Uz SAD, u prvom planu izbili Azerbajdžan, Kazahstan i Nigerija
Hrvatski su gospodarstvenici u prvih deset mjeseci 2024. izveli na stranu tržišta 19,7 milijardi eura robe i za 4 posto popravili rezultat iz prethodne godine. Prerađivačka industrija kao glavni stup izvoza, koja nosi oko 90 posto izvoza, pridonijela je stopom rasta od 3,5 posto, no važan 'poguranac' dali su rudarstvo i vađenje, koje uglavnom čini izvoz sirove nafte, ali i poljoprivrede, koja je nakon već duže vremena konačno prestala rušiti izvozni skor.
Poljoprivrednici su izvezli 1,06 milijardi eura vrijednih proizvoda, no uvoz tih roba istodobno je porastao dvostruko brže od našeg izvoza, pa poljoprivredi još nije uspjelo postići vrijednost robe koju u Hrvatskoj stižu iz drugih zemalja. Važan 'poguranac' izvozu dali su rudarstvo i vađenje, ali i poljoprivreda, koja je nakon dužeg vremena prestala rušiti izvozni skor. Vrijednost izvoza neprerađene nafte i ostalih roba iz te skupine, na godišnjoj je razini rasla za 41 posto (962 milijuna eura).
Ipak, vrijednost robe iz uvoza, i uz osjetan pad (21%), bila je dvostruko veća. Robna razmjena iz djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda rasla je u oba smjera, nešto brži naš izvoz (20%), no odnos vrijednosti izvezene i uvezene robe podjednak je kao u slučaju neprerađene nafte.
Na robnu razmjenu znatno utječe geopolitička situacija u svijetu i nestabilnost vezana uz kretanje cijena energije. To se najbolje vidi iz podataka o razmjeni s grupom država iz kojih nabavljamo naftu i plin.
Na listu uvoznih tržišta uplovile su tako i neke daleke zemlje s kojima nismo imali tradicionalne gospodarske odnose, a sada su postale daleko važnije. Tako je azerbajdžanska zemlja čija vrijednost uvoza prelazi 771 milijun eura u lanjskih deset mjeseci, a velik skok vrijednosti imao je i uvoz iz Kazahstana, čak od 739 posto (uvezeno 248 milijuna eura), a ulazi sve više i u Alžir, te Nigeriju. Iz Alžira je tako uvezeno 165 milijuna eura robe, a iz Nigerije 118 milijuna. Iz zbirnih statističkih podataka nije moguće dobiti punu sliku aktivnosti i strukture u prekograničnoj trgovini, no stručnjaci iz sektora energetike kažu kako iz Azerbajdžana i Kazahstana većim dijelom dolazi nafta, a iz Nigerije i Alžira ukapljeni plin. Inače se 2023. kao novo 'lice' na karti uvoznih tržišta pojavio i Mozambik, no taj se posao nije nastavio u 2024.
U deset mjeseci vrijednost uvoza u te dvije godine smanjila se sa 191 milijun na 2,5 milijuna eura. I uvoz iz SAD-a pokrenuo se posljednje tri godine na krilima LNG-a, au lanjskih deset mjeseci vrijednost mu je oslabila za četvrtinu u odnosu na isto razdoblje u 2023. Uvezeno je ukupno 637 milijuna eura, a posebno je velik pad gledaju li se rezultati iz 2022., kada mu je u deset mjeseci vrijednost premašila 2,67 milijardi eura. Ne, valja imati na umu da je to bilo i vrijeme rekordnih cijena energenata, po kojima je američki plin stizao u hrvatski LNG terminal na Krku.
Ne, američki plin i dalje je glavni na krčkom LNG terminalu. Prema podacima koje smo dobili od direktora LNG Hrvatska Ivana Fugaša, više od polovice plina dopremljenog iz SAD-a u prošloj godini (57%), stiglo je iz SAD-a, dok je porastao udjel drugih zemalja iz kojih stiže LNG, posebno Trinidad i Tobago, te Alžir, koji svaki ima udjel od po 18 posto, a preostale količine stigle su iz Španjolske, Nigerije i drugih zemalja. Udjel američkog plina još je veći kada se gleda brojka za svih 109 do sada pristalih brodova na Krku, čak 62 posto. Takav veliki uvoz američkog plina odvijao se u vrijeme dok u Bijeloj kući nije stolovao Donald Trump.
Za pretpostaviti je da će sada ta suradnja biti i plodonosnija, pogotovo što SAD i Hrvatska imaju zajednički interes, jer Hrvatska planira postati energetski hub za jugoistok Europe. Inače, vrijednost ukupnog uvoza Hrvatske u prvih deset mjeseci prošle godine dosegnula je 35,1 milijardu eura, te je na godišnjoj razini bila veća za oko pet posto, a za razliku od izvoza koji je najvećim dijelom rastao zahvaljujući izvozu na tzv. treća tržišta, ponajviše se izdvaja BiH, porast uvoza bilježi se upravo iz zemalja EU, čak 8 posto.
(Poslovni dnevnik)