosti do manjka radne snage, a što će biti problem s kojim će se cijela Europa suočavati idućih desetljeća. Vladino nastojanje da svojim aktivnostima očuva stabilno makroekonomsko okruženje u Hrvatskoj, ali i kroz sve moguće poticaje, nastoji otvoriti prostor izvoznicima za povećanje njihove produktivnosti.
Tradicionalno su na konvenciji dodijeljene i godišnje nagrade najboljim izvoznicima Zlatni ključ, a uz uobičajene, po pojedinim tržištima i veličini poduzetnika, ove godine uvedena je i nova kategorija – nagrada za tehnološki proboj u izvozu. Tu je nagradu dobila osječka Orqa. Ericsson Nikola Tesla najbolji je veliki, Decospan Mato Furnir srednji, a Proizvodnja PG mali izvoznik. Najinovativnijim izvoznikom proglašen je Altpro, a najboljim obrtnikom Žarko Ban iz Samobora s obrtom Hi-kon.
U kategoriji rastućih tržišta, nagrađena je tvrtka E.G.O. Elektro-komponente za uspjeh u Turskoj, a Hydromat za najveći iskorak u Egiptu, Končar energetski transformatori za tržište Kanade, te za Saudijsku Arabiju Vertiv Croatia. Najboljim izvoznikom u Francusku proglašena je tvrtka Saint Jean Industries, u Slovačku Belupo, a u SAD Pliva.
Laureat u kategoriji najboljeg izvoznika u Mađarsku je tvrtka LTH Metalni lijev, u Austriju Končar – Distributivni i specijalni transformatori, u Srbiju Vetropack Straža, a u BiH Podravka. Zlatni ključ u kategoriji najboljeg izvoznika u Italiju dobio je Carel Adriatic, u Sloveniju AD Plastik, a u Njemačku Empwr.
Izvor: Poslovni dnevnik