U ‘vlaku’ za Srednju Aziju 30-ak hrvatskih tvrtki

Kazahstan, najveća i najrazvijenija zemlja Srednje Azije, izuzetno bogata uranom i ugljikovodicima, poznata i kao zemlja koja ima baš sve kemijske elemente iz Mendeljejevog periodnog sustava, postala je izuzetno atraktivna za zapadna gospodarstva, naravno i Kinu.

O interesu i propulzivnosti tog tržišta svjedoči i podatak da je u proteklih šest godina privuklo čak 130 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja. Prošli tjedan s tamošnjim vlastima razgovore o jačanju gospodarske suradnje vodili su Amerikanci, a i EU je fokus usmjerila prema tom području. Ne zaostaje ni Hrvatska, koja upravo priprema odlazak gospodarske delegacije, planira se za drugu polovinu travnja.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te HGK, koje organiziraju posjet, ugodno je iznenadio iskazani odaziv, zaprimljene su potvrde 30-ak tvrtki zainteresiranih za Kazahstan, ali i za odlazak u Turkmenistan, što je u pripremi ove posjete bila tek opcija koju se stavilo u razmatranje.

Odaziv potvrđuje da i hrvatski gospodarstvenici prepoznaju potencijal tog tržišta, s kojim je već prošle godine postignut rekordan rezultat u robnoj razmjeni. Prema službenim podacima, vanjska trgovina s Kazahstanom dosegnula je gotovo 349 milijuna eura, a naročit rast pritom bilježi uvoz, naravno nafte. Roba koja je došla iz Kazahstana vrijedila je oko 299 milijuna eura, a osim nafte uvozio se i cink, dok je izvoz premašio 50 milijuna eura, a u strukturi je bio dominantan farmaceutski sektor.

O trendu najbolje govore podaci da je prije pet godina izvoz bio na razini od 18,6 milijuna eura, a uvoz 10 milijuna. Brojke za Turkmenistan zasad su još na skromnoj razini, pa ih DZS u svojim redovitim izvješćima niti ne navodi, a razmjena je posljednje dvije godine bila između 45 i 300 tisuća eura.

Tko su tvrtke koje bacaju oko na poslove i potencijalne partnere u ovim srednjoazijskim državama, u HGK i MVEP-u zasad ne otkrivaju, no glavni igrač koji se dokazao na tom terenu, Jadran Galenski Laboratorij – JGL, definitivno će biti u delegaciji. Potvrdili su nam to u kompaniji kojoj je uz Rusiju Kazahstan i najveće strano tržište, a promet koji tamo ostvaruje nešto je manji od prodaje proizvoda na domaćem tržištu.

“Tržište Kazahstana jedno od naših najvažnijih izvoznih tržišta. S vlastitim operacijama ondje smo prisutni od 2006., a sukladno nerevidiranim financijskim rezultatima, JGL-ovo poslovanje u Kazahstanu pridonijelo je sa sedam posto ukupnom rezultatu prodaje u 2024. Portfelj JGL-a na ovom tržištu broji ukupno 16 brendova iz kategorija lijekova, medicinskih proizvoda i dodataka prehrani.

Najveći prihod ostvarujemo prodajom brendova Aqua Maris, Aknekutan i Vizol S, no i ostali portfelj, poglavito iz segmenata oftalmologije i dermatologije na koje je tvrtka strateški fokusirana, ostvaruje rast”, ističe direktorica Tržišnih operacija u JGL-u Alenka Jajac-Knez. Dodaje i da su ključna područja poslovanja u Kazahstanu Almaty, Astana i ostali veći gradovi, pri čemu je predstavništvo JGL-a, u kojemu je trenutačno zaposleno 52 djelatnika, locirano u Almatyju.

Oštra konkurencija
Unatoč oštroj konkurenciji brojnih međunarodnih igrača, na tržištu od 20-ak milijuna ljudi JGL je postao u svom referentnom segmentu tržišni lider, što je po riječima Alenke Jajac-Knez rezultat JGL-ovoj predanosti misiji i osiguravanju dostupnosti terapija tamošnjim pacijentima. Na ukupnom maloprodajnom farmaceutskom tržištu Kazahstana, JGL je na 15. mjestu i, kažu u riječkoj kompaniji, nastavlja rasti iznad tržišnih stopa rasta.

“Ostajemo predani razvoju ovog tržišta i daljnjem zauzimanju tržišnog udjela kroz postojeći portfelj, ali i nove proizvode, te razvoj poslovnih odnosa s lokalnim partnerima. Vidimo Kazahstan kao zemlju velikih mogućnosti i potencijala te nam je privilegija doprinositi njegovom rastu”, kaže direktorica tržišnih operacija u JGL-u.

U delegaciji koju će predvoditi ministar Gordan Grlić-Radman bit će i predstavnici Janafa, koji je prije godinu dana s kazahstanskim nacionalnim operatorom naftne i plinske industrije KazMunayGas potpisao Memorandum o razumijevanju. Riječ je o tvrtki čiji su prihodi proteklih godina na razini od 18 milijardi eura te koja broji 47 tisuća zaposlenih. No, koliko se čuje, konkretnijih aktivnosti u smislu transporta i skladištenja nafte između dvije tvrtke zasad još nije bilo.

Memorandum
“Potpisivanje memoranduma s nacionalnim operatorom naftne i plinske industrije u Kazahstanu još je jedan u nizu radnji poduzetih u jačanju otpornosti JANAF-a na geopolitička zbivanja i tržišne neizvjesnosti s kojima se naftne kompanije suočavaju”, ističu u Janafu, u kojem se nadaju da će posjet značajno doprinijeti jačanju odnosa dviju zemalja te otvoriti nove mogućnosti u osnaživanju opskrbe Republike Hrvatske energentima.

Svoje ljude u Kazahstan među ostalima šalje i nacionalna naftna kompanija Ina. Po podacima MVEP-a i HGK-a tvrtke koje se žele uputiti u Kazahstan i Turkmenistan su iz poljoprivrede i prehrambene industrije, te IT i digitalnih rješenja, inženjeringa, strojogradnje, logistike i distribucije, te drvne industrije i obrazovanja. Kao područje interesa moguća je i obrambena industrija.

(Poslovni dnevnik)