Nova regulativa za trgovačka društva
Da li je za poslovanje na zahtjevnom svjetskom tržištu dovoljno imati dobar i konkurentan proizvod?
Što je ESG (Enviromental, docial and governance), NFRD (Non Financial Reporting Directive), CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive), Controlling, CSDD ( Corporate Sustainability Due Diligence Directive), greenwashing...
Nakon covida više ništa nije isto, nije to neka novost, nego spoznaja koju moramo uzeti u računicu. Svijet se suočava s klimatskim promjenama suše, poplave, gubitak plodnog tla, sa sociološkim fenomenima, najizraženijima u našoj aktualnoj povijesti, a vezani su za migracije stanovništva.
Hrvatska je i do sada bila na putu doseljenicima iz okruženja, a u zadnje vrijeme u našim radnim i životnim sredinama viđamo i strance iz nama dalekih zemalja.
Do sada se izvještavalo o održivosti temeljem NFRD (Non Financial Reporting Directive) i to je više sličilo slikovnici, koju su pisali marketinški stručnjaci, u kojoj su se hvalili sa svojim uspjesima, a često bez stvarnih rezultata pa je javnost imala dojam da su ESG pokazatelji visoki, što nije bio slučaj.
Upravo je zbog toga EU donio novu smjernicu, CSRD (Corporate Sustainability Reporting Directive), koja zamjenjuje NFRD. Hrvatska će tu regulativu do srpnja 2024. godine morati uključiti u Zakon o računovodstvu, Zakon o reviziji i Zakon o tržištu kapitala.
Trgovačka društva će morati strukturirati izvještaje o održivosti prema propisima iz svih triju područja (E, S, G) te izvještaj o održivosti postaje sastavni dio izvještaja poslovodstva i predaje se istodobno s predajom financijskih izvještaja, nakon što ga revidira revizor ili ovlaštena treća strana.
Trgovačka društva koja su bila obvezna po NFRD (više od pet stotina zaposlenih i od javnog su interesa) počinju izvještavati po novim kriterijima već za 2024. financijsku godinu (oko šezdeset u RH), a od 2025. prag se spušta na trgovačka društva koje zadovoljavaju dva od tri kriterija (više od 250 zaposlenih i/ili 20 milijuna eura aktive i/ili 40 milijuna eura prihoda), što se procjenjuje na četiristotinjak društava u Hrvatskoj. Primjena započinje 2026. a odnosi se na financijsko izvještavanje u 2025.godini.
I banke moraju uskladiti svoje poslovanje s regulativnim zahtjevima EBA (European Banking Authority), pri čemu će morati jasno pokazati svoj postojeći udio zelenih kredita (green asset ratio), ciljeve za njegovo povećanje i akcijski plan kako to namjeravaju postići, zbog čega traže korisnike kredita koji imaju uvedene ESG strategije i održive investicije. Trgovačka društva koja u svoje poslovanje ne uvedu ESG kriterije će teže doći do financiranja, a i ono će biti skuplje. U tu svrhu, banke pripremaju pripremaju tzv. ESG upitnik za klijente koji će trebati financiranje.
Definiran je klasifikacijski sustav ekološki održivih gospodarskih aktivnosti koje mogu stvarno pridonijeti klimatskim promjenama, tzv. taksonomija EU-a, koja se za trgovačka društva primjenjuje od 1. siječnja 2023. i s čijih se šest ciljeva treba uskladiti svako zeleno ulaganje
Da li nam te promjene donose poboljšicu u poslovanju? U prvom trenutku su trošak i teret, ali i prilika za unaprjeđenje procesa i bolje pozicioniranje na svjetskom tržištu. Svaka prepreka je i prilika.
Osim trgovačkih društava, o održivosti mora izvještavati i financijska industrija, za koju vrijede pravila izvještavanja SFDR (Sustainability Financial Reporting Directive). Banke, mirovinski fondovi, osiguravajuće kuće i ostale financijske institucije od 1. siječnja 2023. moraju izvještavati kako upravljaju rizicima održivosti u vlastitom portfelju i kako su u njihovo poslovanje i proizvode ugrađeni ESG faktori. Uz to, da bi cijeli sustav izvještavanja bio usklađen s ciljevima Europskoga zelenog plana i Pariškog sporazuma, definiran je klasifikacijski sustav ekološki održivih gospodarskih aktivnosti koje mogu dati stvaran doprinos klimatskim promjenama, tzv. taksonomija EU-a, koja se za tvrtke primjenjuje od 1. siječnja 2023. i s čijih se šest ciljeva treba uskladiti svako zeleno ulaganje.
Kako početi: proučiti propise, educirati se za ESG znanja i stvoriti svoj tim za ESG, propisati procese i sustavno prikupljati podatke, osigurati sinergijske učinke koji će trgovačka društva pozicionirati kao poželjnog dobavljača. U tom slučaju trgovačka društva imati će povoljnije održivo financiranje, biti će privlačnije talentima i novim konkurentnijim zaposlenicima.