Makro izvještaj 05/2013 - sažetak
Centar za međunarodni razvoj pripremio je za Hrvatske izvoznike Makro izvještaj 05/2013, čiji sažetak možete vidjeti u nastavku ove vijesti.
Dokument u punom obliku dostupan je članovima HIZ-a.
1. Kretanja u svijetu
Izvori rasta su i dalje zemlje u razvoju, poput Kine (koja nastavlja rasti po realnoj stopi od 9%), Indija (nastavlja rasti po realnoj stopi od 7%), Rusije i Brazila (realni rast po 4%), te druge zemlje Latinske amerike, Azije i zaboravljenog kontinenta – Afrike.
2. Kretanja u SEE
(Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija, Albaniju, Bugarska, Grčka, Turska, Rumunjska,i Moldavija)
Hrvatska postaje članica EU 1.7.2013. Kako je godinama subvencionirala sektore poput poljoprivrede i prehrambene industrije, tekstila, metala, drvne industrije, brodogradnje, u tim se sektorima očekuje i najveća prilagodba. U sektoru transporta, koji je također bio štićen očekuje se značajan razvoj, kao i u sektoru turizma i privatnih usluga. Stoga će efekt prilagodbe biti jednokratni minus od 3% realnog BDP-a u 2013, ali će se restrukturiranjem i prilagodbom te povećanjem konkurentnosti zato dodati 1 postotni poen u razdoblju 2014-2020. Cijene će se smanjiti za 2 postotna poena u 2013. i 1 postotni poen u 2014. zbog zajedničkog tržišta.
3. Kretanja u CEE
Financijska tržišta zemalja u većim zemljama CEE regije (Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska) su stabilna i njihovi financijski sustavi su dobro podnijeli recesiju. Najgore su prošli financijski sustavi Baltičkih zemalja, koji su najgore osjetili povlačenje sredstava uglavnom skandinavskih banaka. Usprkos tome, Estonija je početkom 2011. godine ušla u Eurozonu i postala sedamnaesta članica EU koja je ujedno u Eurozoni, a Latvija će postati osamnaesta zemlja 1.1.2014.
4. Kretanja u EE
Većina zemalja EE regije (Bjelorusija, Ruska Federacija, Ukrajina, Kazahstan, Azerbajdžan, Armenija i Gruzija) bilježi visoke stope inflacije uslijed labave monetarne politike i visokih stopa rasta novca. Recesija je te stope rasta cijena usporila, ali s oporavkom cijene i dalje rastu, pa su 2011. godine vagano rasle oko 10%. Usporavanje rasta 2012-2013 donijet će i usporavanje inflacije na 7%.