Trumpove carine i Hrvatska: Panike nema, ali bit će neizravnih posljedica
Udar Trumpovih carina posljednjih je tjedan dana donio neviđene tržišne turbulencije i “novo normalno” u globalnoj ekonomiji. Udar na Hrvatsku neće biti direktan zahvaljujući maloj robnoj razmjeni, no nekoliko će sektora ipak osjetiti posljedice: vojna industrija, dobavljači auto industrije te električna industrija.
Hrvatska je u 2024. godini izvezla robu u SAD u vrijednosti od 805 milijuna eura, dijeleći tako sudbinu Europske unije koja ostvaruje veliki suficit u trgovini s Amerikom. Najveći dio hrvatskog izvoza čine farmaceutski proizvodi, koji predstavljaju 40 posto ukupnog izvoza, odnosno 319 milijuna eura. Taj je segment privremeno izuzet iz carinskih mjera jer su farmaceutski proizvodi prepoznati kao strateški važni za američko gospodarstvo.
Na drugom mjestu nalazi se proizvodnja električne opreme, koja sudjeluje s 19 posto u hrvatskom izvozu prema SAD-u, ostvarivši prihod od 154 milijuna eura. Slijedi proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, s udjelom od 16 posto i vrijednošću izvoza od 132 milijuna eura. Za razliku od farmaceutike, ove dvije industrije suočit će se s dodatnim troškovima zbog novih carinskih stopa.
Nova stopa od 10 posto
Donedavne procjene ukazivale su na mogući negativan utjecaj carina od oko 0,2 postotna boda na hrvatski BDP, no taj bi se efekt mogao ublažiti povećanjem narudžbi za hrvatsku obrambenu industriju. Sve ovo, naravno, treba uzeti vrlo uvjetno. Jer, sve do srijede navečer očekivao se žestoki trenutačni udar američkih carina da bi onda Trump šokirao svijet objavom u kojoj je rekao da je “odobrio pauzu od 90 dana i znatno sniženu recipročnu tarifu tijekom tog razdoblja, od 10%, koja također stupa na snagu odmah.”
Prema novim mjerama, koje uključuju minimalnu stopu carina od 10 posto za sve zemlje, hrvatski izvoznici će potpasti pod EU carinsku stopu od 20 posto, naveli su iz HUP-a. Napominju kako je EU oporezovana bitno nižom carinskom stopom u odnosu na Kinu i ostale veće ekonomije na globalnoj sceni, što otvara mogućnost da EU proizvodima poraste konkurentnost na američkom tržištu u odnosu na proizvode iz ostalih globalnih ekonomija.
Najovisniji o američkom tržištu svakako je karlovački proizvođač pištolja, jurišnih i ostalih pušaka, karlovački gigant HS Produkt. On spada među tri najveća proizvođača pištolja na svijetu i u SAD izvozi 70 do 80 svoje ukupne proizvodnje. Pogodi li njih carina od 20 posto, na djelu je onda doista crni scenarij. Koji uključuje možda i otpuštanje stotina zaposlenika, možda njih do 1000 od ukupno 1920 zaposlenika koliko sada radi u HS Produktu.
“Mi radimo sada na više područja, pokušavamo pronaći razumijevanje kod hrvatske Vlade, da se usredotoče više na probleme hrvatske industrije i konkretno HS Produkta, a manje na ukupne probleme EU. U konačnici i Nijemci i Francuzi i svi drugi će sada gledati samo ili prvo sebe. Kad je prijetio prvi paket carina i kako provesti odmazdu, Francuzi su odmah dali do znanja da neka u to ne uvrste njihove šampanjce i vina, jer će SAD samo podebljati carine, kaže predsjednik Uprave Željko Pavlin.
‘Svijet je toliko međuovisan da je jako teško čak i u velikim gospodarstvima osigurati samodostatnost. Dakle, jedino održivo rješenje je neka vrsta kompromisa’.
HS Produkt u SAD-u nema nikakav svoj pogon, sve se proizvodi u Hrvatskoj. A i kada bi se mogla brzo prenijeti ta proizvodnja u SAD, bila bi znatno skuplja. Zapravo je to nemoguć zadatak koji bi trajao 10-tak godina. To, dakle nije neko rješenje. Glock, SIG pa i Beretta imaju svoje pogone u SAD-u, pa će proći bolje. Sada u SAD plasiraju oko 70 posto proizvodnje svojih jurišnih pušaka, te još oko 80 posto proizvodnje pištolja. Prošle je godine ukupna zarada iznosila oko 140 milijuna eura, od toga oko 106 milijuna eura na tržištu SAD-a.
“Jasno je sad da, zahvate li nas ove carine, da već i smanjenje od 20 posto znači da će nam prodaja u SAD-u pasti s pola milijuna na 300 do 350.000 godišnje, što je za nas poprilično loše. Onda bi morali smanjivati proizvodnju, a to znači da bi mnogi zaposlenici mogli postati višak”, kaže Pavlin. Dodaje da oni jednako tako u poslovanju koriste brojne američke IT prozvode i usluge, te i to treba uzeti u obzir. Ministar obrane Ivan Anušić već je najavio kako će država pronaći načina da pomogne obrambenom sektoru.
Dobavljači auto-industrije također bi mogli biti na udaru. U Hrvatskoj je to prije svega AD Plastik, a dodatni razlog za oprez leži u činjenici što im je jedan od najvažnijih klijenata Stellantis. A upravo bi taj automobilski div mogao biti jedna od najvećih žrtava američkih carina. Stellantis je objavio da privremeno obustavlja proizvodnju u dvije svoje tvornice u Kanadi i Meksiku kako bi se prilagodio novim carinama od 25 posto koje je nametnuo predsjednik SAD-a Donald Trump. Ova odluka, potvrđena samo dan nakon Trumpova “Dana oslobođenja”, najbrža je i najdrastičnija reakcija jedne automobilske kompanije na nove namete.
Prvi čovjek AD Plastika Marinko Došen u izjavi za Poslovni dnevnik ipak smiruje nervozu. “Ne očekujem nikakvu dramu, no moramo znati da u automobilskoj industriji malo toga ostaje stvarno izolirano. AD Plastiku SAD nije materijalno značajno tržište, ali naravno da pratimo situaciju zbog cjelovitog utjecaja na autoindustriju. S obzirom na stroge ugovorne odnose u automobilskoj industriji, cijene komponenti ne mijenjaju se lako i brzo. Ako dođe do većeg pritiska na marže, moguće je da će krajnji proizvodi, odnosno vozila, postati skuplji, što nikome nije u interesu jer će u konačnici to utjecati i na potražnju. Naš je fokus na unapređenju učinkovitosti i optimizaciji procesa, kako bismo zadržali konkurentnost bez ugrožavanja kvalitete”, kaže Došen.
Snažna industrijska baza
Dodatnu sigurnost donosi im gotovo 300 milijuna eura novih ugovorenih poslova u posljednje dvije godine, koji predstavljaju čvrst temelj za nastavak stabilnog poslovanja, dodaje Došen.
“Trump je najavljivao carine, ali većina svijeta, uključujući i Europu, mislila je kako one imaju predizborni karakter i kako se neće realizirati. Ipak, s obzirom na ranije najave, takva odluka nije iznenađenje, a na takve geopolitičke odluke uvijek treba imati pripremljene scenarije”, kaže Došen. Prošlu godinu AD Plastik Grupa je završila s 152,96 milijuna eura poslovnih prihoda, što je povećanje od 18,2 posto u odnosu na 2023. Istovremeno, EBITDA je porasla za 83,2 posto, dosegnuvši 13,21 milijun eura, dok je neto dobit iznosila 2,15 milijun eura. Povećanje rizika ipak će biti nemoguće izbjeći. Zasad su oni, procjenjuje Došen, najčešće neizravni zbog potencijalnih promjena planova proizvođača automobila, usporavanja određenih modela vozila, promjena u lokacijama proizvodnje ili povećanih troškova.
“Sve to može dovesti do prilagodbi narudžbi pa potencijalno utjecati na cijeli lanac vrijednosti. Naš odgovor na takve situacije nije reaktivan, već strateški i napominje kako je ključna riječ – fleksibilnost”, rekao je Došen. Poručuje kako Europa ima snažnu industrijsku bazu i znanje i važno je očuvati je u globalnom kontekstu.
“Europska unija mora štititi svoje interese i pritom zadržati stratešku mudrost. Svaka eskalacija ima posljedice i zato je važna smirena i odmjerena reakcija, koja čuva europsku industriju, a ne produbljuje sukobe. Europa mora imati jasnu, zajedničku industrijsku i trgovinsku strategiju koja neće biti samo reaktivna, već proaktivna. Potrebno je definirati svoje ključne interese, industrije koje želimo zadržati i razvijati na europskom tlu i način kako ćemo ih dugoročno štititi i učiniti globalno konkurentnima. Bez takvog pristupa teško je govoriti o stvarnoj otpornosti europske ekonomije”, zaključuje Došen. Automobilska industrija u Europi stagnira: u 2024. je godini zabilježen rast prodaje od tek 0,8 posto, a u Europi se sada prodaje 30 posto manje automobila nego što je bio slučaj 2019. godine. Zbog toga, kaže Došen, ovo sigurno nisu dobre vijesti.
Prehrambeni sektor također bi mogao osjetiti posljedice. U Podravci kontinuirano prate promjene koje predlaže i donosi američka administracija te u skladu s potrebama prilagođavaju svoje prodajne strategije.
“Tijekom 2024. Podravka je zabilježila značajan rast prihoda na američkom tržištu, a namjera nam je i dalje plasirati svoje proizvode na tom tržištu, kao i pružati distribucijske usluge za druge tvrtke. Važno je naglasiti da Podravka svoje proizvode distribuira u više od 60 zemalja svijeta. Upravo ta široka distribucija predstavlja najbolju garanciju stabilnosti i rasta ukupne prodaje te pruža potporu u svladavanju izazova na pojedinim tržištima”, istaknula je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Dijelom bi se posljedice mogle osjetiti i u hrvatskom IT sektoru. Hrvatski IT sektor uvelike izvozi softverske usluge pa će direktni utjecaj novih američkih carina na izvoz u SAD biti ograničen, ali posredni može biti značajan, komentar je granske udruge HUP ICT, iz koje dodaju da prema njihovim kontaktima s američkim veleposlanstvom, usluge za sada ostaju izvan tog ‘udara’.
“Ako dođe do poremećaja u globalnim lancima opskrbe i povećanja cijena, to može utjecati na marže i investicije u tehnološku infrastrukturu. Ne smijemo zanemariti da je svijet u ekonomskom smislu već duboko globaliziran te da i mnoge američke IT kompanije imaju razvojne centre u Europi, uključujući Hrvatsku. Ako se trgovinski odnosi između EU i SAD-a pogoršaju, neke tvrtke mogle bi revidirati strategije poslovanja i alokaciju resursa, što nikako nije dobro za daljnji rast i razvoj ne samo IT/ICT sektora, nego i svih industrija koje su na njega naslonjene”, upozorava predsjednik HUP ICT-ja Hrvoje Josip Balen.