Staro društvo mijenja ekonomiju i manje prostora ostaje za razvoj i obrazovanje
Hrvatsko i europsko gospodarstvo ulaze u desetljeće u kojemu najveća nestašica na tržištu neće biti kapital i energija, nego ljudi. Bez rješavanja problema demografije i dugoročan rast i konkurentnost izvoza postaju upitni.
To je ključna poruka koju je uputio predsjednik Hrvatskih izvoznika Davor Baković na tradicionalnom okupljanju najboljih poduzetnika, 21. konvenciji Hrvatskih izvoznika održanoj pod sloganom “Nova jednadžba rasta izvoza: Energija, Tehnologija, Demografija”.
Baković je podsjetio kako je na konvenciji održanoj prije dvije godine u fokusu bila geopolitika i fragmentacija globalne trgovine, novi politički blokovi i sve veća energetska i sigurnosna ranjivost Europe. Ukratko, okolnostima u kojima se poslovne odluke sve manje donose samo na temelju cijene, kvalitete i efikasnosti, a sve više na temelju tzv. nacionalne sigurnosti. Lani je u prvom planu bila tema tehnologija, umjetne inteligencije i digitalne infrastrukture te se zaključilo kako je pitanje jedino hoće li hrvatski izvoznici tu tehnološku transformaciju predvoditi ili slijediti.
Najveća su nestašica – ljudi
“Ove godine želja nam je razgovor proširiti s demografijom. Ali ne demografijom kao statistikom ili kao socijalnom temom, nego demografijom kao jednim od ključnih elemenata konkurentnosti i dugoročnog gospodarskog kapaciteta Hrvatske”, istaknuo je Baković, rekavši kako svijet ulazi u razdoblje kada ljudi postaju jednako strateški važni kao energija.
Demografija je problem koji muči i cijelu Europu, koja, kaže Baković, istovremeno želi dekarbonizirati gospodarstvo, digitalizirati industriju, postati obrambeno neovisna i sve to u trenutku kada se smanjuje radna snaga, kada stanovništvo stari, kada je energija skupa. Izrazio je ozbiljnu zabrinutost zbog demografskih utega i postojanja opravdanog straha da će Europa, zbog sve starijeg stanovništva i golemih socijalnih davanja, sve više morati financirati vlastitu prošlost, a sve manje resursa ostavljati za financiranje budućnosti.
"Natalitet pada, ulazimo u desetljeće kada će najveća nestašica biti nestašica ljudi. Drugi problem je starenje populacije, ako društvo stari, a radnog društva imamo sve manje, mijenja se ekonomija cijelog društva, to znači pritisak na mirovinski, zdravstveni sustav, na financije i da sve manje prostora ostaje za razvoj, tehnologiju, obrazovanje. Treći problem su migracije, bez njih Europa više nema rast, a one nisu zamjena za demografske politike”, ističe Baković. On je pozornost posvetio i slučaju Afrike, koja je u pogledu demografije “zrcalna slika Europe”, ima posve suprotan trend. Afrika, naime, ima najveći porast radno sposobnog stanovništva u svijetu te se procjenjuje kako će 2050. imati 2,5 milijarde ljudi i gotovo četvrtina svjetske radnosposobne populacije bit će s afričkog kontinenta. Iz tog kuta, dodaje Baković, valja gledati budućnost. A ona, upozorava, neće pripasti onima koji više konzumiraju, nego onima koji više stvaraju.
"Gdje je u tome Hrvatska? Kao jedna otvorena, mala i izvozno ovisna ekonomija ne može izbjeći takve trendove i probleme”, kaže Baković, no ostavlja otvorenim prostor za razumijevanje i rješavanje tog problema.
EU je fragmentirano tržište
"Imamo brojne prednosti – članica smo EU, Schengena, Eurozone, NATO saveza, uskoro i OECD-a. Imamo fantastičan geostrateški položaj, kvalitetu života koja je po meni bolja nego bilo gdje u svijetu, a živio sam vani, prošao sam svijeta i nema zemlje gdje bi radije živio. To može biti ozbiljna komparativna prednost za budućnost u svijetu gdje talent sve više bira gdje će živjeti”, naglasio je Baković.
Usvom govoru skrenuo je pozornost i na činjenicu da EU nije mala trgovinska sila, no iznutra je fragmentirano tržište, što predstavlja i jedno od ključnih pitanja za izvoznike i za konkurentnost i mogućnost europskih tvrtki da se šire.
"Europa danas ima vrlo izazovan geopolitički zadatak, mora stabilizirati odnose sa svim državama, rebalansirati odnos s Kinom. Tom geopolitičkom i tehnološkom dijelu dodao bih i demografiju jer u konačnici ljudi daju svrhu i najvažnije odgovornost, oni odlučuju hoće li ekonomija biti skupi alat ili izvor više produktivnosti”, istaknuo je predsjednik Hrvatskih izvoznika.
(Poslovni dnevnik)