Kao inovatori nikad se nismo bojali preispitivati ustaljene modele
Saša Erak, potpredsjednik za inženjerstvo u Infobipu govori o razvoju umjetne inteligencije.
Od fotografija i snimki generiranih putem umjetne inteligencije do chat-botova koji nam daju savjete za svakodnevni život.Rijetki su oni koji barem povremeno ne koriste umjetnu inteligenciju, a koliko je ona zavladala našim životima, kako izgleda budućnost njezina razvoja i hoće li ona, uistinu, jednog dana preuzeti naše poslove, objasnio je za Večernji list Saša Erak, potpredsjednik za inženjerstvo u tvrtki Infobip koja je nedavno najavila da postaju “AI first” kompanija.
Koliko je uistinu AI zavladao našim životima?
Činjenica je da je AI sve vidljiviji, a nadam se da će se što više ljudi odvažiti koristiti umjetnu inteligenciju jer je njezino područje primjene toliko široko da svatko može imati konkretnu korist. AI nam može uštedjeti sate rada na napornim ili monotonim zadacima, u obrazovanju mijenja kako učimo i pristupamo znanju, a u poslu je njegov utjecaj najizraženiji. Ljudi koji koriste AI već sada su znatno produktivniji od onih koji ga ne koriste, a ta će se razlika s vremenom samo povećavati. To više nije pitanje preferencije, već konkurentske prednosti. AI je već sveprisutan i mimo našeg svjesnog korištenja. Aplikacije, servisi i usluge s kojima se svakodnevno susrećemo gotovo su sigurno na neki način potpomognute umjetnom inteligencijom.
U Infobipu to vidimo iz prve ruke. Naša platforma obrađuje oko milijardu transakcija dnevno, više od 15 kanala – od WhatsAppa i SMS-a do e-maila i glasovnih poziva, s čovjekom “u petlji” koji intervenira kad je potrebno. Cijeli ekosustav komunikacije oslanja se na inteligentne sustave koji neprimjetno rade u pozadini i to je konkretan primjer kako AI prelazi iz alata koji koristiš u sustav koji radi za tebe. Stoga ne bih rekao da je AI iznenada zavladao – on je odavno tu. Razlika je u tome što sada svatko može svjesno posegnuti za njim i iskoristiti ga.
Često se čuju glasni prigovori da će AI uzeti naše poslove. Koliko u tome ima istine?
Smatram da radna mjesta ne nestaju preko noći, već evoluiraju, pa tako i kad govorimo o AI-u. Ključno je aktivno upravljati evolucijom radnih uloga i svjesno oblikovati kako će naši poslovi izgledati u okruženju koje je potpomognuto umjetnom inteligencijom.
Činjenica je da za nekim poslovima neće više biti potrebe, ali to nije nova pojava – isto se događalo, primjerice, u kontekstu industrijalizacije i pojave interneta. Razlika je u tome što se ovaj put poslovno okruženje mijenja brže i zahvaća širi spektar poslova. Ne samo manualnih, nego i kognitivnih. Ono što primjećujem iz perspektive voditelja inženjerskih timova jest da AI preuzima rutinske i ponavljajuće zadatke – a ljude oslobađa za ono što zahtijeva prosudbu, znanje i kontekst. Moj je savjet jednostavan – počnite učiti i koristiti AI što prije. Oni koji su to već napravili danas imaju znatnu prednost, a ona će s vremenom samo rasti.
Osim razvoja AI industrije, sve je više i programa u kojima se angažiraju ljudi koji “treniraju” AI modele. Kako to funkcionira?
Razlog zbog kojeg vidimo sve više programa za AI edukaciju zapravo je jednostavan – tehnologija je već tu, ali usko grlo su ljudi i znanje. Većina korisnika još ne zna kako AI koristiti na način koji im donosi stvarnu, konkretnu vrijednost. I to nije kritika, nego sasvim očekivani dio svake velike tehnološke promjene. Sam alat nije dovoljan, ključno je znati kako ga primijeniti. Ono što je posebno važno jest da AI edukacija ne smije biti generička. Nema smisla da svi prolaze isti tečaj. Netko tko radi u marketingu treba razumjeti kako AI pomaže u segmentaciji i personalizaciji, dok će netko u inženjeringu gledati kako ga integrirati u sustave ili ubrzati razvojne procese. Kontekst je, u ovom slučaju, presudan.
U Infobipu smo to prepoznali vrlo rano te smo, među ostalim, pokrenuli i program AI ambasadora. Tako ove godine svi zaposlenici prolaze strukturirani AI upskilling, a cilj pritom nije da svi postanu AI stručnjaci, već da razviju način razmišljanja u “AI first” okruženju i nauče kritički procjenjivati ono što AI generira. Jer bez razumijevanja izlaza koji dobivate, teško je procijeniti je li rezultat točan, primjenjiv ili potencijalno rizičan.
Uz to, na ovogodišnjim DevDaysima okupili smo više od tisuću inženjera iz cijelog svijeta, a fokus je bio na razmjeni stvarnih iskustava – kako AI konkretno ugrađujemo u proizvode, arhitekturu i svakodnevni rad timova. Cilj je bio detektirati gdje AI donosi stvarno ubrzanje, a gdje je i dalje potrebna ljudska procjena i oprez. Sam sam sudjelovao u uvodnom panelu na tu temu – kako se uloga inženjera mijenja i što to konkretno znači za način rada timova.
U tijeku je utrka u tome tko će razviti napredniji, pametniji, uspješniji i popularniji LLM model. Kako, po vašem mišljenju, funkcionira ova utrka, što mislite tko će u njoj za nekoliko godina biti vodeći?
Jako je dobro da postoji više velikih igrača – kao što su OpenAI, Google, Anthropic, Mistral i drugi – koji grade svoje LLM-ove (Large Language Model) jer to stvara zdravu konkurenciju zbog koje krajnji korisnik uvijek dobije kvalitetniji proizvod. To već i vidimo jer kvaliteta modela raste iz mjeseca u mjesec. Teško je sa sigurnošću reći tko će dugoročno biti vodeći. Tržište se već nekoliko puta znatno promijenilo u relativno kratkom vremenu.
Primjerice, prije godinu dana u Infobipu smo svi koristili Copilot za kodiranje, a danas smo uvelike prešli na Claude Code i ne bih se iznenadio da se takve promjene nastave. Upravo je zato važno ostati fleksibilan i spreman brzo se prilagoditi, jer se AI pejzaž razvija iznimno dinamično. Zbog toga mislim da za nekoliko godina nećemo nužno govoriti o jednom dominantnom pobjedniku, nego o ekosustavu modela koji će koegzistirati i služiti različitim potrebama i slučajevima uporabe. Utrka se sve manje vodi oko toga tko ima najveći model, a sve više oko toga tko ima najpraktičniji.
Jedan AI alat danas može sam generirati program, web stranicu, videoigru. Hoće li – i može li – umjetna inteligencija postati toliko napredna da u budućnosti zamijeni upravo one koji je stvaraju?
Da, AI danas može generirati kôd, izraditi prototip web stranice, skicirati osnovu videoigre. To je realnost i to je impresivno. Ali postoji velika razlika između generiranja nečega i razumijevanja što ste generirali te shvaćanja rješava li to pravi korisnički problem na najbolji mogući način. To vidimo i u praksi. Naši inženjeri koriste AI alate za kodiranje i produktivnost je dramatično porasla, ali svjesni su da ono što AI osmisli netko treba pregledati, procijeniti, uklopiti u širu arhitekturu sustava, dobiti povratnu informaciju od klijenta i smjernice kako se dalje mora razvijati.
Je li sigurnosni model dobar? Hoće li rješenje izdržati opterećenje kad na njega dođe milijardu transakcija dnevno? Je li uopće riješen pravi problem? Sve su to pitanja koja su i dalje isključivo u domeni ljudi. Zanimljiv je podatak da samo oko pet posto projekata iza kojih stoje AI agenti uopće dođe do produkcije. To vrlo jasno pokazuje koliki je jaz između “AI je generirao kôd” i “ovo radi pouzdano i rješava konkretan problem korisnika u stvarnom svijetu”. Generirati nešto danas je relativno jednostavno. No napraviti sustav koji je stabilan, siguran i održiv – to je inženjerstvo. I to je i dalje primarno ljudska odgovornost.
AI nije smanjio potrebu za inženjerima, već ju je u određenoj mjeri čak i povećao, uz rast potražnje za specifičnim profilima inženjera. Zbog toga se uloga inženjera ne smanjuje, ona se mijenja i pomiče prema višoj razini. Sve je manje pisanja koda, a sve više dizajniranja sustava, donošenja odluka i preuzimanja odgovornosti za ono što AI proizvede. I upravo zato smatram da AI u doglednoj budućnosti neće zamijeniti one koji ga stvaraju, ali će vrlo vjerojatno zamijeniti one koji se ne prilagode novom načinu rada.
Kako zapravo izgleda umjetna inteligencija sutrašnjice? Priča se o Agentic AI-u, koji može mnogo više od dosadašnjih LLM-ova i drugih modela.
Dosad je AI uglavnom funkcionirao kao vrlo pametan sugovornik – vi postavite pitanje, a on daje odgovor. Agentic AI u svojoj je biti nešto potpuno drugačije. Njemu ne zadajete pitanje, nego cilj, a on zatim samostalno odlučuje kako do tog cilja doći. Poziva različite sustave, provjerava rezultate, prilagođava pristup ako nešto ne funkcionira i izvršava zadatak u više koraka, bez potrebe da ga vodite. Primjerice, ako želite poslati novac u inozemstvo, prolazite nekoliko koraka: unos IBAN-a, odabir valute, potvrde, čekanje.
U Agentic AI svijetu dovoljno je reći: “Pošalji 500 eura mami u Njemačku.” Agent tada sam provjeri tečaj, potvrdi iznos, izvrši transakciju i pošalje potvrdu. Cijeli proces svodi se na jednu interakciju. U Infobipu smo upravo zbog toga lansirali Infobip AgentOS – platformu na kojoj se takvi AI agenti mogu graditi i pokretati. Oni vode personalizirane razgovore s korisnicima putem više od petnaest kanala, od WhatsAppa i SMS-a do e-maila i glasovnih poziva te autonomno orkestriraju cijeli korisnički put. Pritom čovjek ostaje “u petlji” – u osjetljivim ili kompleksnim situacijama agent predaje slučaj ljudskom operateru, uz puni kontekst, bez potrebe da korisnik išta ponavlja. To je smjer kojim ide cijela industrija. AI sutrašnjice neće se mjeriti po tome koliko pametan odgovor može dati, nego po tome koliko složen problem može riješiti od početka do kraja. A to je tek početak svih mogućnosti
Razgovarajmo malo o moralnim aspektima umjetne inteligencije. Kad ju je poželjno koristiti, a kad je ona neprihvatljiva?
Mislim da je teško podvući univerzalnu crtu gdje AI-u možemo vjerovati bez zadrške, a gdje ipak biti oprezniji – ovisi o primjeni u tom trenutku. Naravno da nećete bez provjere koristiti AI za donošenje kritičnih poslovnih odluka ili se oslanjati na njega za medicinske dijagnoze. S druge strane, nema smisla neproporcionalno preispitivati stvari koje nisu visokorizične. Na korisniku je, uz jasne smjernice i ograničenja koje postavljaju organizacije i regulatorni okviri, da procijeni razinu osjetljivosti i prema tome odluči kako će koristiti AI.
Ono što je pritom ključno jest da korisnik preuzme odgovornost za kvalitetu informacije – da provjeri izvor, izazove AI protupitanjima i ne uzima prvi odgovor kao konačan. Vjerujem da ćemo s vremenom razviti sve bolje mehanizme kontrole kvalitete i pouzdanosti informacija i, paradoksalno, upravo će AI u tome igrati ključnu ulogu, uz ljudski nadzor i jasna pravila, omogućujući brže i učinkovitije provjere nego ikad prije. Što se tiče podataka, normativna granica je jasna: njihovo prikupljanje i korištenje mora biti uz pristanak korisnika i s jasno definiranom svrhom. To nije specifično AI pitanje, već temeljni princip koji vrijedi za svaku tehnologiju.
Koliko je hrvatski pravni okvir reguliran i u toku s razvojem tehnologije, umjetne inteligencije, ali i tehnološkog razvoja općenito?
Iz perspektive industrije: EU AI Act trenutačno je najkompletniji regulatorni okvir za AI na globalnoj razini. Europa je visoko regulirano tržište – to usporava inovaciju, ali pruža stabilnost i zaštitu korisnika. Bitno je ispravno vagati između tih pristupa da bi ostali konkurentni. Regulacija nije samo ograničenje – ona definira okvir za izgradnju povjerljivih sustava, što je dugoročno prednost na globalnom tržištu.
Infobip je, od malog startupa u Vodnjanu, prerastao u giganta. Što smatrate ključem svog uspjeha te kako izgleda sljedećih 20 godina Infobipa?
Bez obzira na to koliko smo bili veliki – bilo po broju zaposlenika, klijenata, podatkovnih centara ili država u kojima poslujemo – mi smo uvijek radili kao startup. Ta se “veličina” zapravo ne osjeti na način na koji se često percipira izvana. Ključ je u tome da se kontinuirano adaptiramo i mijenjamo sukladno tržištu, tehnologiji i vremenima. Oduvijek smo bili inovatori i nikada se nismo bojali preispitivati ustaljene modele. Naravno, ništa od toga ne bi bilo moguće bez ljudi i kulture koja to podržava. Što se tiče smjera, evoluiramo iz platforme za isporuku poruka u platformu koja orkestrira cjelokupne korisničke interakcije. Infobip AgentOS konkretan je primjer tog iskoraka. No to nije zaokret, nego logičan nastavak onoga što smo gradili – sada s umjetnom inteligencijom kao središnjim elementom
Najavljujete eru umjetne inteligencije u svojoj tvrtki. Što možemo očekivati?
Kada govorimo o eri umjetne inteligencije, ne mislimo na uvođenje još jednog alata, nego na promjenu načina razmišljanja – na prelazak u “AI first” pristup. To se odvija na tri razine. Prvo, na individualnoj – cilj je da svakodnevni rad bude potpomognut AI-em, kako bismo automatizirali repetitivne zadatke i ubrzali operativne procese. Drugo, na razini organizacije – potrebno je redefinirati interne procese i prilagoditi alate, jer više nema potrebe raditi stvari na isti način kao prije. I treće, na razini proizvoda, koji su već danas uvelike oslonjeni na AI, ali tu tek vidimo početak. Važno je naglasiti da se te tri razine razvijaju paralelno i međusobno se nadopunjuju.
Kako ljudi sve više koriste AI u svakodnevnom radu, tako bolje razumijemo kako treba mijenjati procese – a bolji procesi izravno utječu na kvalitetu proizvoda koje razvijamo. Na razini proizvoda to se očituje putem Infobip AgentOS-a i autonomnih AI agenata koji povezuju podatke, kanale i korisničku namjeru u jedinstveno iskustvo. Time omogućujemo personaliziranu, dvosmjernu komunikaciju usmjerenu na konkretne poslovne ishode, uz mjerljive učinke u konverziji, zadovoljstvu korisnika i operativnoj učinkovitosti. I ono što smatram važnim naglasiti – bez obzira na sve što danas vidimo, ovo je tek početak puno veće transformacije.
(Poslovni dnevnik)