Tvrtke će morati smanjiti marže ili će manje prodavati u Americi
Učinci carina koje uvodi američki predsjednik Donald Trump tek će se zbrajati, kako u svijetu, Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj. Trenutačno, ocjenjuju gotovo svi akteri, od ekonomista do poduzetničkih udruga, carine ne bi trebale imati značajniji izravan negativan učinak na domaće gospodarstvo.
Međutim, onaj neizravan koji će se ogledati u poslovanju domaćih kompanija s onima iz Njemačke i Italije, najvećim europskim izvoznicima u SAD-a, bit će mnogo veći. Domaći su sugovornici pritom jedinstveni u stavu da EU ne bi trebala vratiti istom mjerom SAD-om jer bi nam se takvi potezi mogli obiti o glavu.
Neizravan utjecaj
Ukupna trgovina između SAD-a i Hrvatske lani je, slično kao i preklani, iznosila 3,2 milijarde dolara, dvije milijarde u robi te 1,2 milijarde u uslugama, objašnjava Kristijan Kotarski, profesor ekonomije na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da smo u trgovini robom sa SAD-om lani ostvarili vrlo blagi suficit. U SAD smo izvezli robe u vrijednosti od 873 milijuna dolara, a uvezli u vrijednosti od 850 milijuna. Najviše, gotovo 30 posto, tog izvoza čine farmaceutski proizvodi (lijekovi), električni transformatori (18 posto), a nije zanemariv niti izvoz oružja, konkretno revolvera i pištolja, koji je iznosio 11 posto ukupnog domaćeg izvoza u SAD, odnosno 98 milijuna dolara.
Farmaceutske kompanije te HS Produkt, potencijalno su izravno najugroženiji ovim carinama. Neizravno, pak, sve one tvrtke, a takvih nije malo, koje rade za automobilsku industriju Njemačke i Italije. One bi posljedice uvođenja carina mogle osjetiti vrlo skoro, smatra Davor Baković, predsjednik udruge Hrvatski izvoznici te direktor tvrtke Končar – Mjerni transformatori.
“Za sve tvrtke koje izvoze u SAD uvođenje carina će biti udarac na konkurentnost. One će morati ili smanjiti marže što će se odraziti na profitabilnost ili će morati manje prodavati u SAD-u što će smanjiti njihov obujam poslovanja i prihoda. Utjecaj će svakako biti negativan”, ističe Baković upozoravajući da će indirektni efekti biti mnogo veći.
“Utjecaj carina na farmaceutsku i automobilsku industriju, koje će biti najpogođenije, vezat će se na sve naše kompanije koje sudjeluju u tom dobavnom lancu u Njemačkoj, Italiji te Austriji. Njemačka autoindustrija će kleknuti, pa će smanjiti predviđanja i narudžbe od hrvatskih tvrtki. To će se osjetiti kroz cijeli ovaj kvartal”, napominje.
Osveta nije rješenje
Kotarski napominje da domaći izvoz u SAD čini otprilike 0,4 posto hrvatskog BDP-a. “Carine će sigurno smanjiti izvoz s obzirom na to da će proizvodi biti opterećeni carinama i bit će skuplji krajnjim potrošačima u Americi. Ne možemo znati koliko, ali bit će pada potražnje”, kaže dodajući da u trgovini uslugama vjerojatno neće biti velikih poremećaja.
“Radi se primarno o izvozu turističkih usluga, u kojima imamo suficit od 600 milijuna dolara, te u tom segmentu ne bi trebalo doći do značajnijeg pada”, ističe Kotarski koji se slaže s Bakovićem da će neizravni efekti zbog izvoza u Italiju i Njemačku biti mnogo pogubniji za domaće kompanije. Oboje sugovornika slaže se i da Europska unija ne bi trebala uvoditi protumjere SAD-u.
“Ako EU uvede carine otežat će život europskim proizvođačima i potrošačima koji u kratkom roku ne mogu pronaći supstitut za američke proizvode. Nikada nije kasno za eskalaciju i uzvraćanje udarca. EU iz ovoga treba iščitati da treba raditi na reformi unutarnjeg tržišta i smanjenju svoje ovisnosti o trgovini sa SAD-om. To se ne može napraviti preko noći”, zaključuje Kotarski.
(Poslovni dnevnik)