U tri godine država ulaže 1,89 milijardi eura u industriju, potom ulaže još milijardu
Socijalnim partnerima ministar gospodarstva Ante Šušnjar predstavio strateški dokument.
U iduće četiri godine država u razvoj i u nove industrije namjerava usmjeriti 1,89 milijardi eura, a do 2034. još dodatnih milijardu eura. Najavljeno je to na jučerašnjem vladinom predstavljanju socijalnim partnerima nove višegodišnje industrijske strategije, odnosno Nacionalnog plana za razvoj industrije Republike Hrvatske za razdoblje od 2027. do 2034.Dugoočekivani strateški dokument za politiku razvoja industrije uskoro će u javnu raspravu, a uz njega i akcijski plan za prve četiri godine realizacije. Spomenuta vrijednost ukupnog poticaja bit će usmjerena na tri posebna cilja – povećanje konkurentnosti i izvoza naših industrijalaca, na tzv. ‘zelenu’ industriju te otpornu i sigurnu industriju.
Paket mjera upakiran je u tipičan briselski ‘celofan’, a polazi od dobro znanih činjenica o stanju i slabim točkama hrvatske industrije, koja ima nižu produktivnost rada i nižu dodanu vrijednost u odnosu na prosjek EU, nedovoljno iskorištene mogućnosti za digitalizaciju i automatizaciju poslovanja, zelenu transformaciju, uključenost u globalne lance vrijednosti, ali i potrebu stavljanja fokusa na obrambenu komponentu.
Konkurentnost i izvoz glavni
Posljednja industrijska strategija rađena je još za razdoblje 2014.-2020., a izrada nove bila je zapela s pandemijom korone, ratom u Ukrajini i energetskoj krizi, kada su u prvi plan stavljane intervencijske mjere. Donekle se korak hvatalo s novim strategijama, jer izrađene su dugogodišnja strategija pametne specijalizacije te strategija digitalne Hrvatske, koje su fokusirane na usmjeravanje inovacija i razvoja te digitalizaciju gospodarstva. S tim strategijama će sada Nacionalni plan razvoja industrije biti usklađen, odnosno objedinit će njihove smjernice u jedinstvenu viziju i konkretne mjere.
Prerađivačku industriju analitičari koji su radili na pripremi prijedloga Nacionalnog plana razvoja industrije, vide kao pokretač rasta, ali njegov udio u BDP-u i tehnološka složenost proizvoda zaostaju. Stoga su u prvom planu konkurentnost i izvoz, za čije potpore će se prema akcijskom planu od početka iduće do 2030. od ukupnog ‘paketa’ od 1,89 milijardi usmjeriti i najveći dio, ukupno 853 milijuna eura.
U detaljnijoj razradi mjera vidljivo je da će gotovo polovica (455 milijuna) ići kroz programe jačanja tehnoloških kapaciteta i digitalne tranzicije industrije, a oni će uključivati sufinanciranje projekata digitalne transformacije poduzeća, automatizacije i robotizacije proizvodnje, ulaganja u sustave AI u industriji, unapređenje kibernetičke sigurnosti te poticanje proizvodnje kompleksnijih proizvoda, posebice u farmaceutskoj, prehrambenoj i kemijskoj industriji.
Potpore u tom financijskom paketu mjera imat će i razvoj industrijskih parkova, te uvođenje digitalne putovnice proizvoda, primjenu STEP tehnologija. Uz financijski dio planiran za dizanje konkurentnosti, značajan će poticaj ići i na podršku proizvođačima u izlasku na strana tržišta, ukupno 201 milijun eura, a jedna od mjera u tom segmentu je sufinanciranje povezivanja poduzeća s lokalnim dobavljačima. Oko 193 milijuna eura u iduće tri godine namijenit će se za prilagodbu financijskih instrumenata za industriju, što podrazumijeva i uspostavu jamstvenog fonda za prerađivačku industriju, kao i Fonda rizičnog kapitala te primjenu novih financijskih instrumenata.
(Poslovni dnevnik)