Moramo igrati pametno i vidjeti niše u kojima smo konkurentni
Umjesto velikih tvornica trebamo biti dio ključne infrastrukture i lanaca vrijednosti.
Hrvatska ne može kopirati velike ekonomije poput Njemačke ili Francuske. Mora igrati pametno i ciljano. Ključno pitanje nije hoćemo li reindustrijalizaciju, već koje su to niše u kojima možemo biti konkurentni. Masovna proizvodnja unaprijed je izgubljena utakmica – umjesto velikih tvornica trebamo ciljati biti dijelom ključne infrastrukture i ključnih lanaca vrijednosti.Za Hrvatsku, regija Inicijative triju mora predstavlja jedno od najvažnijih izvoznih i investicijskih tržišta – trgovinska razmjena Hrvatske sa zemljama čini oko 35 posto naše robne razmjene. Stoga ne čudi veliki interes članica HGK za gospodarski forum koji smo organizirali u Dubrovniku. Dodatno povezivanje inicijative s euroazijskim prometnim i energetskim mrežama otvara nove prilike za trgovinu i investicije. Projekt južne plinske interkonekcije postaje strateška energetska infrastruktura i preduvjet je pouzdanog funkcioniranja gospodarstva, kao i prometno-logističkih i robnih tokova. Ima konkretan strateški značaj za Hrvatsku pretvarajući je u važan energetski hub u regiji, što je osobito bitno za kontinuitet opskrbe industrijskih zona, luka i ključnih prometnih koridora. Na taj se način doprinosi diversifikaciji dobavnih pravaca i jačanju sigurnosti opskrbe plinom.
Investicijska skepsa
Najavljena investicija u podatkovni centar uzburkala je našu javnost u dobrom i lošem smislu, a ta investicijska skepsa nije nam strana i po pitanju drugih ulaganja. Sjetimo se samo kako je izgledala klima kad se najavljivao terminal LNG. Nitko ne poriče da svaka veća akcija zahtijeva zdravu dozu opreza, no isto tako treba biti jasno da je ovo prilika za pozicioniranje Hrvatske na digitalnoj infrastrukturi uz jačanje one energetske. Razvoj podatkovnih centara omogućuje višu razinu digitalizacije i optimizacije svih gospodarskih, a posebno transportnih sustava, od upravljanja lancima opskrbe do učinkovitije integracije intermodalnih pravaca.
Podatkovni centri predstavljaju temeljnu infrastrukturu za razvoj digitalne ekonomije, uključujući industriju 4.0, financijski sektor, e-upravu i primjenu umjetne inteligencije. Omogućuju obradu velikih količina podataka u stvarnom vremenu, povećavaju otpornost sustava te doprinose digitalnoj suverenosti i privlačenju visokotehnoloških investicija. Dodatno, njihov razvoj ima multiplikativne učinke na velike investicije u obradu digitalnih podataka, energetski sustav, zapošljavanje, inovacijske ekosustave i ukupnu konkurentnost gospodarstva.
Hrvatska se, unatoč solidnoj poziciji u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, suočava s ozbiljnim ograničenjima. Najveće među njima je elektroenergetska mreža, koja postaje usko grlo daljnjeg razvoja. Mora se početi promatrati kao strateška infrastruktura, jednako važna kao prometna povezanost – jer bez nje nema ni ozbiljnog gospodarskog razvoja.
Investicije u prijenosnu elektroenergetsku mrežu Hrvatske u sklopu najavljene investicije u podatkovni centar značajno će povećati sigurnost i stabilnost cijelog sustava, a ujedno povećanjem kapaciteta omogućiti spajanje čak 5,2 gigavata neiskorištenih izvora obnovljive energije na hrvatski elektroenergetski sustav. Ulaganja koja prate projekt izlaze iz okvira same investicije i ulaze u širi kontekst stabilnosti elektroenergetske mreže.
Puno razloga za optimizam
Ovim centrom će se povećati broj privatnih proizvođača električne energije prisutnih u Hrvatskoj tako da njihova prisutnost, zbog potencijalnih viškova, može smanjiti cijenu električne energije za građane i gospodarstvo. Zahvati nisu vezani samo uz potrebe centra, već bi trebali ojačati i učiniti hrvatsku prijenosnu mrežu stabilnijom i omogućiti priključenje dodatnih oko pet gigavata neiskorištenih izvora čiste energije koji trenutačno čekaju pristup sustavu. U tom se kontekstu često spominje i stanje mreže u dijelovima zemlje poput Dalmacije, gdje se elektroenergetski sustav oslanja na ograničen broj prijenosnih pravaca.
Promatrane zajedno, ove dvije dimenzije potvrđuju da se suvremeni digitalni koridori oblikuju kao energetsko-digitalne cjeline u kojima konkurentnost i sigurnost ovise jednako o fizičkoj infrastrukturi kao i o njezinoj povezanosti s energetskim i podatkovnim kapacitetima.
Preostaje odgovoriti na pitanje što trebamo napraviti kako bismo privukli još veći broj strateških investicija. Kao društvo moramo svrsishodnije i produktivnije usmjeriti našu skepsu. Moramo poraditi na brzini naše administracije, na pitanju nedostatka radne snage, na povezanosti znanosti i industrije, kao i na dovršetku dugoročne strategije. Ako smo ozbiljni o promjeni strukture naše ekonomije prema pametnijim, tehnološki naprednijim poslovima koji stvaraju veću dodanu vrijednost, moramo osvijestiti relativno visoko ukupno opterećenje najviših plaća u Hrvatskoj. Zato pozdravljamo smjer reforme poreznog sustava prema oporezivanju imovine.
Razvoj industrije treba promatrati u kontekstu aktualnih geopolitičkih i gospodarskih poremećaja. Uz kvalitetno oblikovanu strategiju, industrija može ojačati kroz diversifikaciju dobavnih lanaca, ubrzanu digitalnu i zelenu transformaciju te veća ulaganja u tehnologiju i vještine, što bi se odrazilo na veću produktivnost i konkurentnost. U suprotnom, bez jasnog i stabilnog okvira, postoji rizik daljnjeg izlaganja vanjskim šokovima i gubitka investicijskog zamaha.
Na nama je da nastavimo graditi kvalitetniji sustav, gdje će se odluke donositi konzistentno, pravovremeno te biti iste za iste postupke neovisno o razini odlučivanja. Imamo puno posla, ali i razloga za optimizam. Bez toga, čak i najbolje prilike ostaju neiskorištene.
(Poslovni dnevnik)