Jači međugodišnji rast izvoza negoli uvoza
Status najvećeg izvoznog tržišta hrvatskog gospodarstva i dalje drži Njemačka u koju je izvoz u prva tri mjeseca zabilježio međugodišnji rast od 11,5 posto, na gotovo 782 milijuna eura. No, povećanjem za 15 posto u odnosu na lanjska prva tri mjeseca drugo je mjesto među izvoznim nam tržištima zauzela Slovenija (736 milijuna eura) koja je time pretekla Italiju. BiH potvrdila se kao četvoro najveće odredište.
Prvu četvrtinu ove godine u robnoj je razmjeni obilježio nešto jači međugodišnji rast izvoza negoli uvoza. Isto su pokazali i preliminarni podaci za prva četiri mjeseca, s tim da su s krajem travnja stope rasta usporile i na strani izvoza (s 9,3 na 6,4 posto) i uvoza (s 8,1 na 4,8 posto). Prvi rezultati pokazali su i da ove godine hrvatski izvoz u druge članice Europske unije bilježi nešto jači rast od onoga u ostatak svijeta, a slično vrijedi i za uvozna kretanja. Od jučer je, pak, dostupna i detaljnija slika uvozno-izvoznih ostvarenja u prvome kvartalu.
U ukupnoj robnoj razmjeni vrijednosno najveće stavke odnose se, očekivano, na energente - od nafte i plina do električne energije. Pritom se od ukupno 6,1 milijardu eura robnoga izvoza Hrvatske gotovo 430 milijuna odnosilo na naftne proizvode, a dodatnih 69 milijuna na neprerađenu naftu. Više od 109 milijuna eura težio je kvartalni izvoz plinovitih ugljikovodika, dok je električne energije izvezeno za 233 milijuna eura. Istodobno, na strani uvoza na sirovu naftu i prerađevine otišlo je oko 800 milijuna, na plin 340, dok je evidentirani uvoz struje dosegnuo gotovo 360 milijuna eura.
Već poslovično, lijekovi su jedan od važnih izvoznih aduta hrvatskog gospodarstva; do kraja ožujka prodaja lijekova donijela je ovdašnjim kompanijama oko 234 milijuna eura, iako je u isto vrijeme uvoz bio i nešto veći - 317 milijuna. Važno mjesto u izvoznoj statistici zauzimaju i električni transformatori, pri čemu je za ostvarenih gotovo 194 milijuna eura prodaje očito nemalo zaslužan Končar.
Isto tako, izoliranih žica i kabela iz Hrvatske je na međunarodno tržište plasirano za 135 milijuna eura, motornih vozila i dijelova za oko 176 milijuna (85 plus 91), aluminijskih ploča i limova za 77 milijuna… Vrijednošću izvoza, uz ostalo, ističu se i čokolada i drugi proizvodi od kakaa s prodajom vrijednom gotovo 95 milijuna, zatim kukuruz s izvozom vrijednim više od 85 milijuna, ali i proizvodi za uljepšavanje i njegu tijela čija je prodaja do kraja ožujka donijela više od 72 milijuna eura.
No, kod većine spomenutih proizvoda na strani uvoza iznosi su također uglavnom veći; kod nekih i višestruko. Tako smo, primjerice, osobnih motornih vozila u prva tri mjeseca uvezli za 595 milijuna eura, a više od 100 milijuna eura uvoza državni su statističari evidentirali i u slučaju motornih vozila za prijevoz robe i letjelica, dok je primjerice dijelova za osobna vozila uvezeno za više od 87 milijuna. Tek nešto manje od toga, 84 milijuna eura, težio je kvartalni uvoz kruha, peciva i kolača, a približno dvostruko veći iznos odnosi se na uvezene telefonske aparate odnosno pametne telefone.
Zasad dostupni podaci o robnom izvozu i uvozu pokazuju, među ostalim, da je u prvom kvartalu ponešto promijenjen poredak vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske. Status najvećeg izvoznog tržišta hrvatskog gospodarstva i dalje drži Njemačka u koju je izvoz u prva tri mjeseca zabilježio međugodišnji rast od 11,5 posto, na gotovo 782 milijuna eura.
No, povećanjem za 15 posto u odnosu na lanjska prva tri mjeseca drugo je mjesto među izvoznim nam tržištima zauzela Slovenija (736 milijuna eura) koja je time pretekla Italiju.
BiH potvrdila se kao četvoro najveće odredište u izvoznoj statistici, iako je rast izvoza u BiH ove godine posustao; povećan je za samo 1,4 posto, na 660 milijuna eura. U robnoj razmjeni s njom najznačajniji dio zauzimaju energenti, čiji udjel u hrvatskom izvozu premašuje 40 posto. U prva tri mjeseca evidentirano je 205 milijuna eura izvoza naftnih proizvoda, i to uz gotovo zanemarivu zabilježenu vrijednost njihova uvoza iz te susjedne zemlje. U slučaju struje državni statističari bilježe 73 milijuna eura izvoza naspram 53 na strani uvoza.
(izvor: Poslovni dnevnik)