Radionica - Financiranje projekata iz EU fondova
Veliko zanimanje za radionicu o financiranju projekata iz fondova EU bilo je očekivano jer se situacija nakon 1. srpnja 2013. drastično mijenja te je očekivano mnogo nedoumica. Hrvatski poduzetnici više neće biti korisnici pretpristupnih programa, već kohezijskih i strukturnih namijenjenih članicama. Svoje programe vezane uz kreditiranje projekata izložili su predstavnici HBOR-a, Erste banke i PBZ-a, koji nude različite načine kreditiranja poduzetnika. Marina Marasović iz HBOR-a objasnila je što sve očekuje Hrvatsku za nekoliko mjeseci.
- Do kraja godine imat ćemo na raspolaganju 449 milijuna eura, a u razdoblju od 2014. do 2020. godine u prosjeku 1,15 milijardi eura na godinu. Treba istaknuti da će biti sve više takozvanih darovnih natječaja za nepovratna sredstva za male i srednje poduzetnike, kojih je od 2006. do danas bilo samo dva - istaknula je Marasović.
Uštede na hrvatskom EU desk Erste banke također je uključen u programe europskih fondova, a posebno je zanimljivo bilo čuti promjene u vezi s natječajima koje će olakšati posao svima koji se prijavljuju.
- Do sada je bilo potrebno dokumentaciju za javne natječaje prevoditi na engleski, ali kada uđemo, hrvatski postoji službeni jezik i to će omogućiti uštede prilikom realizacije projekta. Treba istaknuti da poduzetnici bez urednoga novčanog tijeka neće moći provesti projekt - rekla je Goranka Crnković Trivić te je dodala da za projekte trebaju vrlo specijalna znanja i detalji uz preporuku da se koristi uslugama konzultanata koji su upoznati s pravilima i natječajima. Na nju se nadovezao Ivan Čerina iz PBZ -a, koji je istaknuo da svi oni koji prijavljuju projekte trebaju osim stvari koje se zahtijevaju u dokumentaciji pripaziti na činjenicu da banke traže od projekta da bude isplativ i respektabilan.
- Ono što se nudi putem europskih fondova velik je potencijal za poduzetnike, pogotovo za izvoznike, jer EU potiče inovativnost, istraživanje i razvoj, a to je upravo ono što izvoznici moraju imati kako bi uspjeli na stranom tržištu. Moramo učiti od prethodnika da bismo bili što uspješniji u povlačenju sredstava iz fondova - rekao je Čerina.
Nakon bankarskih izlaganja izvoznici su mogli čuti o relativnoj novosti u osiguranju u Hrvatskoj - osiguranju od odgovornosti direktora i članova uprave. Iako u Hrvatskoj, sudeći prema reakciji sudionika, još nije zaživjelo, u Europskoj uniji, a pogotovo u SAD-u to je standardna praksa.
- Ta vrsta osiguranja omogućava članovima uprave i direktorima najbolju obranu u eventualnoj tužbi zbog odluka koje su donijeli dok su bili na toj poziciji. U Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno razvijena svijest o važnosti tog načina osiguranja, a ulaskom u EU dolazimo u poziciju gdje se kompanije neće libiti tužbi kako bi osigurale svoje interese - rekla je Ines Leder iz Croatia osiguranja.
Najčešći su tužitelji u Europi regulatorne agencije, dioničari, sâma društva i na kraju privatne stranke.
- Ovo je idealan trenutak za ugovaranje takve police jer su nove, a konkurencija je velika i zbog toga se mogu dobiti povoljno. Mogu se ugovoriti da pokrivaju cijeli svijet, a cijena police ovisi o slučaja do slučaja - dodala je Petra Uzorinac iz Allianz osiguranja. Posljednji dio možda je bio i najzanimljiviji izvoznicima jer se ticao povrata PDV-a iz inozemstva.
Luka Gašparac iz Global Tax Reclaima istaknuo je da deset milijardi eura povrata na godinu ostane neiskorišteno.
- Mnoge hrvatske kompanije ne znaju na što sve mogu iskoristiti pravo na povrat PDV-a iz zemalja EU. Specijalizirane kompanije mogu pomoći da se svladaju te barijere. Za prošlu godinu još uvijek nije kasno jer rok za predaju je do 30. lipnja - zaključio je radionicu Gašparac.
PREUZIMANJE MATERIJALA