HIZ-ov Osvrt na Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.

HIZ-ov Osvrt na Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026.
Hrvatski izvoznici

Nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.(NPOO), usmjerenog na jačanje ekonomske i socijalne otpornosti hrvatskog gospodarstva, odnosno kako se ističe u Dokumentu „ublažavanje socijalnih i ekonomskih učinaka krize te na doprinos zelenoj i digitalnoj tranziciji“ Hrvatski Izvoznici pozdravljaju  jer su dijelom uvažene brojne naše preporuke i zahtjevi koje smo proteklih godina upućivali Vladi.

Nastavno na  planiranu alokaciju raspodjele sredstava predviđenih komponenta NPOO-a od čega bi 54% trebalo biti usmjereno u “gospodarstvo“ postavlja se više pitanja i nedoumica no neka od prioritetnijih su:

 -Jesu li definirani ključni pokazatelji uspješnosti, provedene analize i kvantificirani učinci planiranih projekata na dugoročno održiv i harmoniziran rast i razvoj Hrvatske? U dosadašnjoj ekonomskoj povijesti bilo je niz  projekata od infrastrukturnih do reformi, a poznato je da su njihovi učinci na rast BDP-a izostali ili su bili jednokratni odnosno kratkoročni. Planirana ulaganja obuhvaćena NPOO-om svakako će povećati hrvatski BDP u narednih šest do osam  godina, ali dvojimo da će  povećati dugoročnu  stopu rasta BDP-a, odnosno da neće osigurati dugoročan održiv rast hrvatske ekonomije.

-Većina projekata stvoriti će dodatne troškove za sve sudionike u projektu što će inicirati potrebu za   dodatne izvore financiranja. Ti tzv. prikriveni  troškovi, kao i troškovi održavanja će se teško moći financirati bez usporednog i harmoniziranog rasta u proizvodnom i izvoznom sektoru, odnosno prerađivačkoj industriji. To vrijedi  za projekte i reforme iz svih sektora od  energetike, javne uprave, zdravstva, …do pravosuđa.

-Stoga, kada govorimo o konkretnim projektima ne smijemo ostati fokusirani samo na kratkoročne koristi, nego treba uzeti u obzir i dugoročnu komponentu, i u tom kontekstu sagledati stvarne neto-efekte korištenja planiranih sredstava i izbor onih projekata koji osiguravaju multiplikaciju pozitivnih neto efekata kroz naredno desetljeće do dva. Kriteriji za izbor projekata kao i način odabira izvođača moraju biti krajnje transparentni i dostupni općoj javnost uz „pravila igre“ koja se neće mijenjati u hodu. Samo na taj način može se smanjiti nivo korupcije koja će nažalost biti prisutna jer se radi o enormno velikim novčanim iznosima.

-Dojam Hrvatskih Izvoznika je zanemarenost domaće proizvodno-izvozne prerađivačke industrije u NPOO-u . Proizvodna izvozna poduzeća su okosnica hrvatskog gospodarstva, posebno u segmentu velikih proizvodnih poduzeća. Digitalizacija i zelena ekonomija uz predviđeni nivo sredstava za velika, mala i srednja poduzeća, neće biti dovoljni pokretači za snažan iskorak u razvoju i napretku domaće industrije. Istodobno, kako je po NPOO-u predviđeno projekti usmjereni na infrastrukturu, energetiku, graditeljstvo i turizam neće pridonijeti značajnom poboljšanju loše strukture hrvatskog gospodarstva.  

-Neophodno je definirati kriterije koji će zaštititi domaće gospodarstvo. U realizaciji velikih i složenih projekata dominantan dio povučenih sredstava završit će s vremenom u inozemstvu - u rukama inozemnih poduzeća koja će na natječajima dobiti posao - bilo zato što alternativnih nema u Hrvatskoj, bilo zato što će imati konkurentnije ponude i kapacitet za uključivanje u velike projekte. A poznato je da takva velika inozemna poduzeća koja su već danas nositelji sličnih projekata u RH, tek u maloj mjeri pridonose poboljšanju ekonomske pozicije domaćih podizvođača i dobavljača, koji se često nalaze u ekonomski i ugovorno neprimjereno podređenoj poziciji.

-Postavlja se i pitanje radne snage koja će kroz nekoliko godina biti uposlena iz domaćih i stranih resursa ljudskog kapitala, ali time nećemo trajno vratiti stotine tisuća mladih osoba koje su iselile u inozemstvo, niti vratiti visokokvalificiranu radnu snagu koja svoje talente danas koristi za razvoj drugih ekonomija. Hrvatski Izvoznici smatraju domoljubnom obavezom da se značajan dio sredstava iz NPOO-a iskoristi za programe povratka mladih iz inozemstva.

U kontekstu svega navedenog treba promatrati i pojam bespovratnih sredstava i to iz razloga što se već sada uvriježilo mišljenje da su to pokloni te da se tako dobiveni novac može olako potrošiti bez težih posljedica. Najveći dio povučenih sredstava Hrvatska financira i financirat će u budućnosti uplatama sredstava u korist proračuna EU, što znači da ćemo velik dio sredstava iz programa NPOO vratiti, a tim više je važno da se ona maksimalno efikasno iskoriste.

Gospodarstvo svake članice EU je u krizi stradalo na određeni specifičan način definiran njegovom strukturom i obilježjima. Nacionalni projekti za stvaranje otpornog gospodarstva to trebaju uvažiti. Stoga bi bilo korisno da jedan dio sredstava namijenjen Hrvatskoj bude stavljene na raspolaganje, ne po općoj formuli na razini EU, nego s obzirom na specifičnosti zemlje. Dva prioriteta korištenja sredstava se s tim u vezi trebaju uvažiti:

- povratak više stotina tisuća mladih u Hrvatsku

- jačanje robnog izvoza i usluga vezanih uz inovativnu industrijsku proizvodnju prilagođenu zahtjevima zelene ekonomije i digitalne transformacije.

Očekujemo da se naše primjedbe razrade i uključe u revidirani dokument NPOO.

Hrvatski izvoznici

dipl. ing. Darinko Bago, predsjednik

prof.dr.sc. Marijana Ivanov, zamjenica predsjednika

 

Podijeli
li
0